Šaljivi i satirični sadržaji koji oponašaju vijesti
Ako je jasno naglašeno da je određeni medijski sadržaj satiričan, njega se ne smatra manipulacijom. Ipak, satira koja oponaša format i stil novinarskoga izvještavanja može lako zavarati korisnike. Stoga svakako, prije nego što neku vijest podijelite, provjerite je li možda riječ samo o šali
Šalabahter za provjeru informacija
Prije nego što povjerujete u neku informaciju na koju ste naišli na internetu ili na društvenim mrežama, a osobito prije nego što je podjelite – provjerite je li točna
Točno tako: središnja nacionalna platforma za provjeru informacija
Mrežna stranica tocnotako.hr pokrenuta je u okviru projekta “Uspostava sustava provjere točnosti informacija”, čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije, a financiran je EU sredstvima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U borbi protiv dezinformacija okupljeni su znanstvena zajednica, civilni sektor i mediji
Dezinformacije i generativna umjetna inteligencija
Uz pomoć umjetne inteligencije uz samo nekoliko klikova mišem moguće je kreirati lažne sadržaje – od tekstova do vizualnih i audiovizualnih sadržaja. Savjete kako o tome razgovarati s djecom prenosimo vam iz priručnika o dezinformacijama za roditelje u izdanju Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu
Kako prepoznati pouzdane izvore informacija
Kod praćenja objava internetskih portala, pravilo glasi: ako portal nema istaknut impressum i identitete osoba koje ga uređuju i za njega pišu, takvom se mediju ne može vjerovati
Mediji i dezinformacije – novi priručnik za roditelje
U današnjem, potpuno digitaliziranom svijetu od iznimne je važnosti da djeca od najranije dobi razvijaju kritičku svijest o provjeravanju svih informacija. Bitnu ulogu u tome svakako imaju i roditelji, kao prvi medijski edukatori djece
Tko su “srebrni surferi”
Srebrnim surferima nazivaju se osobe starije životne dobi koje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije. Rezultati nekoliko istraživanja upozorili su na to da zbog nedovoljnog poznavanja funkcioniranja interneta i društvenih mreža oni šire dezinformacije i lažne vijesti osjetno češće nego mlađe osobe
Tehnologije i tehnike stvaranja i ciljanja dezinformacija
Podaci koje o sebi dijelimo na društvenim mrežama mogu se iskoristiti da bi nam se prikazivale točno određene, prilagođene poruke koje su u skladu s našim stajalištima i interesima. To se zove hiperpersonalizirano ciljanje i jedna je od brojnih tehnika koje se koriste u području manipulacije informacijama
Kome vjerovati i kako se cijepiti protiv dezinformacija
Više od 200 studenata i predstavnika fact-checking projekata te brojnih veleposlanstava sudjelovalo je na skupu posvećenom problemu dezinformacija, održanom u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Švedske, Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku u sklopu sedmih Dana medijske pismenosti
Gdje se dezinformacije najčešće i najučinkovitije dijele i plasiraju?
Dok su društvene mreže omogućile jednostavno dijeljenje i brzo širenje dezinformacija, tradicionalni mediji i dalje su ti koji značajno pridonose problemu ako ne rade svoj posao profesionalno – provjeravajući činjenice i objašnjavajući kontekst – već puko prenose objave s društvenih mreža
Tko kreira i dijeli dezinformacije, a tko na njih najčešće nasjeda?
Različiti akteri sudjeluju u različitim fazama proizvodnje i distribucije dezinformacija, s različitim motivacijama te više ili manje svjesno. Pročitajte tko su najčešće kreatori, a tko djelitelji dezinformacija te zbog čega primatelji na njih nasjedaju
Vrste dezinformacija: Lažna veza ili kontekst, izmijenjen i izmišljen sadržaj
Proizvođači dezinformacija češće mijenjaju i prerađuju već postojeće sadržaje, ili ih stavljaju u lažni kontekst, nego što proizvode potpuno nove laži, jer je to brže i jeftinije
ADMO: novi regionalni centar za borbu protiv dezinformacija
ADMO (Adria Digital Media Observatory) je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti informacija i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i za promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti
Razlike između dezinformacija, misinformacija i malinformacija
Zbog čega je umjesto izraza lažne vijesti ili fake news bolje koristiti termin dezinformacije te što su misinformacije i malinformacije – objasnile su autorice Iva Nenadić i Milica Vučković u našoj edukativnoj brošuri o dezinformacijama
Je li to doista istina? Podučite djecu kako procijeniti vjerodostojnost izvora
Donosimo vam opis aktivnosti iz kurikuluma ‘Budi internet genijalac’, uz koju će osnovnoškolci steći vještine analiziranja i procjenjivanja vjerodostojnosti izvora informacija i to na jednostavnim primjerima iz svog svakodnevnog života
Osvijestite koliko je lako napraviti lažnu fotografiju ili video
Iako se često kreiraju samo radi zabave, montirane fotografije, audiosnimke i videosnimke nerijetko se stvaraju, objavljuju i šire i s mnogo ozbiljnijim namjerama i posljedicama. Više o tome saznajte u poglavlju iz našeg ‘Vodiča za srebrne surfere’, a uz vježbu se možete uvjeriti i koliko je lako izmjeniti neku portretnu fotografiju ili kreirati lažni video
Kreirali smo video uz pomoć umjetne inteligencije pa provjerili informacije
Uz pomoć alata umjetne inteligencije ChatGPT i Pictory, naš suradnik Velibor Mandić kreirao je tekst i video o Hrvatskoj, za što mu je trebalo manje od pola sata. Zatim je provjerio jesu li informacije u njemu točne, odnosno jesu li fotografije i snimke autentične. Pogledajte u videu rezultate njegove analize!
