Iz priručnika ‘Srebrni surferi’ prenosimo vam poglavlje s objašnjenjem tko su i kako djeluju internetski trolovi te prijedlog vježbe u kojoj sudionici uživo odigravaju tipičnu raspravu na interentu u kojoj se pojavljuje i jedan trol
Izvor: Tomislav Levak i Nefreteta Zekić Eberhard, Vodič za srebrne surfere – priručnik o internetu i društvenim mrežama za treću životnu dob
Izrazi trol i trolanje dolaze od engleske riječi trolling. Ona označava danas najčešći način ribolova koji uključuje bacanje udice s mamcem i čekanje da se neka od riba ulovi. Online trolling, odnosno trolanje, najčešće na društvenim mrežama i internetskim forumima, također predstavlja svojevrsno “pecanje”. To je “pecanje osoba” koje će se uhvatiti na “mamac” za raspravu ili svađu koji je svojim komentarom ili porukom “bacila” zlonamjerna osoba – trol. Originalno, riječ trol označava ružnoga patuljka ili diva, a potječe od staronordijske riječi trol, što znači ‘div ili ‘demon’.
U internetskom okruženju trolovi su osobe koje namjerno ostavljaju provokativne, huškačke ili uvredljive komentare ili poruke u online zajednicama, često nevezane uz temu razgovora, kako bi privukle pozornost, izazvale probleme ili uznemirile koga. Trolanje je, dakle, namjerno učestalo objavljivanje provokativnih komentara ili poruka upućenih nasumce odabranoj osobi ili osobama s ciljem izazivanja verbalnoga sukoba. Trolovi obično pišu ispod internetskih objava koje su pogodne za izazivanje pojačanih emocija i reakcija te raspaljivanje strasti. Riječ je o temama vezanima uz politiku, zdravlje, sport, spolnost, naciju, vjeru, rasu i slično. Trolovi se gotovo uvijek potpisuju pseudonimom ili imaju lažan identitet.
Ponekad se miješaju pojmovi internetskih trolova i “hejtera” (hatera), odnosno mrzitelja, ali postoji razlika. Za razliku od “hejtera”, trolovi ne žele samo uvrijediti određenu osobu, već im je glavni cilj započeti svađu i sukob koji će privući što je moguće više osoba. Jedan je od najvećih problema to što trolovi mogu ispuniti mrežni prostor dezinformacijama, lažnim vijestima i poluistinama.
Osječki studenti snimali su videouratke o internetskim trolovima
Stoga se ne upuštajte u rasprave s osobama koje ne poznajete, posebno ako se potpisuju neobičnim imenima kao “Ledena kraljica”, “Mickey Mouse”, “Duboko plavetnilo” ili “Pero Perić”. Rasprave, osobito strastvene, treba ostaviti za druženja i komunikaciju u krugu obitelji, prijatelja ili barem poznanika.
Vježba: Trolovi su među nama
Cilj je ove vježbe uživo simulirati raspravu kakve se redovito i svakodnevno mogu vidjeti na društvenim mrežama ili u komentarima ispod članaka na internetskim portalima te upozoriti na čestu pojavu tzv. trolanja.
Prije početka vježbe sudionicima se ukratko objasni pojam i tipičan način ponašanja internetskoga trola. Sudionici se trebaju podijeliti u malo veće skupine (od 5 do 7 osoba), a svakoj skupini treba zadati određenu osnovnu temu i odmah se dogovoriti tko će od njih glumiti trola. Umjesto člana skupine ulogu trola može preuzeti i voditelj/ica vježbe. Zadane teme rasprava/razgovora trebaju biti međusobno različite, ali je važno da budu aktualne.
Članovi svake skupine mogu sebi dati izmišljena imena, odnosno kreirati pseudonime ili lažne identitete jer je to česta praksa na internetu, osobito kod trolova. Te nazive trebaju napisati na papiriće i postaviti ih tako da ih vide i ostali članovi skupine. Svaka skupina svoju raspravu/razgovor vodi pred ostalim skupinama. Uvijek jedna osoba započinje raspravu koja se potom vodi kao razgovor između članova pojedine skupine.
Kreće se u krug i prvo svaki član skupine mora reći nešto vezano uz osnovnu temu, dok red ne dođe na tzv. trola, koji u prvom krugu govori zadnji i svojim komentarima pokušava isprovocirati ostale. Trol može odabrati i jednu metu, odnosno člana skupine. Ostali ne ignoriraju trola, već se nadovezuju na njegove izjave i upadice, zbog čega rasprava odlazi u drugom smjeru od prvotno planiranog. Rasprava se više ne vodi prema redoslijedu, nego se svatko javlja za riječ i iznosi što želi reći, uz jasno naglašavanje kome se obraća i na što odgovara. Nijedan doprinos razgovoru ne treba biti predugačak, najviše dvije do tri rečenice. Očekuje se da se rasprava zaoštri – osoba koja predstavlja trola treba biti kreativna – no mora se pripaziti na zadržavanje uljudne razine komunikacije.
Svaka rasprava traje od najmanje 5 do najviše 7 minuta. Nakon toga svi nazočni komentiraju ono što su čuli i vidjeli, s naglaskom na to koliko su se članovi skupine na kraju udaljili od prvotne teme i koliko je cijela rasprava proizvela smislenu komunikaciju.
Priručnik o internetu i društvenim mrežama za osobe treće životne dobi
Foto: Mark König, Unsplash