Infodemija je zahvatila medije i društvene mreže i prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa. Trenutno se na internetu nalazi mnogo dezinformacija, a mi vam donosimo listu najčešćih i ujedno najopasnijih
Piše: Marija Lalić
Zajedno s pandemijom koronavirusa započela je i tzv. infodemija koju je Svjetska zdravstvena organizacija definirala kao prezasićenost informacijama, bilo točnim ili netočnim, zbog čega je sve teže pronaći vjerodostojan izvor informacija i pouzdane smjernice za ponašanje u ovoj situaciji.
Kako se koronavirus širio svijetom, tako su se na internetu množile informacije o ovom novom, donedavno potpuno nepoznatom uzročniku respiratornih bolesti. Tako danas imamo nepreglednu količinu informacija iz različitih izvora i različitih medija. Zdravstvene institucije i organizacije uz podršku nacionalnih vlada pokušavaju u prvi plan staviti točne i provjerene informacije, dok društvene mreže i platforme traže pravi način da promoviraju njihov sadržaj te u drugi plan poguraju informacije koje dolaze iz nepouzdanih izvora.
Društvene mreže i platforme u borbi protiv dezinformacija o koronavirusu
Unatoč tome, medijskim prostorom i dalje cirkulira velik broj dezinformacija. Prema izvješću Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) , diplomatske službe Europske unije, koordinirane kampanje za širenje dezinformacija imaju za cilj “optužiti ranjive skupine za nastanak pandemije, kao i pobuditi nepovjerenje u sposobnost demokratskih institucija da se efikasno nose s krizom, dok neke zemlje pokušavaju ojačati svoj geopolitički položaj preispitujući kredibilitet Europske unije i njenih partnera”.
Operativna grupa East StratCom koja djeluje u sklopu ESVD-a radi na prikupljanju i analizi dezinformacija i netočnih informacija koje se šire medijima. Rezultate svojih analiza i izvještaje objavljuje na stranici EUvsDisinfo. Djelovanje East StratComa prvenstveno je usmjereno na razotkrivanje ruskih dezinformacijskih kampanja, kao i na nadzor širenja dezinformacija zemljama Zapadnog Balkana te medijskim prostorom jugoistočnih susjeda EU.
East StratCom je tako identificirao dezinformacije koje se najčešće javljaju u medijima i kruže društvenim mrežama i platformama. Prve dezinformacije o koronavirusu pojavile su se 22. siječnja 2020. te se otad ubrzano šire medijskim prostorom. S nekima od njih ste se vjerojatno i sami susreli, kao npr. da je koronavirus biološko oružje koje je razvila Kina / SAD / Velika Britanija / Rusija ili da pandemija koronavirusa nije započela u Wuhanu, već da je virus nastao u SAD-u ili u nekom njihovom laboratoriju. Na društvenim mrežama i platformama kruže i informacije da je za pandemiju kriva 5G mreža, a u zadnje vrijeme se u medijima mogu naći vijesti o dezintegraciji EU zbog nesposobnosti pojedinih zemalja i same Unije da se nosi s pandemijom. Različite teorije zavjere te informacije o neprovjerenim tretmanima za sprječavanje i liječenje bolesti ne treba ni spominjati.
Analizom i nadzorom nad širenjem dezinformacija East StratCom je utvrdio da postoji organizirana kampanja za širenje dezinformacija od strane ruskoj vladi odanih medija, kao i da se radi o plasiranju niza različitih narativa koji imaju za cilj povećati podijeljenost te izazvati kaos i konfuziju.
East StratComova baza koja je osnovana 2015. godine trenutno broji više od 8000 dezinformacija koje su uspjeli raskrinkati, a samo u prva četiri mjeseca 2020. ova baza je narasla za više od tisuću proruskih dezinformacija (60 tjedno) koje su distribuirane na dvadeset jezika. Od toga broja, više od jedne petine, odnosno 21,5 % dezinformacija otpada na koronavirus. U početku su dominirale dezinformacije da se radi o virusu koji je nastao u nekom laboratoriju u vlasništvu SAD-a ili Velike Britanije, a zadnjih tjedana ruskoj vladi skloni mediji su se prebacili na isticanje spremnosti Rusije da se suoči s epidemijom koronavirusa, a ruska pomoć Italiji bila je jako naglašena u medijima te su se kroz ovu vijest širile dezinformacije o dezintegraciji Europske unije i njenoj nesposobnosti da se suprotstavi epidemiji.
Koje su dezinformacije pale na ‘plodno tlo’?
Internetom kruže brojne dezinformacije, neke se plasiraju globalno, dok druge targetiraju stanovnike određene zemlje ili geopolitičke regije.