Kako razvoj umjetne inteligencije utječe na medije
Opasnosti koje se kriju u ubrzanom razvoju novih računala nisu bezazlene jer bi moglo biti još više dezinformacija ili čak potpuno lažnih objava koje će se na prvi pogled činiti vrlo uvjerljivima
Objavljen javni poziv za uspostavu sustava provjere točnosti informacija
Na Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka” mogu se kao nositelji projekata prijaviti udruge i znanstveno-obrazovne, znanstvene i znanstveno-istraživačke ustanove
Smjernice Europske komisije za podučavanje o dezinformacijama
Smjernice namijenjene učiteljima, nastavnicima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima osnovnih i srednjih škola sadržavaju definicije ključnih pojmova, praktične savjete za poučavanje i učenje te prijedloge aktivnosti kojima je cilj razvoj digitalne pismenosti i otpornosti na dezinformacije
Predstavljen javni poziv za projekte neovisne provjere točnosti informacija
Javni poziv u sklopu mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka” predstavljen je 16. prosinca 2022., a bit će objavljen do kraja godine
Problem lažne medijske ravnoteže i uvažavanja svih strana
Treba li se novinar baš uvijek držati zlatnog standarda davanja jednakog medijskog prostora suprotstavljenim stranama, ili bi u nekim situacijama bilo bolje primijeniti drugačiji pristup? Primjer je rasprava o tome je li zemlja okruglastog oblika, ili je ravna ploča
Neizvjesna budućnost komunikacije na Twitteru
Odmah nakon što je Elon Musk preuzeo Twitter i počeo popuštati pravila algoritama o ograničavanju sadržaja koji do tada nisu bili poželjni, na stranicama te društvene mreže počele su se pojavljivati antisemitske poruke
Kada se dezinformacije najbrže šire?
Društvene mreže postale su jedan od glavnih kanala za krizno komuniciranje u izvanrednim situacijama jer omogućuju brzo dijeljenje informacija iz službenih izvora i od ljudi neposredno zahvaćenih događajem, no te prednosti lako mogu postati nedostaci kada se počnu širiti neprovjerene, pogrešne i obmanjujuće informacije
Istraživanje o dezinformacijama i teorijama zavjere o Covidu-19 u Hrvatskoj
Većina dezinformacija vezanih uz COVID-19 objavljenih na Facebooku fokusira se na nekoliko tema – od općih teorija zavjere vezanih uz uvođenje ‘novog svjetskog poretka’ i ‘totalne kontrole’ do širenja straha od cjepiva
Studija o dezinformacijama s analizom globalnih trendova i stanja u Hrvatskoj
Studija ‘Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje’ nastala je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem su Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji mjere ‘Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka’
Medijska i digitalna pismenost tek su početak u zaustavljanju dezinformacija
Prema nedavnom američkom istraživanju, u dijeljenju netočnih informacija u online okruženju sudjeluju zapravo svi, bez obzira na razinu digitalne pismenosti i mogućnosti raspoznavanja je li nešto istinito ili nije
Dezinformacije klimatskih skeptika neće izliječiti klimatsku anksioznost
Klimatski skeptici smatraju da ljudske djelatnosti uopće nisu krivac za globalno zagrijavanje i vlastite stavove promoviraju na različite načine, među ostalim i širenjem dezinformacija. Svakodnevno se na društvenim mrežama dijele objave koje negiraju klimatske promjene, a nisu rijetki ni slučajevi krivotvorenja prognostičkih karata
KONSPIR: Sedam značajki zavjereničkog razmišljanja
Za lakše prepoznavanje teorija zavjere, psiholog Stephan Lewandowsky i kognitivni znanstvenik John Cook, autori Priručnika o teorijama zavjere koji je preveden i na hrvatski jezik, ističu sedam značajki zavjereničkog razmišljanja, predstavljenih uz pomoć akronima KONSPIR
EU parlament usvojio zakon koji će promijeniti internet
Usvajanje Akta o digitalnim uslugama (DSA) od strane Europskog parlamenta predstavlja kraj ere u kojoj su velike platforme bile izuzete od odgovornosti i razvijale poslovne modele u zapravo nereguliranom području. DSA ima za cilj ograničiti širenje nezakonitog sadržaja i učiniti online okruženje sigurnim za sve
Dogovorene strože mjere i obveze platformi u suzbijanju dezinformacija
U novom Kodeksu o suzbijanju dezinformacija koji su potpisale velike internetske platforme poput Mete, Googlea, Twittera, TikToka i Microsofta te drugi akteri, kao jedna od obveza definirano je i da se onima koji šire dezinformacije onemoguće prihodi od oglašavanja
Prevare, lažni i obmanjujući oglasi na internetu
Kako prepoznati različite internetske prevare, lažne oglase te druge vrste oglašavanja na internetu prema kojima treba kritički pristupiti – saznajte iz poglavlja posvećenog ovim temama u priručniku ‘Vodič za srebrne surfere’, koji je Agencija za elektroničke medije objavila u sklopu 5. Dana medijske pismenosti
Priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi
‘Vodič za srebrne surfere’ sadrži korisne informacije i savjete za korištenje interneta i društvenih mreža za osobe treće životne dobi te prijedloge vježbi koje se mogu provoditi u domovima za starije osobe, udrugama umirovljenika i knjižnicama, ili pak samostalno
Snimka predavanja o ekonomiji pažnje, dezinformacijama i ratu u Ukrajini
Pogledajte snimku webinara o dezinformacijama, organiziranog u sklopu 5. Dana medijske pismenosti, na kojem su predavanja održali danski filozof Vincent F. Hendricks i vojna analitičarka Jeanette Serritzlev
Beskrajno pregledavanje interneta ugrožava mentalno zdravlje
Doomscrolling, što bi u slobodnom prijevodu značilo katastrofično pregledavanje interneta, potiče anksioznost, čini nas podložnijima manipulaciji i dezinformacijama i stvara u nama osjećaj da je svijet opasno i nepredvidivo mjesto. Ako ste skloni neplanirano provesti sate na internetu, pročitajte kako si pomoći
Što donosi Muskovo preuzimanje Twittera?
