‘Da za medijsko obrazovanje postoji interes pokazuje i više od 500 događanja tijekom ovogodišnjih Dana medijske pismenosti i više od 600 tisuća preuzimanja naših obrazovnih materijala’, rekao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, a Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, istaknula je da bi medijsko obrazovanje trebalo biti snažnije ugrađeno u obrazovni sustav
Na konferenciji za medije održanoj 9. svibnja 2022. u Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu u povodu 5. Dana medijske pismenosti u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, govorilo se o važnosti medijskog obrazovanja.
Ove godine Dani medijske pismenosti održavaju se pod sloganom “Misli svojom glavom u medijskom labirintu”. U okviru ovogodišnjih Dana medijske pismenosti održalo se dosad više od 500 događanja u 155 gradova i mjesta diljem zemlje, na kojima su građani dobili priliku obrazovati se u području medijske pismenosti. To je od izuzetne važnosti jer je istraživanje koje je za UNICEF i Agenciju za elektroničke medije proveo Ipsos pokazalo da postoji velika potreba za takvom vrstom obrazovanja, kao i snažna svijest građana o tome da je obrazovanje o medijima važno:
- 80% građana nije imalo priliku učiti o medijima.
- 81% učenika i studenata smatra da bi obrazovanje iz područja medijske pismenosti trebalo značajnije biti uključeno u školske kurikule.
- Od medija roditelje najviše brinu društvene mreže i platforme za razmjenu videozapisa, mrežne videoigre i aplikacije za dopisivanje.
- Kad govorimo o utjecaju medijskih sadržaja, roditelje najviše brinu mrežno nasilje, seksualizirani sadržaji i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, a djecu i mlade od 16 do 25 godina mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu.
- Svaki treći učenik ili student od 15 do 25 godina kaže da je osjećao stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama.
“Medijsku pismenost kao kompetenciju učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta i međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama. Njome razvijamo kritičko mišljenje i vrednovanje jer je među svim informacijama važno prepoznati one koje su provjerene i točne. Medijska pismenost uključuje mnoga znanja, vještine i kompetencije, no najveća je vrijednost medijske pismenosti u sposobnosti analiziranja, vrednovanja i stavljanja informacija u kontekst. Čestitam organizatorima i zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos ovoj važnoj temi”, kazao je na konferenciji za medije ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
“Tema petih Dana medijske pismenosti – Misli svojom glavom u medijskom labirintu – najbolje oslikava današnje vrijeme u kojem nam je tehnološki razvoj donio pozitivne promjene u živote, no upravo te pozitivne promjene dovele su pojedine dijelove života u labirint, pa se u nekim situacijama osjećamo kao da smo u paralelnom svijetu od količine dostupnih informacija. Upravo su zato medijska pismenost i sposobnost kritičkog razumijevanja medija danas izuzetno važne, jer se informacije nalaze na gotovo svakom koraku našeg života. Iznimno je važno znati pronaći relevantnu informaciju i zaštiti se od dezinformacija, te stoga naš cilj mora biti sustavna podršku u osnaživanju ne samo mladih već i svih građana vještinama medijske pismenosti. Stoga smo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali sredstva za uspostavu provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka. Razvoj neovisnih provjeravatelja točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama te izgradnja sustava temelj su za jačanje otpornosti društva na dezinformacije. Ministarstvo kulture i medija u potpunosti podržava aktivnosti AEM-a i UNICEF-a u pripremi edukativnih i obrazovnih materijala, a koji će pomoći u organizaciji nastave medijske pismenosti u školama i radionica u vrtićima”, kazala je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.
