U programu ‘Guglanje za mudrice’, koji provodi Knjižnica ‘Nikola Zrinski’ Čakovec u suradnji s međimurskim osnovnim i srednjim školama, djeca i mladi uče kako sigurno pretraživati i koristiti izvore na internetu
Piše: Ana Dokler
Djeca i mladi danas su zasićeni velikim količinama informacija iz različitih vrsta medija, osobito interneta, i ne znaju prepoznati vjerodostojne izvore i njima se pravilno služiti. Kada pišu seminarske radove, lektiru, izrađuju plakate ili trebaju istražiti neku temu, najčešće odabiru prvi izvor na koji naiđu na internetu, najviše se oslanjaju na Wikipediju, kopiraju tekstove, nedostaje im motivacije pa i vremena za dublje istraživanje…
Prepoznavši taj problem, Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec još je 2013. pokrenula program “Guglanje za mudrice”, s ciljem osvještavanja važnosti informacijske pismenosti kao osnovne komponente cjeloživotnog učenja, poticanja djece i mladih na “mudrije surfanje”, odnosno učinkovito pronalaženje, vrednovanje i korištenje informacija, te na korištenje ostalih knjižničnih usluga.
Zašto je važno da djeca i mladi nauče pretraživati informacije na internetu
Program je osmislila Dina Kraljić, dipl. knjižničarka, voditeljica matične službe u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec. Trenutno ga provode Natalija Hrženjak Šopar i Sandra Mikac-Ciglar, obje također dipl. knjižničarke, a tijekom godina u njemu su sudjelovali i njihovi kolege Hrvoje Džanko i Davor Šopar.
Program, namijenjen prvenstveno učenicima 8. razreda, osmišljen je kao suradnja bibliobusne službe matične knjižnice, osnovnih škola koje su pokrivene mrežom stajališta bibliobusne službe i knjižničara matične knjižnice koji su uključeni u nacionalni projekt Pitajte knjižničare, a danas obuhvaća i osnovne škole koje nisu u sustavu mreže bibliobusne službe, kao i srednje škole te dolazak djece u knjižnicu na radionicu.
Sandra Mikac-Ciglar objasnila nam je da radionice pod nazivom “Guglanje za mudrice – guglajte, ali pametno, ili pitajte knjižničare” najčešće provode na satu informatike ili hrvatskog jezika, u trajanju od 45 minuta.
Od Googlea i Wikipedije do kvalitetnijih izvora
“Sat je koncipiran po principu radionice i otvorenog razgovora s djecom. Na početku sata razgovaramo s učenicima i ulazimo u problematiku pretraživanja na internetu. Razgovaramo o njihovim načinima pretraživanja i tražimo da nam opišu svoja dobra i loša iskustva. Zadržavamo se na pretraživanju na Googleu – pokazujemo im alate pomoću kojih mogu pretraživati web, slike, karte, videozapise, po aktualnosti, po jeziku… Zajedno odradimo jedan primjer pretraživanja i pritom komentiramo zašto uvijek otvaraju prvi izvor, zašto je taj izvor prvi, pričamo o službenim stranicama različitih institucija, o oglasima koji se pojavljuju prilikom pretraživanja i potičemo ih da se zapitaju ‘Nagovara li me ovaj izvor na nešto?’, raspravljamo o aktualnosti izvora, kao i o neprikladnim sadržajima na internetu“, opisuje Sandra Mikac-Ciglar.
Napominje kako posebnu pažnju na radionicama posvećuju i Wikipediji te razgovaraju s djecom koliko i kako je koriste, objašnjavaju im što je točno Wikipedija, uspoređuju verzije na hrvatskom i engleskom jeziku te ih upućuju na reference i linkove na kojima se temelji opis svakog pojma.
“Učimo djecu i mlade da prilikom korištenja Wikipedije trebaju obratiti pažnju na moguće opasnosti kao što su anonimnost autora, subjektivan stav, ili pristranost, a kao prednost Wikipedije ističemo mogućnost upoznavanja s nekom temom radi daljnjeg proučavanja. Upozoravamo ih i da kopiranjem teksta s Wikipedije bez navođenja izvora narušavaju autorska prava“, kaže knjižničarka.
Kako bi otišli korak dalje od Wikipedije, učenike na radionicama upućuju na pretraživanje kvalitetnijih izvora, poput stranica Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže i Encyclopedije Britannice, a daju im i popis korisnih linkova za svaki nastavni predmet.
Srednjoškolcima uz to predlažu i portal Hrčak, na kojem mogu pretraživati radove iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa, stranice Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, kao vjerodostojne izvore raznih statističkih podataka, te tražilicu Google Znalac.
Knjižničari mogu pomoći
Kao siguran internetski izvor, učenicima preporučuju i stranicu projekta Pitajte knjižničare. Pokazuju im kako na toj stranici pretraživati bazu linkova i već odgovorenih pitanja te kako i sami mogu postavljati pitanja knjižničarima iz 19 Narodnih knjižnica u Hrvatskoj, koje sudjeluju u projektu.
“Ovom radionicom želimo učenicima pokazati da postoji kvalitetnija alternativa te ih motivirati da se informacijski opismene. Naglašavamo i važnost tiskane knjige i dolaska u knjižnicu po pomoć za seminarske radove, referate, diplomske radove, istraživanja, izradu plakata…”, objašnjava Sandra Mikac-Ciglar.
Do sada su održane 92 radionice “Guglanje za mudrice” i na njima je sudjelovalo ukupno 2 199 učenika, a kao primjer dobre prakse predstavljene su i na nekoliko stručnih skupova za knjižničare.
Naša sugovornica kaže da će najesen, u novoj školskoj godini, u radionicu uklopiti i plakat Fake or fact za kritičko vrednovanje izvora u učionici, a planiraju organizirati i stručno usavršavanje knjižničara na temu medijske pismenosti.
Materijali za uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice
Uz opisane radionice, namijenjene učenicima 8. razreda osnovnih škola te srednjoškolcima, u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec održavaju se i programi “Guglanje za mudrice” za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole, te “Kvalitetni informacijski izvori na internetu” za studente Učiteljskog fakulteta i Međimurskog veleučilišta.