Buka koja je ovih dana podignuta oko Twittera i Elona Muska izazvala je i brojne rasprave o vlasništvu u medijima, utjecaju bogatih osoba, o slobodi govora i opasnostima koje munjevito širenje informacija s velikim dosegom na internetu može imati za stabilnost demokratskih država
Budi sam svoj fact-checker: alati za provjeru fotografija i videa
Najveći problem kod lažnih materijala je kako što prije zaustaviti njihovo širenje i upozoriti da se radi o dezinformaciji. Svatko od nas može pomoći u tome tako da, prije nego što na društvenoj mreži primjerice podijeli neku sliku, upotrijebi vlastite sposobnosti za provjeru informacija uz nekoliko klikova mišem
Lažni fact-checkeri šire rusku propagandu
Lažni provjeravatelji činjenica ‘razotkrivaju’ nepostojeće lažne informacije kako bi u ruskoj i europskoj javnosti posijali sumnju u stvarne izvještaje i snimke iz Ukrajine, upozorila je Radna skupina za dezinformacije o ratu u Ukrajini koju je nedavno pokrenuo Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO)
Lažne snimke i dezinformacije o ratu na društvenim mrežama
Trebamo biti svjesni te osvijestiti djecu i mlade, da se društvenim mrežama ovih dana šire brojne dezinformacije i manipulativne objave o ratu u Ukrajini, koje mogu biti dio smišljenje propagande i ciljanih dezinformacijskih kampanja, ali i neodgovorni pokušaji dobivanja što većeg dosega, odnosno što više klikova ili lajkova
Edukacija o lažnim vijestima za generaciju 65+
Predavanja za umirovljenike, edukativni video materijali te nagradni natječaj u kojem unuke i unuci mogu osvojiti put u Bruxelles za sebe i svoju baku ili djeda – ključni su dijelovi projekta ‘Hodalica kroz lažne vijesti’ koji je pokrenuo europarlamentarac Tonino Picula
Sve jasniji razlozi za strožu regulaciju društvenih mreža
Podaci koje je zviždačica iz Facebooka iznijela u javnost nisu sami po sebi velika novost. Raspravu je izazvala činjenica da su vodeći ljudi u Facebooku svjesni koliku štetu njihove platforme nanose pojedincima i društvu u cjelini, ali i dalje nisu spremni žrtvovati svoju zaradu i utjecaj
Je li učinkovita borba protiv dezinformacija u interesu društvenih mreža?
U borbi protiv dezinformacija Facebook surađuje s vladama i zakonodavcima, financira provjeravatelje činjenica i projekte medijske pismenosti te potiče kvalitetno novinarstvo, ali prema tvrdnjama zviždačice Frences Haugen i internim studijama koje su procurile u javnost to sve jedva da čini razliku
Go viral! – edukativna online igra o dezinformacijama na hrvatskom
U online igri Go Viral! igrač treba dobiti što više lajkova za svoje manipulativne objave služeći se tipičnim trikovima širitelja dezinformacija. Igra tako služi kao ‘cjepivo protiv dezinformacija’ jer omogućuje igračima da ih prepoznaju kada se susretnu s njima u stvarnosti
Hrvatsko izdanje priručnika o teorijama zavjere
Principi kreiranja i širenja teorija zavjere u ovom su priručniku, sada dostupnom za besplatno preuzimanje i na hrvatskom jeziku, objašnjeni brojnim primjerima, poput teorija zavjere vezanih za panedmiju COVID-a, klimatske promjene, smrt princeze Diane i terorističke napade 11. rujna
Zašto ljudi (svjesno ili nesvjesno) dijele dezinformacije
Nije isto kada ljudi nepromišljeno dijele pogrešne informacije i kada ih netko kreira i dijeli ciljano. Međutim, i nepromišljeno dijeljenje dezinformacija pridonosi njihovu širenju i potencijalnom (negativnom) utjecaju
Istraživanje o medijskim navikama i povjerenju u medije i novinare
U velikom anketnom istraživanju u sklopu projekta ‘Jourlab’ dobiveni su podaci o povjerenju u medije, ali i u novinare, o medijskim navikama, razlozima izbjegavanja vijesti kod dijela publike te o zadovoljstvu medijskim sadržajima tijekom koronakrize
Moć fotografije u promoviranju cijepljenja
Državni čelnici diljem svijeta među prvima su zasukali rukave i primili cjepivo protiv Covida-19, želeći tako građanima poslati poruku da je cjepivo sigurno i da je to najbolji način da zaštite sebe i druge. Jesu li uspjeli u tome?
