Znanstvenoj zajednici u Rijeci 18. listopada predstavljena je NPOO mjera “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka” u sklopu koje će krajem godine biti raspisan javni poziv na koji će se moći prijaviti znanstvene ili obrazovne ustanove te organizacije civilnog društva s medijima kao partnerima u projektu
Izvor: Agencija za elektroničke medije
Agencija za elektroničke medije u suradnji s Fakultetom informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci 18. listopada održala je predstavljanje mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”, koja se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije.
Glavni cilj ove mjere je jačanje otpornosti društva na dezinformacije jačanjem postojećih i razvojem novih neovisnih provjeravatelja točnosti informacija te razvoj tehnoloških rješenja za provjeru točnosti informacija, kao i stvaranje sudioničke mreže i arhiva plasiranih i utvrđenih dezinformacija.
Tom je prilikom prof. dr. sc. Ana Meštrović s riječkog Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija predstavila istraživanja Laboratorija za semantičke tehnologije i Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost. U svom izlaganju pojasnila je kako se NLP (Natural language processing) i analiza društvenih mreža mogu primijeniti u detektiranju dezinformacija na internetu i društvenim mrežama, pri čemu je posebno istaknula projekt InfoCoV koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a koji se bavio istraživanjima obrazaca širenja informacija na društvenim mrežama u vrijeme pandemije COVID-19.
Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija istaknuo je kako su porast broja i brzine širenja dezinformacija te pad povjerenja u tradicionalne medije bili glavni motivi za pokretanje projekta “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”. “Željeli bismo da građani mogu prepoznati one koji stvarno ulažu u istraživačko novinarstvo i donose točne informacije, a da se tim kriterijem vode i oglašivači”, naglasio je Partl.
Prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Saša Zelenika i izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos, dekanica Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija, istaknuli su važnost ovog projekta u jačanju otpornosti društva na dezinformacije, kao i potrebu da se u njegovu realizaciju uključe dionici iz različitih područja, svatko sa svojim specifičnim znanjima.
Izvanredna profesorica s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Marijana Grbeša Zenzerović, predstavila je studiju Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje na kojoj se i temelje standardi i kriteriji za provedbu Javnog poziva.
Studija o dezinformacijama s analizom globalnih trendova i stanja u Hrvatskoj
Studija obrađuje globalni fenomen dezinformacija i informacijskog poremećaja, kao i obilježja, trendove i aktere suvremenog informacijskog i medijskog okruženja te njihove odnose i služi kao smjernica za sve koji se planiraju javiti na ovaj Javni poziv. U svom izlaganju Grbeša Zanzerović fokusirala se na medijske navike stanovnika Hrvatske, kao i na razinu njihovog povjerenja u institucije i medije, koja se pokazala zabrinjavajuće niska.
Zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović predstavio je dokument Standardi i kriteriji za provedbu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava koji je nastao na temelju Studije i koji će biti temelj za raspisivanje javnih poziva i realizaciju cijelog programa, te koji donosi osnovne kriterije rada kojih će se morati pridržavati svi sudionici u projektu. Javni poziv za sufinanciranje projekata u sklopu uspostave sustava provjere točnosti informacija bit će objavljen krajem 2022., a nositelji projekata mogu biti znanstvene ili obrazovne ustanove te organizacije civilnog društva, dok mediji mogu biti partneri u projektu. Minimalni iznos potpore po projektu iznosit će 750.000, a maksimalni 1,5 milijuna kuna. Istodobno će se razvijati i tehnološki i računalni programi za pomoć u radu na provjeri točnosti informacija.
Rasprava koja je nakon toga uslijedila, iznjedrila je neke konstruktivne prijedloge za oblikovanje Javnog poziva. Nakon predstavljanja i rasprave u Rijeci, slijede one u Osijeku, Splitu i Zagrebu.
