‘Razvoj medijske i informacijske pismenosti je zadatak francuskog obrazovnog sustava i važna tema za društvo, jer tako osnažujemo djecu i mlade da postanu mudriji i kompetentiniji građani’, kaže Anaïs Adriaens-Allemand iz CLEMI-ja, Francuskog nacionalnog centra za informacijsku i medijsku pismenost
Piše: Ana Dokler
Na stručnom skupu “Francuski pristup podučavanju medijske pismenosti u osnovnim i srednjim školama“, održanom 30. studenog putem interneta, sudjelovalo je 45 nastavnika i školskih knjižničara iz različitih dijelova Hrvatske. Skup su organizirali Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, a predavačice su bile stručnjakinje iz Francuskog nacionalnog centra za informacijsku i medijsku pismenost (CLEMI).
Stručni skup: Francuski pristup podučavanju medijske pismenosti u školama
Anaïs Adriaens-Allemand, voditeljica međunarodnih projekata u CLEMI-ju, Isabelle Féroc Dumez, predavačica i istraživačica na Sveučilištu Poitiers i znanstvena i pedagoška ravnateljica u CLEMi-ju te Elsie Russier, voditeljica u CLEMI-jevom odjelu za edukaciju nastavnika, predstavile su rad te organizacije, objasnile koje mjesto medijska pismenost ima u francuskom obrazovnom sustavu i društvu općenito te pokazale konkretne primjere aktivnosti koje se provode u francuskim školama s ciljem razvoja medijske pismenosti djece i mladih. Te su aktivnosti opisane i u CLEMI-jevim nastavnim materijalima, čiji će prijevod na hrvatski uskoro biti objavljen na portalu medijskapismenost.hr te će svima biti dostupan za preuzimanje.
Pravo na medijsko obrazovanje
“Medijska i informacijska pismenost je jedna od ključnih građanskih vrijednosti u Francuskoj te je u skladu s Deklaracijom o pravima čovjeka i građanina iz 1789. i trima glavnim vrijednostima Republike – slobodom, jednakošću i bratstvom. Kao nasljeđe Francuske revolucije i Prosvjetiteljstva, ostala je svijest o važnosti slobode govora i prava na informaciju. Razvoj medijske i informacijske pismenosti zadatak je francuskog obrazovnog sustava i važna tema za društvo, jer tako osnažujemo djecu i mlade da postanu mudriji i kompetentiniji građani”, rekla je na stručnom skupu Anaïs Adriaens-Allemand. Objasnila je i da djeca u Francuskoj imaju pravo na stjecanje i razvoj znanja i vještina vezanih za medije i informacije, odnosno razvoj informacijske, medijske i digitalne pismenosti u školama, tijekom cijelog svog školovanja, od 3. do 18. godine, kroz različite dijelove školskih programa i kurikula.
CLEMI, koji postoji još od 1983. i prvo je institucionalno tijelo za medijsku pismenost u Europi, zadužen je za medijsko i informacijsko opismenjavanje unutar francuskog obrazovnog sustava. Ima razrađen sustav edukacije nastavnika i trenera i uz tim koji djeluje na državnoj razini, oslanja se na mrežu lokalnih koordinatora, kao i medijske partnere koji sudjeluju u kreiranju projekata i aktivnosti za škole.
I Hrvatskoj bi dobro došla posebna Agencija za medijsku pismenost
Pedagoški pristup koji zagovara CLEMI temelji se na aktivnoj pedagogiji, odnosno učenju činjenjem pa se, uz analize različitih medijskih sadržaja, snažno potiče i kreiranje takvih sadržaja u sklopu nastave. Djecu i mlade podučava se kako se informirati te kako objavljivati informacije na odovoran način.
Kritičko mišljenje i povjerenje u znanost
“Kako bi učenici kroz medijsku pismenost razvili kritičko mišljenje, učimo ih da budu znatiželjni i otvoreni i da stave na stranu vlastite predrasude, da budu više refleksivni, a manje reaktivni u odnosu na informacije koje primaju, da razmišljaju autonomno, ali uzimajući u obzir znanost, da budu lucidni i skromni. Podučavamo ih i kako slušati i gledati informacije i mišljenja drugih ljudi koje dobivaju putem medija, a sve su te vještine nužne kako bi mogli izgraditi mišljenje o bilo kojoj temi na informiran i promišljen način.
Također ih se uči kako procijenjivati informacije s metodičkom sumnjom, odnosno provjeravati, eksperimentirati, promatrati i učiti, te kako razlikovati činjenice, interpretacije i mišljenja, suprotstavljanjem i vrednovanjem različitih interpretacija kroz debate i diskusije. Pritom treba biti oprezan da se ne prakticira sustavna sumnja, ili da se ne razvije apsolutni relativizam, jer je važno imati povjerenje u one koji znaju više od nas i imaju više iskustva u određenim područjima, npr. u znanstvenike, učitelje, novinare, donositelje odluka itd., jer ne može svatko sam eksperimentirati baš sa svime i biti stručnjak za sva područja”, objasnila je Anaïs Adriaens-Allemand.
Učenje o medijskim slikama
Njezine kolegice Isabelle Féroc Dumez i Elsie Russier, koje rade na razvoju obrazovnih materijala i edukaciji nastavnika, predstavile su primjere aktivnosti koje se mogu raditi s učenicima osnovnih i srednjih škola, a neke i s predškolcima. U svim tim aktivnostima fokus je bio na medijskim slikama.
Prvi korak je učenje kako gledati slike kroz aktivnosti u učionici u kojima se analiziraju novinske fotografije, viralne fotografije s društvenih mreža, naslovnice novina ili internetskih portala, novinske ilustracije, ili pak internetski memovi. U skladu s pristupom učenja činjenjem, drugi korak je stvaranje slika kako bi se prenijela informacija pa učenici dobivaju zadatke da fotografiraju, crtaju ilustracije, izrade svoj meme ili pripreme Story za Instagram, Tiktok ili neku drugu društvenu mrežu.