Vježbe, igre i kvizovi za učenje o dezinformacijama
Edukativna brošura o dezinformacijama sadrži pregled ključnih informacija i koncepata potrebnih za razumijevanje problema dezinformacija, uz niz zanimljivih primjera i 9 vježbi za učenike
Društvene mreže žele našu pažnju, podatke i novac
Promjena ljudskog ponašanja u ime profita temeljna je postavka društvenih mreža i platformi, upozoravaju autori filma Social Dilemma, a u nedavnoj raspravi sa zakonodavcima iz EU-a pojasnili su svoje stavove i teze
I europski akcijski plan za medije ističe važnost medijske pismenosti
Jedna od 10 mjera iz Akcijskog plana za potporu oporavku i transformaciji medijskog i audiovizualnog sektora odnosi se na osnaživanje građana jačanjem medijske pismenosti, što je u skladu s još nizom važnih dokumenata Europske komisije
Tetovažama protiv koronavirusa?
Pobjednički video u izboru studentskih videouradaka na temu (dez)infodemije, organiziranom u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Agencije za elektroničke medije i portala medijskapismenost.hr, na zabavan način pokazuje kako čitajući razne članke ljudi lako dolaze do krivih zaključaka i donose pogrešne odluke
Predstavljeni najbolji studentski radovi o (dez)infodemiji
Izbor najboljih studentskih videouradaka drugu godinu zaredom proveden je u suradnji Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Agencije za elektroničke medije i portala medijskapismenost.hr
Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO)
Dr. sc. Iva Nenadić, asistentica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i suradnica Europskog opservatorija za digitalne medije, piše o ciljevima i radu te organizacije te njenoj ulozi u europskom pristupu borbi protiv dezinformacija
Okvir za regulaciju internetskih platformi u Europskoj uniji
Dvama dokumentima iz prosinca 2020. Europska komisija nastoji odgovoriti na brojne aktualne izazove, uključujući širenje lažnih i obmanjujućih informacija i porast ekstremizma na internetu te nedostatak transparentnosti i odgovornosti internetskih platformi
Dobrodošli u Tvornicu trolova! Edukativna igra o lažnim vijestima
U igri Troll Factory vi ste profesionalni trol koji na društvenim mrežama širi dezinformacije i govor mržnje služeći se mrežama botova, plaćenim oglasima i internetskim memovima
Vjerodostojni izvori za informiranje o potresima
Vijeće za elektroničke medije objavilo je priopćenje u vezi izvještavanja o potresima u kojem poziva građane na informiranje iz vjerodostojnih izvora te upozorava na brojne lažne tvrdnje koje se najčešće šire društvenim mrežama
Kako se nositi s teorijama zavjere u učionici
Razgovor o teorijama zavjere u učionici može biti izazov, osobito ako učenici u njih vjeruju. Preporuke kako pristupiti toj temi prenosimo vam iz nastavnih materijala Francuskog nacionalnog centra za medijsku i informacijsku pismenost (CLEMI), koji su dostupni i na hrvatskom jeziku
Internetske platforme sve odlučnije u suzbijanju dezinformacija o cjepivu
Pandemija koronavirusa ukazala je kako lažne i netočne informacije mogu negativno utjecati na javni diskurs, ozbiljno ugroziti sigurnost građana i njihovo povjerenje prema javnim institucijama, vladinim politikama i znanstvenim autoritetima, što je potaknulo Europsku komisiju na još odlučnije djelovanje
U nedostatku informacija, šire se dezinformacije o cjepivu protiv Covid-19
Od početka pandemije važna tema u medijima, znanstvenoj zajednici, a posljedično i na internetskim platformama, je učinkovito cjepivo protiv virusa SARS-COV-2. Ne čudi stoga da se društvenim mrežama širi niz narativa vezanih uz cijepljenje i cjepivo koji nisu uvijek točni, a ni bezazleni
Mudrost gomile: građani kao fact-checkeri na društvenim mrežama
Nakon američkih izbora 2016. godine lažne vijesti i netočne informacije, kao i metode sprječavanja njihovog širenja, došle su u fokus znanstvene zajednice, a pandemija koronavirusa pokazala je koliko su novi pristupi rješavanju ovog problema nužni
Nastavni materijali o dezinformacijama i lažnim vijestima
Nastavni materijali za srednje škole ‘Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti’ sadrže objašnjenja ključnih koncepata medijske pismenosti i fenomena dezinformacija te savjete za prepoznavanje lažnih vijesti, kao i opise 7 zadataka za učenike, radne listiće i kviz o lažnim vijestima
Kako je pandemija koronavirusa promijenila društvene mreže?
