U izvješću o praksama i aktivnostima medijskog opismenjavanja u 28 država članica Europske unije, portal medijskapismenost.hr istaknut je kao primjer dobre prakse i jedan od pet najznačajnijih hrvatskih projekata
Piše: Ana Dokler
U digitalnom okruženju, gdje se granice između odgovornosti različitih medijskih dionika još uvijek definiraju, postaje sve važnije osigurati odgovarajuću razinu osviještenosti korisnika medija. Razvoj njihove pismenosti, putem kurikuluma medijskog odgoja u školama, ili putem izvanškolskih aktivnosti kojima je cilj povećati njihove digitalne vještine, može biti ključno za osiguravanje učinkovite upotrebe postojećih alata zaštite, ali i poboljšanje stupnja svijesti korisnika kad je riječ o ponašanju na internetu.
Medijska pismenost je širok pojam koji, prema definiciji Stručne skupine za medijsku pismenost Europske unije, uključuje sve tehničke, kognitivne, društvene, građanske i kreativne sposobnosti koje građanima omogućuju pristup, kritičko razumijevanje medija i interakciju s njima. Aktivnosti promicanja medijske i informacijske pismenosti u skladu s ovom definicijom prilično su raširene u Europi i, iako postoje brojne studije o nacionalnim politikama u Europi, Europska komisija smatrala je nužnim mapiranje praksi i aktivnosti medijske pismenosti u Europskoj uniji kako bi se identificirale dobre prakse i omogućio se prijenos znanja među državama članicama, stoji u predgovoru izvješća pod nazivom “Mapiranje praksi i aktivnosti medijske pismenosti u EU-28“, koje je krajem ožujka 2017. objavio Europski audiovizualni opservatorij, jedna od institucija Vijeća Europe sa sjedištem u Strasbourgu.
Studija, koju je financirala Europska komisija, pruža detaljnu analizu glavnih trendova utemeljenu na ukupno 547 projekata, među kojima je istaknuto i detaljnije opisano 145 primjera dobre prakse.
Stručnjaci iz svake od 28 država članica EU-a trebali su identificirati 20 značajnih projekata medijskog opismenjavanja u svojoj zemlji od 2010. te za pet najznačajnijih dati i detaljnije informacije.
Razvoj medijske pismenosti u Hrvatskoj
Izvješće za Hrvatsku temelji se na podacima koje je prikupio dr.sc. Igor Kanižaj, docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
U izvješću je istaknuto kako u Hrvatskoj postoji duga tradicija rada na medijskoj pismenosti, unatoč nedostatku sustavnog i strateškog pristupa te minimalnoj koordinaciji između glavnih dionika. U prošlosti se većina projekata medijskog opismenjavanja odnosila na projekte kojima se razvijala filmska pismenost, a koje je pokretao Hrvatski filmski savez. Tijekom zadnjih pet godina povećao se broj projekata direktnije usmjerenih na kritičke aspekte medijske pismenosti, a neki od njih prepoznati su i na europskoj razini.
Iz ovog dokumenta prenosimo vam i pregled pet najznačajnijih projekata medijskog opismenjavanja u Hrvatskoj:
1. Multimedijski portal medijskapismenost.hr
U lipnju 2016. Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Agencija za elektroničke medije zajedno s partnerima (Akademijom dramske umjetnosti, Fakultetom političkih znanosti Hrvatskim audiovizualnim centrom i Hrvatskim filmskim savezom) objavili su prvi nacionalni portal o medijskoj pismenosti pod nazivom medijskapismenost.hr. Glavni cilj ovoga projekta sa šest ključnih dionika je informiranje, obrazovanje i osnaživanje roditelja o medijskoj pismenosti.
Cilj nam je osnažiti roditelje da aktivno traže informacije o medijima
Portal medijskapismenost.hr obuhvaća širok spektar tema medijske pismenosti: sigurnost na internetu, mediji i dječji razvoj, nasilje u medijima, stereotipi u medijima. Većina sadržaja namijenjna je roditeljima, nastavnicima i djeci.
2. Djeca medija
Djecu medija osnovalo je 2011. godine Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu (DKMK). Glavni je cilj bio povećati kompetencije medijske pismenosti djece, nastavnika i roditelja.
