Državni čelnici diljem svijeta među prvima su zasukali rukave i primili cjepivo protiv Covida-19, želeći tako građanima poslati poruku da je cjepivo sigurno i da je to najbolji način da zaštite sebe i druge. Jesu li uspjeli u tome?
Piše: Marija Lalić
Od samog početka pandemije Covida-19 o cjepivu se pričalo kao o spasonosnom rješenju, koje je djelotvorno samo u kombinaciji s visokom stopom procijepljenosti, potrebnom da bi se stekao kolektivni imunitet. Svjesne sve većeg broja protivnika cijepljenja te jačanja različitih antikvakserskih pokreta, nacionalne vlade diljem svijeta znale su da će im za postizanje željenih brojki trebati dobro osmišljena kampanja.
Ujedinjeni narodi još su 2019. prepoznali odbijanje cijepljenja kao jednu od 10 najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Stoga je nakon izbijanja pandemije koronavirusa i preusmjeravanja financijskih i stručnih resursa na pronalaženje cjepiva koje će je obuzdati, bilo logično postaviti pitanje kolika je uopće voljnost građana da se cijepe protiv ove nove bolesti čiji su ishodi neizvjesni.
Jedno od prvih istraživanja na tu temu provedeno je u ožujku 2020., tjedan dana nakon početka karantene, među stanovnicima Francuske, koji su poznati kao najveći protivnici cijepljenja u EU. Rezultati su pokazali da bi više od četvrtine anketiranih odbilo cjepivo.
Istraživanje provedeno na globalnoj razini u lipnju 2020. u 19 zemalja čije stanovništvo čini 55% svjetske populacije, pokazalo je da je 71,5% anketiranih voljno cijepiti se, ali ti podaci su znatno varirali od zemlje do zemlje – dok je u Kini čak 90% stanovnika bilo spremno primiti cjepivo, u Rusiji to bilo svega 55% stanovnika.
Kao velika prijetnja osvješćivanju građana o važnosti cijepljenja pokazale su se brojne teorije zavjere, dezinformacije i netočne informacije, koje su preplavile društvene mreže i druge internetske platforme za dijeljenje sadržaja te dodatno narušile povjerenje građana prema cjepivu i cijepljenju, a brojke onih koji se žele cijepiti tijekom ljeta i jeseni 2020. u mnogim zemljama su padale.
U nedostatku informacija, šire se dezinformacije o cjepivu protiv Covid-19
No istraživanja o stavovima građana prema cjepivu detektirala su jednu važnu činjenicu – najmanji broj protivnika cijepljenja je među glasačima vladajućih stranki, kao i da su ispitanici koji imaju povjerenja u vladu i vladine institucije skloniji prihvatiti cijepljenje.
Stoga je političarima i vladajućim strukturama brzo postalo jasno da će njihovo ponašanje i izjave odigrati važnu ulogu u procesu cijepljenja.
Studija provedena među građanima Velike Britanije tijekom travnja 2020. pokazala je da lažne i netočne informacije predstavljaju manji problem od zbunjujućih izjava vladajućih i nejasnih informacija na koje građani nailaze u tradicionalnim medijima. Naime, rezultati pokazuje da su ispitanici uglavnom mogli prepoznati lažne vijesti, poput onih o utjecaju 5G mreže na širenje pandemije, ali da su ih nepotpune informacije koje su dolazile od strane vladinih službenika ili od strane medija, najviše zbunjivale i potkopavale njihovo povjerenje u tradicionalne autoritete, kao što su javni mediji i vladine institucije.
Poslati jasnu i nedvosmislenu poruku građanima u pravom trenutku bilo je ključno. Stoga ne čudi da su se mnogi čelnici država odlučili cijepiti među prvima kao primjer građanima.
Kako primjećuje Renee Hobbs, fotografija, kao vrlo moćan medij, postala je centralni dio mnogih nacionalnih kampanja. Cijepljenja političara i vodećih ljudi u brojnim državama zabilježili su fotoaparati i kamere, a snimke su obišle svijet.
Fotografiranjem čina cijepljenja političari i slavne osobe oslanjaju se na jedno od sredstava uvjeravanja klasične retorike – etos. Etos predstavlja kredibilitet govornika ili institucije, a poznate osobe fotografiranjem čina cijepljenja daju kredibilitet cjepivu i cijepljenju kao takvom. Uz to, ako simpatizirate osobu koja vam šalje određenu poruku, veće su šanse da će ista kod vas izazvati pozitivne emocije i da ćete je prihvatiti.
Vlade diljem svijeta oslonile su ovu jednostavnu i učinkovitu metodu promoviranja cjepiva. Tako smo i u Hrvatskoj svjedočili grupnom cijepljenju saborskih zastupnika i članova vlade, kao i javnom cijepljenju samog premijera nakon niza kontroverzi vezanih uz cjepivo AstraZenece. Upravo vraćanje povjerenja građana u cjepivo AstraZenece, bilo je povod za javna cijepljenja mnogih europskih leadera.
Političari i slavne osobe koje su se fotografirale prilikom cijeljenja i pozvali druge da učine isto, privukle su pažnju javnosti, a time i utjecali na ponašanje pojedinca, stoga iznenađuje što ruski predsjednik Vladimir Putin nije zabilježio i javno objavio svoj čin cijepljenja. Naime, iako Rusija proizvodi i izvozi velike količine vlastitog cjepiva protiv Covida-19, u samoj zemlji vlada nizak interes za cijepljenje i nepovjerenje prema Sputniku V. Činjenica da predsjednik države nije objavio fotografije s cijepljenja potaknula je niz glasina, poput one da Putin uopće nije cijepljen ruskim cjepivom.
Političari i druge javne osobe utječu na mišljenje javnosti i njihove izjave i djela su itekako važan faktor u oblikovanju stavova. Na to ukazuje i porast broja građana koji su spremni cijepiti se nakon višemjesečne kampanje.
Dosljednost političara i njihove jasne poruke i potezi važni su u jačanju povjerenja građana prema vladajućim strukturama i nacionalnim zdravstvenim organizacijama. Stoga je i njihova transparentnost prilikom cijepljenja ključna za formiranje pozitivnih stavova o cijepljenju.
Foto: Steven Cornfield on Unsplash