U zadnjih nekoliko godina različite državne institucije i nevladine organizacije apeliraju na kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže da preispitaju načine poslovanja. Unatoč apelima i inicijativama, promjene su se događale vrlo sporo, ali čini se da je pandemija Covida-19 to promijenila
Bitcoinboy: kratki film i priprema za nastavni sat o lažnim vijestima
Dva srednjoškolca iz Nizozemske željela su provjeriti mogu li u medije plasirati izmišljenu priču o dječaku koji se obogatio na bitcoinima. Cijeli proces dokumentirali su filmom koji je prikazan na Festivalu prava djece, a uz njega je pripremljena i zanimljiva lekcija o lažnim vijestima
QAnon i uloga društvenih mreža u širenju teorija zavjere
Teorija zavjere poznata pod nazivom QAnon uspjela je, zahvaljujući društvenim mrežama, u vrlo kratkom roku s opskurnih foruma doći na naslovnice tradicionalnih medija
Edukativne infografike o teorijama zavjere
‘Budite na oprezu. Pandemija Covida-19 potaknula je širenje štetnih i obmanjujućih teorija zavjere. Može biti teško prepoznati ih i znati kako na njih reagirati’, jedna je od poruka iz materijala o teorijama zavjere, koje su objavili UNESCO i Europska komisija
Multidisciplinarni europski odgovor na dezinformacije
Novoosnovani Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) okuplja provjeravatelje činjenica, stručnjake za medijsku pismenost i akademske istraživače u borbi s dezinformacijama na internetu
Razvoj fact-checkera u svijetu
Od prvih primjera modernog fact-checkinga do uspostave Međunarodne mreže za provjeru činjenica koja ima i svoj etički kodeks, prenosimo vam pregled razvoja fact-checkera u svijetu iz završnog rada Luke Boždara na Veleučilištu VERN’
Dezinformacije o koronavirusu povećavaju razinu stresa kod djece
Brojne dezinformacije i lažne vijesti nastale oko COVID-a 19 utječu na društvo u cjelini pa tako ni djeca nisu pošteđena negativnih posljedica velikog broja kontradiktornih informacija
Što je infodemija i kako se u njoj snaći?
Infodemija je prekomjerna količina informacija o nekom problemu, koja otežava pronalaženje rješenja. Tijekom zdravstvene krize, infodemija može ugušiti vjerodostojne informacije i omogućiti lakše širenje glasina, otežavajući učinkovitu javnozdravstvenu reakciju
Što nas je COVID-19 naučio o dezinformacijama
Nužnost ulaganja u kvalitetno novinarstvo te projekte medijske pismenosti, kao i potreba za aktivnijim praćenjem načina širenja dezinformacija, glavni su zaključci Facebook EU razgovora o dezinformacijama i pristupu točnim informacijama tijekom pandemije Covida-19
EU pojačava mjere za borbu protiv dezinformacija
Novi dokument Europske komisije analizira neposredni odgovor na neistinite i obmanjujuće informacije koje prate pandemiju koronavirusa i predlaže konkretne mjere, među kojima je i osnaživanje građana za kritički pristup informacijama na internetu
Videolekcija: Dezinformacije i lažne vijesti kao političko oružje
Videolekcija koju je snimio Tomislav Levak s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku namijenjena je srednjoškolcima, osobito maturantima, ali i studentima i svima zainteresiranima za fenomen dezinformacija i njihovo korištenje u političke svrhe
Zaključci Vijeća Europske unije o medijskoj pismenosti
O ‘Zaključcima o medijskoj pismenosti u svijetu koji se stalno mijenja’, usvojenima u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, piše Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije RH, koji je sudjelovao u izradi dokumenta
EU i SAD sve udaljeniji po pitanju regulacije interneta
Nakon američkih predsjedničkih izbora i Brexita 2016. dezinformacije i odgovornost društvenih mreža u njihovom širenju postale su vruće teme. Zakonodavci pokušavaju naći balans između zaštite ljudskih prava i slobode govora, ali SAD i EU se u rješavanju ovog važnog pitanja sve više udaljavaju
U kojoj mjeri nasjedamo na dezinformacije o koronavirusu?
Pandemija Covida-19 rezultirala je velikom količinom različitih informacija u medijima i visokom produkcijom znanstvenih članaka, ali ipak su mnoga pitanja vezana uz ovu novu bolest ostala neodgovorena
Fact-checkeri – globalni pokret protiv dezinformacija
‘Ne, Hrvatska se nije ugovorom obvezala da će čipirati svoje građane’, ‘Vijest o smrti britanske kraljice Elizabete je lažna’… Internet vrvi dezinformacijama, a ljudi često ne znaju komu i čemu vjerovati. Gotovo globalno svakodnevno se traže rješenja za informacijsko zagađenje
Izvještaj o učinkovitosti platformi u borbi protiv dezinformacija
Nadzorom mjera koje internetske platforme provode u borbi protiv dezinformacija, Europska skupina regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) utvrdila je značajne slabosti i predložila prelazak s fleksibilnog samoregulatornog pristupa koji je trenutno na snazi na koregulaciju
Ima li lijeka za dezinfodemiju?
“Gotovo da više nema područja koje nije dotaknuto dezinformacijama u vezi s krizom COVID-19”, rekao je Guy Berger, jedan od vodećih UNESCO-ovih stručnjaka za dezinformacije
Zašto su teorije zavjere o koronavirusu tako zavodljive?