Djeca medija: volonteri koji potiču medijsku pismenost u hrvatskim školama
Projekt Djeca medija obuhvaća niz različitih aktivnosti: radionice za djecu, roditelje i nastavnike, istraživanja i izdavačku djelatnost, te radijsku emisiju o medijskoj pismenosti na lokalnoj radio stanici. Od 2011. održali su preko 550 predavanja i radionica za više od 10.000 sudionika, i to prvenstveno zahvaljujući doprinosu svojih volontera. Nedavno je projekt Djeca medija osvojio i prestižnu europsku nagradu koju dodjeljuje Evens Foundation, vodeći promotor medijskog obrazovanja u Europskoj uniji.
3. Centar za sigurniji internet Hrvatska
Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) osnovan je 2006. kao neprofitna organizacija u Osijeku. U posljednjih pet godina proširili su područje djelovanja pa je CNZD postao i partner u projektu koji je pokrenula Europska unija – Centar za sigurniji internet Hrvatska: učinimo internet dobrim i sigurnim mjestom.
U tom projektu, uz CNZD, sudjeluju Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Terrakom Zagreb i Grad Osijek. Projekt ima podršku brojnih partnera i organizacija iz privatnog i javnog sektora, kao i akademske zajednice i nevladinih udruga. Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je podići svijest o sigurnosti na internetu putem različitih aktivnosti i kanala.
4. Telecentar
Telecentar je jedna od najuspješnijih nevladinih udruga u Hrvatskoj u području medijske i informacijske pismenosti. Osnovana 2005., posljednjih se godina proširila i dobila nekoliko projekata koje financira EU. Istaknuti su ovi njihovi projketi:
Telecentre Multimedia Academy jedinstven je projekt medijskog opismenjavanja odraslih.
Unite IT – Uniting Europe through digital empowerment usmjeren je na izgradnju novih zajednica na internetu i dijeljenje najboljih praksi u digitalnoj zajednici, a cilj mu je promicanje cjeloživotnog učenja, povećanje zaposlenosti i inkluzije u društvu.
CodeMob je projekt usmjeren na poboljšanje ključnih digitalnih kompetencija, a namijenjen je prvenstveno nezaposlenim mladim ljudima.
Y-NEX (European Youth News Exchange Programme) je projekt financiran iz programa ERASMUS+, u kojem partneri iz akademske zajednice, medija i drugih sektora kreiraju nove kurikulume za novinare, uključujući module o medijskoj pismenosti i ljudskim pravima, mobilnom novinarstvu, pravima intelektualnog vlasništva, digitalnom poduzetništvu. Kurikulumi se provode putem MOOC-a, besplatnih internetskih tečajeva.
Youth ePerspectives on Migration (YeP) nastoji informirati mlade ljude o mogućnostima koje digitalne i medijske tehnologije pružaju u izvještavanju, podizanju svijesti i kontekstualizaciji. Kroz niz radionica mladi usvajaju znanja i vještine iz područja digitalne fotografije, digitalnog izvještavanja i e-novinarstva.
5. Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić
Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić jedinstven je desetodnevni obrazovni program nazvan po slavnom profesoru filmske umjetnosti Anti Peterliću.
Posljednjih godina, Škola je sve usmjerenija na medijsku pismenost s ciljem osnaživanja i povećanja kompetencija nastavnika i profesora u osnovnim i srednjim školama, ali i učenika zainteresiranih za film i medijsku kulturu.
Mjesto gdje učitelji snimaju filmove i uče o medijskoj kulturi
Nudi kombinaciju razvoja kritičkog pristupa i praktičnih vještina. Kao program cjeloživotnog učenja, Škola je certificirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i do sada se u njoj obrazovalo preko 1600 sudionika.
Naglasak na kritičkom razmišljanju
Analizirajući sve predstavljene projekte medijskog opismenjavanja u EU, autori studije su zaključili da se najviše pažnje posvećuje razvoju kritičkog razmišljanja o medijima i medijskim sadržajima (403 od 547 projekata), zatim korištenju medija, odnosno sposobnostima traženja, pronalaženja i korištenja medijskih sadržaja i usluga (385 projekata), znatno manje stvaranju medijskih sadržaja, participaciji i interakciji te interkulturalnom dijalogu, a upravo je takva situacija i u Hrvatskoj.
Preuzmite cijeli dokument na engleskom jeziku
Kako za svu djecu osigurati jednaka prava u okviru medijske pismenosti?
