Školska knjižničarka Stojanka Lesički, voditeljica novinarske skupine u OŠ Sveti Petar Orehovec i odgovorna urednica digitalnog školskog lista Klinček, objašnjava kako rad u školskom listu može unaprijediti medijsku pismenost učenika te daje praktične savjete kako ga pokrenuti
Piše: Stojanka Lesički
Zašto bi u moru medijskih sadržaja koji su danas dostupni mladima bilo dobro u školi imati i školski list? U ovom članku ćemo pokušati odgovoriti na to pitanje te dati nekoliko preporuka kako pokrenuti školski digitalni list.
Razvoj medijske pismenosti
Odgovor na pitanje zašto školski list već se iščitava i iz same definicije medijske pismenosti koja uz vještine pristupa, analize i kritičkog vrednovanja, kao važan element naglašava i vještine stvaranja medijskih sadržaja.
Sve spomenute aspekte medijske pismenosti moguće je razvijati radom u školskom listu. Umjesto pasivne konzumacije medija, školski listovi omogućit će mladima da se okušaju u stvaranju medijskih sadržaja. Stvarajući vlastite medijske sadržaje najučinkovitije će steći znanja o elementima vijesti i ostalih novinskih formi, o tome što je vjerodostojna informacija i koja je njena uloga u našoj svakodnevnici, kao i u ostvarivanju aktivnog građanstva.
E-knjiga s radionicama medijske pismenosti i digitalnog građanstva
U školskom listu učenici će imati priliku usavršavati vještine pisane komunikacije u standardnom jeziku i iznositi svoje stavove. Školski list može postati mjesto koje omogućuje participaciju mladih i to na drugačiji način od onog koji im pružaju društvene mreže. Naime, njihova participacija kroz društvene mreže često se ne odvija standardnim jezikom, već ga korištenjem žargonskih izraza osiromašuje, a također vrlo često ne podrazumijeva niti odgovornost prema objavljenim informacijama i uključuje uvredljive i diskriminatorne poruke.
Važna uloga mentora
Ključna razlika između stvaranja sadržaja za društvene mreže i školski list je u tome što će u oblikovanju sadržaja za školski list osim vlastite intuicije i oponašanja onoga što vide u sadržajima vršnjaka, imati oslonac i u mentoru, osobi koja će ih educirati kako oblikovati medijski sadržaj i pri tome se pridržavati etičkih načela.
Ako smatrate da bi za vaše učenike bilo dobro da svoju medijsku pismenost uvećavaju i pisanjem za školski list, najprije unutar škole dogovorite tko bi bio taj mentor, osoba koja će educirati učenike i biti odgovorni urednik školskog lista. Tu ulogu trebale bi obavljati osobe koje poznaju osnovne zakonitosti novinarskog izvještavanja. Dosadašnja praksa u našim školama pokazala je da su to uglavnom učitelji hrvatskoga jezika i knjižničari.
Kako je unutar hrvatskog obrazovnog sustava bilo tek sporadičnih pokušaja edukacije učitelja za vođenje novinarskih skupina, a posljednjih godina nema nikakvih, preporučujemo zainteresiranim učiteljima da se dodatno educiraju koristeći literaturu. Vrlo konkretne informacije o novinskim formama, osnivanju novinarskih družina i uređivanju školskih listova mogu se pronaći u knjizi Novinarstvo u školi. Knjigu je izdala Školska knjiga 2010., a zajedno su je priredili Marijan Šimeg, urednik Školskih novina, Branka Primorac, poznata književnica i bivša novinarka Večernjeg lista te Anita Šojat, dugogodišnja članica državnog povjerenstva za školske listove Smotre LiDraNo i nekadašnja odgovorna urednica izvrsnog školskog lista Danica. Za edukaciju o proizvodnji medijskih sadržaja, ali i povijesti medija i njihovoj ulozi te medijskoj pismenosti i kako je razvijati kod učenika, preporučujemo i digitalnu publikaciju Čitajmo između redaka, koju su 2016. objavile Udruge GONG i Kurziv.
Priručnik za razvoj medijske pismenosti za nastavnike, studente i srednjoškolce
Prije pokretanja školskog lista, potrebno je osnovati novinarsku grupu, koja bi se trebala redovito sastajati i nakon što učenici nauče neke osnove novinarskog zanata. Naime, novinarske grupe poslije osnovne edukacije trebale bi djelovati kao redakcije, osmišljavati teme te u suradnji s mentorom pronalaziti pristupe obradi pojedinih tema.
Tiskani ili digitalni list?
Slijedi dilema kakav list izdavati, tiskani ili digitalni. Iako je lijepo prelistavati tiskani list i sačuvati ga za uspomenu, za izdavanje tiskanog lista trebat će vam znatna financijska sredstava, minimalno 5000 kuna. Potreban iznos ovisi o broju primjeraka lista te o tome zna li netko u vašoj školi raditi u nekom od programa za prelamanje lista. Ako morate platiti i prijelom lista, to će cijenu izdavanja tiskanog školskog lista povisiti barem za još dvije do tri tisuće kuna.
Izdavanje digitalnog lista može biti i posve besplatno ako se odlučite za neku od besplatnih platformi koje to omogućuju. Iz dana u dan ima ih sve više, a među najpoznatijima su WordPress, Weebly, Google Site i Wix. WordPress ima daleko najveće mogućnosti uređivanja internetskih stranica i stalno ih unapređuje. Također ima i najveći broj korisnika. Ta platforma nudi velik izbor besplatnih tema i besplatnu domenu, odnosno udomljavanje medijskih sadržaja na internetu. Ako se odlučite za kupovinu, atraktivne teme mogu se nabaviti već za pedestak dolara, a za domenu ćete trebati izdvojiti nekoliko stotina kuna ovisno o tome koliko gigabjata prostora želite zakupiti.
Za koju god platformu se odlučili, za svaku postoje brojne upute za instalaciju. Što se tiče WordPressa, preporučujemo stranicu https://hr.wordpress.org, gdje se na hrvatskom jeziku mogu naći svi potrebni savjeti za instalaciju, odabir tema i upute za uređivanje sadržaja.
Odlučite li se za izdavanje digitalnog lista, to će znatno doprinijeti i vidljivosti vaše škole, jer će uvid u medijsku produkciju vaših učenika putem interneta biti moguć znatno širem krugu ljudi, nego što je slučaj s tiskanim školskim listom. Vidljivost i doseg objava školskog lista bit će veći ako naslovi budu sadržavali ključne riječi, što će tražilicama omogućiti jednostavnije indeksiranje.
Prednost digitalnog lista je i njegova multimedijalnost, odnosno mogućnost dodavanja zvučnih i video uradaka učenika i dodavanje poveznica na druge korisne sadržaje.
Izdavanje digitalnog lista može doprinijeti i unapređenju IKT vještina učenika, ako ih educirate i za administriranje digitalnog školskog lista.
Foto: Stojanka Lesički