Različite teorije zavjere šire se od pamtivijeka, a uvijek isplivaju na površinu u vrijeme velikih kriza. Javnozdravstvena i ekonomska kriza izazvana koronavirusom nije iznimka – traže se krivci i alternativna objašnjenja
Infografika: Medijska pismenost u doba koronavirusa
Gdje tražiti informacije i kako ih provjeravati? Što u ovoj situaciji znači odgovorno ponašanje na internetu i društvenim mrežama? Kako izbjeći preopterećenost vijestima i kako o svemu tome razgovarati s djecom? Pogledajte savjete u našoj infografici
Video lekcija: Prepoznajte dezinformacije i lažne vijesti
Video lekcija koju je pripremila prof. Nada Jakovčević sadrži savjete za provjeru informacija, odnosno prepoznavanje dezinformacija, aktualne primjere lažnih vijesti koje su se širile društvenim mrežama te nekoliko zanimljivih zadataka za učenike
Kampanja za poticanje kritičkog mišljenja i odgovorno korištenje interneta
Vještine medijske pismenosti osobito su važne u kriznim vremenima, kada je teško procijeniti koje su informacije točne i vjerodostojne, a koje ne, i kada se djeca i mladi, kao i odrasli, više nego inače služe internetom pa su i rizici od izlaganja različitim oblicima elektroničkog nasilja veći
Kako kritički vrednovati izvore na internetu
Sustavno provjeravanje izvora i procjenjivanje njihove vjerodostojnosti omogućuje nam da svjesno biramo izvore kojima ćemo se služiti. Saznajte kako kritički vrednovati tekstove, slike, zvučne i videozapise te na što paziti prilikom pretraživanja interneta
Budite oprezni s informacijama koje dobivate putem aplikacija za dopisivanje
Dezinformacije o koronavirusu mogu se podijeliti u pet kategorija – strah za zdravlje, teorije zavjere, strah od karantene, lažni lijekovi i tretmani liječenja, politička i društvena polarizacija – a kao važan kanal za širenje dezinformacija prepoznat je WhatsApp
Što je točno, a što ne? Pregled najraširenijih dezinformacija o COVID-u 19
Infodemija je zahvatila medije i društvene mreže i prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa. Trenutno se na internetu nalazi mnogo dezinformacija, a mi vam donosimo listu najčešćih i ujedno najopasnijih
Video lekcija: Provjera sadržaja na internetu
Razlikovanje vjerodostojnih i nevjerodostojnih izvora na internetu jedna je od vještina medijske pismenosti koje su u kriznim situacijama osobito važne. Upravo je toj temi posvećena video lekcija prof. Mirene Maljković
Koronavirus i dezinformacije – savjeti za roditelje
Djeca i mladi sada provode više vremena pred ekranima nego inače, a mnogi tragaju i za informacijama koje će im pojasniti situaciju u kojoj se nalazimo. S obzirom na količinu dezinformacija o koronavirusu na internetu, trebat će im vaša pomoć da pronađu točne informacije
Materijali za uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice
Na temelju materijala ‘Fake ≠ fact’ možete održati jednu, ili nekoliko radionica za srednjoškolce te ih osposobiti za kritičko vrednovanje izvora i prepoznavanje različitih tehnika propagande, a tu su i upute po kojima učenici mogu snimiti vlastiti propagandni film
‘Dezinformacije nas mogu stajati života, a zajedno ih možemo pobijediti’
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je zabrinutost zbog lažnih tvrdnji vezanih za pandemiju koronavirusa, koje mogu ugroziti ljudske živote, kao i zbog oglašivača koji iskorištavaju strah od zaraze da bi zaradili novac
I pozitivne lažne vijesti imaju negativan utjecaj
Prema pisanju National Geographica, vijesti o labudovima i delfinima u Veneciji, kao i pijanim slonovima u Kini, zapravo su lažne. Fotografije i snimke tih životinja nisu snimljene na mjestima s kojima se povezuju u objavama na društvenim mrežama
Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu
Neke od najvećih platformi objavile su da surađuju jedne s drugima i s vladinim zdravstvenim agencijama širom svijeta kako bi osigurale točne informacije o koronavirusu, no ne smijemo zanemariti ni našu osobnu odgovornost kao korisnika
Kako i sami sudjelujemo u širenju lažnih vijesti
Razmislite prije nego što podjelite neku vijest na društvenim mrežama: izvori lažnih vijesti oslanjaju se na to da će čitatelji dijeliti i širiti njihove sadržaje
Preporuke za izvještavanje o koronavirusu i suzbijanje dezinformacija
Na što bi novinari i urednici trebali paziti kako prilikom izvještavanja o novom koronavirusu ne bi doprinijeli širenju panike i neprovjerenih informacija? Prenosimo vam preporuke organizacije First Draft
Kakve veze imaju koronavirus i medijska pismenost?