U okviru međunarodnog projekta EduMediaTest, koji u Hrvatskoj provodi Agencija za elektroničke medije uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, provedeno je testiranje razine medijske pismenosti učenika iz 15 srednjih škola diljem Hrvatske. Najbolje rezultate učenici su postigli u pristupu sadržaju i korištenju tehnologijom. Međunarodni konzorcij partnera iz sedam država koje su bile uključene u ovo istraživanje dao je i mišljenje prema kojemu se medijska pismenost u školama ne bi trebala svoditi na digitalnu komponentu – u kojoj učenici dobrim dijelom imaju razvijene kompetencije. Naime, najslabije rezultate učenici su postigli u dimenzijama koje podrazumijevaju razumijevanje funkcioniranja medija, njihova utjecaja te produkcije medijskih sadržaja. To upućuje na to da nisu dovoljno upoznati s načinom funkcioniranja medija i digitalnih platformi ni dovoljno svjesni da se medijske poruke proizvode prema određenim pravilima i da mogu imati dodatno ili skriveno značenje, odnosno nisu svjesni da imaju nedostatne vještine za kritičko razumijevanje sadržaja, kao i za prepoznavanje dezinformacija.
Rezultati EduMediaTesta: srednjoškolcima treba više medijskog obrazovanja
“Sve što se događa u svijetu i oko nas, novo medijsko okružje i javni prostor u rukama velikih privatnih tehnoloških kompanija snažno ukazuju na to da nam je svima nužno medijsko obrazovanje i razvijanje kritičke medijske pismenosti. Važnost Dana medijske pismenosti upravo je u tome što se njima stvaraju uvjeti za medijsko obrazovanje i pružaju praktične prilike građanima, posebice mladima, da steknu potrebna znanja i vještine. A da za medijsko obrazovanje postoji interes pokazuje i više od 500 događanja tijekom ovogodišnjih Dana medijske pismenosti i više od 600 tisuća preuzimanja naših obrazovnih materijala. I rezultati istraživanja pokazuju da moramo stvoriti uvjete da djeca i mladi, ali i svi građani, imaju priliku učiti o medijima, a da bi razumjeli kako mediji funkcioniraju i stvaraju sadržaje i vijesti, te na taj način razvijali svoje kritičko razmišljanje i preuzeli kontrolu u svoje u ruke”, kazao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.
“Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da mladi ljudi prepoznaju izazove koji proizlaze iz korištenja medija, osobito digitalnih. Zabrinuti su zbog mrežnog nasilja, utjecaja društvenih mreža na njihovo mentalno zdravlje i zbog mogućnosti da razviju ovisnost o internetu. Svaki treći učenik ili student osjećao je stres, usamljenost, zavist i manjak samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama. Riječ je o izazovima kojima svakodnevno svjedoče roditelji, odgojitelji, učitelji i drugi stručnjaci koji rade s djecom i mladima. Kroz Dane medijske pismenosti UNICEF s partnerima želi pružiti podršku djeci i mladima, ali i njihovim roditeljima, odgojiteljima i učiteljima, a želja nam je da medijsko obrazovanje bude snažnije ugrađeno u obrazovni sustav kako bi svako dijete i mlada osoba mogli razvijati svoju medijsku pismenost”, kazala je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Na konferenciji su predstavljeni pobjednički filmovi s filmskog natječaja koji se u sklopu Dana medijske pismenosti održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, te su pobjednicima dodijeljene prigodne plakete. Tema filmskog natječaja ove je godine bila “Influenceri i mi“. U osnovnoškolskoj kategoriji pobjedu je odnio film “(NE) Imam granicu” čiji su autori Dominik Mataković, Filip Vasilj, Gabriel Drinovac i Josip Mikulčić, uz podršku mentorice Marije Matić, iz OŠ Augusta Cesarca iz Ivankova.
Najbolji filmovi osnovnoškolaca na natječaju ‘Influenceri i mi’
U srednjoškolskoj kategoriji pobijedio je film “Bon appétit” čije su autorice Mihaela Belčić, Kaja Čuljak, Martina Šmic i Mia Danko Janeš, učenice Elektrostrojarske škole Varaždin, koje pohađaju smjer medijski tehničar, uz podršku mentora Aleksandre Rodeš i Tibora Büna.
Nagrađeni filmovi srednjoškolaca o influencerima i njihovom utjecaju na mlade