Na globalnoj razini se tako šire teorije zavjere poput one da je “virus nastao u laboratoriju”. Prema analizi East StratComa to je ujedno i najpopularniji narativ, a za kreaciju virusa se optužuje SAD.
Dezinformacija da ova kriza vodi dezintegraciji EU-a po pojavnosti slijedi odmah iza “laboratorijski stvorenog virusa od strane SAD-a”. Internetskim medijima i društvenim mrežama kruži nekoliko narativa koji su štetni za integritet EU, a većina je, kako se navodi u analizi, plasirana od strane proruskih medija:
- “EU nije u stanju nositi se s epidemijom, pred kolapsom je”
- “EU je sebična i izdala je vlastite vrijednosti”
- “Rusija i Kine su odgovorne svjetske sile”
- “EU koristi ovu krizu za ostvarivanje svojih interesa”
Na trećem mjestu po raširenosti je narativ da je koronavirus biološko oružje kojim se želi uništiti kineska ekonomija.
Prema izvještaju East StratComa u Kini državni mediji i vladini službenici promoviraju nedokazane teorije o porijeklu COVID-a 19. Također, u njihovim medijima su prenaglašene priče o zahvalnosti nekih europskih čelnika na njihovim donacijama. Postoje sumnje da i Kina vodi svoju dezinformacijsku kampanju. Istraga ProPublice otkrila je niz lažiranih Twitter računa porijeklom iz Kine putem kojih su se širile dezinformacije o COVID-u 19, prvenstveno vezane uz nastanak virusa (npr. da su ga u Wuhan donijeli američki vojnici, ili da je virus nastao u Italiji).
Na razini Europske unije, društvenim mrežama i medijima se i dalje šire dezinformacije i lažni zdravstveni savjeti koji su u suprotnosti sa smjernicama WHO-a.
‘Dezinformacije nas mogu stajati života, a zajedno ih možemo pobijediti’
Britanska regulatorna agencija za komunikacije i elektroničke medije Ofcom krajem ožujka započela je s tjednim anketama, kako bi utvrdila u kojoj su mjeri Britanci izloženi lažnim vijestima u doba pandemije koronavirusa. Njihovo istraživanje je pokazalo da je u prvom tjednu travnja gotovo polovica anketiranih naišla na neku zavaravajuću ili lažnu informaciju.
Najčešće je bila riječ o tvrdnji da se “pijenjem većih količina vode možete riješiti infekcije” (35%), dok je gotovo četvrtina anketiranih naišla na informaciju da se isti efekt postiže grgljanjem soli, ili izbjegavanjem hladne hrane i pića. Anketa je također pokazala da 55 % ispitanika ignorira lažne vijesti, ali da njih 40 % nije više sigurno što je točno, a što nije.
Ipak, ova kriza pokazuje i neke pozitivne trendove, a to je povratak povjerenja u tradicionalne medije. Čak 82 % anektiranih informira se putem BBC-ja (radio, TV, internet), 56 % ih prati i druge TV i radijske nakladnike, a 52 % prati i informacije WHO-a, Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) i Vlade. Društvene mreže izvor su informacija za njih 49 %, novine čita 43 % anketiranih, dok ih 42% vjeruje informacijama koje dobivaju od obitelji i prijatelja. Svega 15 % anketiranih se koristi zatvorenim chat grupama na Whatsapp i Messengeru kao izvorom informacija.
Neprovjerene zdravstvene tvrdnje kruže i turskim društvenim mrežama i internetskim medijima, poput one da “pijenje čistog alkohola liječi” ili da su “turski geni otporni na koronavirus”. Uz to, raste i antagonizam prema Europskoj uniji. Zemljama Zapadnog Balkana, uz teorije zavjere po kojima je virus američko biološko oružje, kruže i različite dezinformacije o “čudotvornom lijeku” (cink, hidroksiklorokin, meflokin, vitamin C), a iste se šire i na članice EU-a.
U šumi lažnih vijesti, od kojih neke mogu nanijeti ozbiljnu štetu, osobito u ovako delikatnoj situaciji, East StratCom donosi i neke od najzabavnijih dezinformacija na koje su naišli kroz svoju analizu:
- 380 Belgijanca zarazilo se koronavirusom tijekom masovnog grupnog seksa
- uzrok epidemiji koronavirusa je legalizacija homoseksualnih brakova
- baba Vanga je predvidjela da će Rusi pronaći lijek protiv koronavirusa
Nažalost, većina dezinformacija nije zabavna i može nanijeti ozbiljnu štetu državama, institucijama i pojedincima. Stoga, pratite izvještaje stožera, Svjetske zdravstvene organizacije i HZJZ-a, ne dijelite neprovjerene informacije i redovito perite ruke.
Foto: Engin Akyurt from Pixabay