Donosimo vam pregled raskrinkanih dezinformacija o koronavirusu koje se šire internetom te službenih informacija Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Odabir izvora kojima ćete vjerovati stvar je medijske pismenosti
Facebook, Instagram, Twitter i YouTube bez pravog odgovora na manipulacije
Lažni lajkovi, komentari, pregledi i pratitelji za malo su novca dostupni svakome tko želi manipulirati društvenim mrežama, u svrhu stjecanja popularnosti, iz komercijalnih razloga, ili pak s ciljem utjecanja na izbore, ili formiranje javnog mnijenja
Teorije zavjere i dezinformacije šire se brže od požara
Laži o požaru u Australiji proširile su se brže od samog požara, piše Guardian. Među njima je i teorija da požari nemaju veze s globalnim zatopljenjem, već da su podmetnuti
Oprez! Facebook dopušta širenje dezinformacija u političkim oglasima
Priznanje Marka Zuckerberga na saslušanju pred američkim Kongresom da Facebook neće provjeravati istinitost informacija koje se iznose u političkim oglasima i uklanjati ih zbog dezinformacija, poziva na veliki oprez – piše Tomislav Levak s Odsjeka za kulturu, medije i menadžment na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku
Najveće opasnosti lažnih videa napravljenih uz pomoć umjetne inteligencije
Iako tzv. deepfake videi izazivaju posebnu zabrinutost zbog mogućnosti zloupotrebe u političke svrhe, na što upozorava i novi primjer u kojem britanski protukandidati za premijera podržavaju jedan drugoga, većina deepfake videa objavljenih na internetu zapravo je pornografskog sadržaja i žrtve su slavne žene
Ako koristite Google, Facebok ili Twitter, trebate znati kako djeluju algoritmi
Znate li što su algoritmi, eho komore i filter mjehurići i kako mogu utjecati na vaše stavove i odluke? Objašnjenja vam prenosimo iz nove studije Europske komisije koja govori o utjecaju algoritama na širenje dezinformacija te ističe medijsku pismenost kao neophodan dio rješenja za te izazove
Europska komisija pokreće platformu za borbu protiv dezinformacija
Europska komisija objavila je natječaj za stvaranje Europskog opservatorija za digitalne medije – prve središnje digitalne platforme koja bi trebala pomoći u borbi protiv dezinformacija u Europi
Ivana Paradžiković: Ne vjerujte svemu što pročitate na društvenim mrežama
Edukacija o medijskoj pismenosti, čiji je dio i prepoznavanje lažnih vijesti, iznimno je važna u današnje vrijeme, smatra urednica emisije Provjereno Ivana Paradžiković. S njom smo razgovarali nakon što su se društvenim mrežama proširile objave podrške s tvrdnjom da joj prijeti zatvor, a ona ih je nazvala lažnim vijestima
Zašto ne smijemo vjerovati naslovima vijesti koje vidimo na Facebooku
Oglašivači na Facebooku mogu promijeniti naslov članka koji prenose iz drugih izvora i tako korisnike dovesti u zabludu da se radi o tvrdnji iza koje stoji npr. ugledna medijska kuća
Lažne vijesti stvaraju lažna sjećanja
Irska studija potvrdila je da su ljudi skloniji povjerovati u dezinformacije koje potvrđuju njihove stavove, a čak i stvoriti sjećanja na stvari koje se nikad nisu dogodile
Facebook i Instagram u borbi s dezinformacijama o cijepljenju
Uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Facebook traži načine kako ljudima ponuditi točne informacije o cjepivima te najavljuje da će smanjiti vidljivost objava koje šire dezinformacije o cijepljenju i da će odbijati takve oglase
Deepfake videozapisi: Što kad ne možemo vjerovati onome što vidimo i čujemo?
Videozapisi stvoreni uz pomoć umjetne inteligencije, u kojima stvarni ljudi govore stvari koje zapravo nikad nisu rekli, u Americi su prepoznati kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti, no stručnjakinja za dezinformacije Claire Wardle smatra da stvaranje panike oko toga može donijeti više štete od samih deepfake videa
Mikko Salo: Uz učitelje, za razvoj medijske pismenosti ključni su i novinari
Mikko Salo, finski stručnjak za medijsku pismenost i dezinformacije, smatra da novinske organizacije trebaju više pridonijeti edukaciji svojih čitatelja o sve zahtjevnijoj digitalnoj okolini, gdje su potrebne posebne vještine kako bi se provjerilo što je istinito
Rezultati europskih nastojanja u borbi protiv dezinformacija
Europska komisija objavila je izvještaj o provedbi Akcijskog plana protiv dezinformacija, mjerama koje su poduzele internetske platforme i glavnim lekcijama naučenima iz europskih izbora
Viralni video za zabavnu lekciju iz medijske pismenosti
Video u kojem mala svinja od utapanja spašava kozlića objavljen je krajem 2012. i brzo se proširio internetom i društvenim mrežama. Samo na Youtubeu pogledalo ga je više od 10 milijuna ljudi
Online igra u kojoj postajete majstor lažnih vijesti
Igra Bad News zamišljena je kao ‘cjepivo protiv dezinformacija’: u njoj preuzimate ulogu kreatora lažnih vijesti te tako dobivate uvid u različite taktike i metode širenja dezinformacija, a sve s ciljem povećanja vaše otpornosti na njihov utjecaj
Clickbait varke – Nećete vjerovati kako ćete se osjećati nakon ovog zadatka!
Napravite sa svojim učenicima ovaj zanimljiv zadatak iz naših nastavnih materijala ‘Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijest’, namijenjenih srednjoškolcima
Medijska pismenost u europskom Akcijskom planu protiv dezinformacija
Europska je komisija, nastavljajući s aktivnostima u borbi protiv dezinformacina, donijela u prosincu 2018. Akcijski plan koji donosi niz mjera za suzbijanje dezinformacija koje bi institucije EU-a trebale koordinirano provoditi u suradnji s državama članicama
Facebook, Twitter i Google prvi put zajedno protiv dezinformacija
Na inicijativu Europske komisije, predstavnici internetskih platformi i oglašivačke industrije potpisali su Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, a Facebook, Twitter, Google i Mozilla pripremili su i pojedinačne planove s konkretnim mjerama
Je li ovo satira ili prava vijest?
