Laži o požarima u Australiji proširile su se brže od samih požara, piše Guardian. Među njima je i teorija da požari nemaju veze s globalnim zatopljenjem, već da su podmetnuti. Takve tvrdnje, objavljivane i na nekim hrvatskim portalima, demantirao je i Faktograf
Pripremila: Irena Domitrović
Elementarne nepogode su, kao i mnoge druge tragedije, poticaj za brojne teorije zavjere i lažne vijesti koje se brzo šire internetom. Tek što smo saznali da u Australiji gore strašni požari koji prijete ljudima, biljkama i životinjama na tom području, već je internet bio prepun informacija tko je za sve kriv. I dok su neke dezinformacije koje su se proširile internetom brzo demantirane, druge su se zadržale, mnogi su im povjerovali šireći ih dalje, tako da su ih na kraju prenijeli i brojni mediji, političari i utjecajnici. Opasnost ovakvog brzog širenja neprovjerenih informacija iznimno je velika, među ostalim i zato što može rezultirati ignoriranjem stvarnih uzročnika neke nesreće što može dovesti do njenog ponavljanja.
U slučaju požara u Australiji, na internetu su se pojavile i proširile teorije da su požari podmetnuti, odnosno da je tu riječ o terorističkom napadu, brzom čišćenju tla da bi se otvorio prostor za izgradnju novih gradova, i slično. Ovakvi scenariji vidno su pretjerani i nerealistični, međutim, u moru teorija zavjere novinari Guardiana pronašli su i nekoliko zaista opasnih dezinformacija.
Jedna od njih je teorija da požari nemaju veze s globalnim zatopljenjem, već da je riječ o podmetanju požara. Ovakav tip optužbe umanjuje utjecaj i dovodi u pitanje postojanje globalnog zatopljenja. Druga potencijalno opasna i štetna dezinformacija je ona koja tvrdi da pripadnici “Zelenih” nastoje spriječiti vatrogasce u gašenju požara.
Takve lažne vijesti mogu dovesti do velike netrepeljivosti u društvu te su potencijalno opasne zbog mogućnosti da ljudi u svoje ruke preuzmu odgovornost za kažnjavanje onih koji su na internetu proglašeni krivima za požare.
Ključne vještine za ‘post-truth’ eru: kako prepoznati lažne vijesti
Timothy Graham, profesor sa Sveučilišta Queensland i stručnjak za analizu društvenih medija, pregledao je na Twitteru bazu objava s hashtagom #arsonemergency, u kojima se govorilo o namjernom podmetanju požara. Guardian prenosi kako je Graham, analizirajući ove objave i neke njihove karakteristike, otkrio da je dobar dio njih rezultat ozbiljne kampanje dezinformacijama i da iza njih stoje botovi tj. roboti koji su ih danima pumpali na ovoj društvenoj mreži.
O širenju dezinformacija i lažnih vijesti vezanih uz temu požara u Australiji pisao je i hrvatski Faktograf. U nizu od nekoliko članaka demantirali su mnoge teorije o uzroku požara, među ostalima i onu da su za sve krivi chemtrailsi, a koja se našla na naslovnicama i nekih hrvatskih portala.
Elementarne nepogode već su neko vrijeme u fokusu onih koji šire lažne vijesti i dezinformacije na društvenim mrežama, internetskim portalima i u tradicionalnim medijima. Ovakve informacije mogu dovesti do stvaranja panike među stanovnicima, kao što se to dogodilo tijekom potresa u Indoneziji i Japanu 2018. godine, o čemu su pisali The Guardian i Japan Times.
Kritičkim promišljanjem o vijestima i drugim sadržajima s kojima se svakodnevno susrećemo u medijima i na društvenim mrežama, prije nego što ih i sami podijelimo, možemo pomoći u suzbijanju širenja dezinformacija. Nikad se nemojte zadovoljiti čitanjem samo naslova, analizirajte cijeli tekst, pogledajte tko je autor, gdje je tekst prvotno objavljen i kada, a ako niste sigurni ni nakon svih ovih koraka, konzultirajte se sa stručnjakom za područje o kojemu je riječ.
Fotografija: David Mark from Pixabay