Iako satira ne spada u lažne vijesti, važno ju je spomenuti u sklopu poučavanja djece i mladih o ovoj temi. Zajedno analizirajte neki satirični prilog te ih potaknite da se ubuduće, kada naiđu na neku neobičnu vijest, zapitaju radi li se možda o satiri
Alati za provjeravanje činjenica
Napravite s učenicima ovaj 20-minutni zadatak iz nastavnih materijala ‘Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti’: neka analiziraju jednu objavu s neke od stranica za provjeru informacija, a nakon toga, koristeći internet, neka i sami pokušaju provjeriti sve podatke iz te objave
Dezinformacije na internetu jedan su od glavnih izazova Europske unije
Medijsku pismenost, odnosno razvoj kritičkih i digitalnih kompetencija (uključujući produkciju sadržaja i pitanje zaštite privatnosti), osobito kod mladih ljudi, Europska komisija navodi kao ključnu za jačanje otpornosti društva na dezinformacije
Sindrom 17: kratki dokumentarac uz koji djeca mogu vježbati kritičko mišljenje
S učenicima pogledajte kratki dokumentarni film “Sindrom 17”, snimljen na Školi medijske kulture “Dr. Ante Peterlić” 2016. godine. Nakon toga im postavite pitanja koja će ih potaknuti na kritičko promišljanje o onome što su vidjeli
Budite na oprezu kada pratite izvanredne vijesti, osobito ako su uz vas djeca
Važno je pomoći djeci da razumiju kako funkcioniraju mediji i kako se rade vijesti, posebno kada je riječ o uznemirujućim izvanrednim vijestima. Objasnite im da se u ovakvim slučajevima često šire i razne neprovjerene informacije koje treba uzeti s rezervom
Stručna skupina EK: Medijska pismenost ključna u borbi protiv dezinformacija
U izvješću Stručne skupine na viskoj razini, koju je Europska komisija osnovala zbog savjetovanja o lažnim vijestima i dezinformacijama na internetu, kao jedan od dugoročnih odgovora na ovaj problem predlaže se promicanje medijske i informacijske pismenosti među svim građanima
Europska komisija provodi javno savjetovanje o lažnim vijestima
Do 23. veljače možete se uključiti u Javno savjetovanje o lažnim vijestima i dezinformacijama na internetu. Dostupna su dva upitnika na koje se može odgovoriti na bilo kojem jeziku EU-a: jedan za građane i drugi za pravne subjekte i novinare
Širenje lažnih vijesti povezano je s padom povjerenja u medije
O fenomenu lažnih vijesti na panel diskusiji na veleučilištu VERN’ raspravljali su medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću Dražen Klarić, Hrvoje Krešić, Krešimir Macan i Robert Tomljenović
Osam jednostavnih koraka za provjeru bilo koje vijesti
Donosimo vam infografiku koju je međunarodna knjižničarska organizacija IFLA napravila kao odgovor na širenje lažnih vijesti i poticaj na kritičko promišljanje. Dostupna je na ukupno 38 jezika, a na hrvatski ju je prevelo Hrvatsko knjižničarsko društvo
Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti
I prije je bilo raznih manipulacija i lažnih priča, no imale su ograničen doseg. Zbog digitalnih platformi poput Googlea, Facebooka i Twittera, lažne vijesti postale su globalni problem, rekao je Evgeny Morozov na konferenciji Media Meets Literacy
Što kad se dijete uznemiri zbog lažne vijesti ili se oduševi oglasom
Ove situacije, s kojima će se susresti većina roditelja, dobre su prilike za poticanje kritičkog mišljenja i razvoj medijske pismenosti
Media Meets Literacy: Zašto je medijska pismenost danas toliko važna
U Sarajevu je 21. i 22. rujna održana konferencija Media Meets Literacy na kojoj su sudjelovali brojni europski i svjetski stručnjaci te raspravljali o ulozi medijske pismenosti u ‘post-truth’ eri
Istina ili laž? 4 pitanja za brzu provjeru vjerodostojnosti vijesti na internetu
Medijska pismenost pomaže nam prepoznati lažne vijesti. Neka opća pitanja, koja si možemo postaviti kod korištenja bilo kojeg medijskog sadržaja, imaju svoju primjenu i u ovom slučaju
Što se krije iza zastrašujuće priče o Plavom kitu?
Stručnjaci za sigurnost na internetu smatraju ovo primjerom senzacionalizističke lažne vijesti, no zabrinuti su zbog utjecaja koji ta priča može imati na roditelje i ranjivu djecu
Ključne vještine za ‘post-truth’ eru: kako prepoznati lažne vijesti
Budući da svatko na društvenim mrežama može objaviti što god želi i da se u tom kontekstu osobni stav i emocije često vrednuju više od činjenica, važno je djecu i mlade učiti kako prepoznati razliku između lažnih i vjerodstojnih vijesti i izvora
Švedska će djeca iz popularnog stripa učiti o lažnim vijestima
‘Bamse – najajči medvjed na svijetu’, jedan od najpopularnijih švedskih stripova za djecu, sada se bavi temom lažnih vijesti – koje su njihove opasnosti i kako ih prepoznati