Što je specifično za radijsko novinarstvo i kako izgleda rad u radijskoj redakciji – saznajte iz poglavlja o radiju koje vam prenosimo iz naših edukativnih materijala “Uvod u novinarstvo” za osnovne i srednje škole
Izvor: Stela Lechpammer, Uvod u novinarstvo – edukativni materijali za učenike osnovnih i srednjih škola o medijima i novinarstvu
Kada govorimo o radiju kao mediju općenito, riječ je zapravo o emitiranju primarno govornog i glazbenog programa namijenjenog javnosti. No, naglasimo da nije svaki sadržaj objavljen putem nekog medija ujedno i novinarski sadržaj, pa isto vrijedi i za radio. Treba razlikovati glazbene liste te glazbene i zabavne emisije koje vode radijski voditelji, odnosno spikeri, od informativnih emisija čiji sadržaj stvaraju radijski novinari i producenti, a uređuju radijski urednici. Također, na radiju još rade tonski majstori, DJ-evi, glazbeni urednici…
POZNATI GLAS U ETERU
Spikeri su prema definiciji (Leksikon radija i televizije, 2016: 491) medijski profesionalci koji neutralnom interpretacijom govorno realiziraju tekstove drugih autora. Karakteriziraju ih ugodna boja glasa, poštovanje govornoga standarda i rečenična logika. Spikeri, dakle, glasno čitaju, najčešće u posebnim uvjetima studija uz uporabu komunikacijske tehnologije. Ipak, treba naglasiti kako na manjim radijskim postajama, a posebice u današnje vrijeme, nema jasne granice između poslova, pa tako novinari ujedno i čitaju vijesti u eter, a često se miješaju i urednički i novinarski posao.
TKO EMITIRA NA KOJOJ FREKVENCIJI?
Svaka radio stanica emitira na nekoj frekvenciji, a tko će emitirati na kojoj zakonski je regulirano. Dodjela koncesija za emitiranje u Hrvatskoj je određena Zakonom o elektroničkim medijima (NN 111/21) te je definirana točna procedura dodjele radijske koncesije, tko je može dobiti, koje zakonske uvjete i programske obaveze mora ispunjavati, tko je i kako dodjeljuje…
Naravno, u današnje je vrijeme moguće emitirati program i putem digitalnog sustava emitiranja (DAB+), koji je u Hrvatskoj još u povojima, kao i putem interneta. No i dalje češće na internetu svoj program emitiraju već postojeće radijske postaje. Ipak, postoje i one koje ne emitiraju putem radijskog frekvencijskog spektra već samo na mreži, online. Treba, međutim, istaknuti da se i za emitiranje radijskog programa putem interneta mora zatražiti dopuštenje Vijeća za elektroničke medije.
KAKO IZGLEDA RAD U RADIJSKOJ REDAKCIJI?
Prostor gdje se snima radijski program zove se radijski studio; manje stanice imaju samo jedan, a veće više njih koji su namjenski (spikerski, glazbeni…). Radijska režija tehnološki je prostor gdje se tonovi selektiraju, „miksaju”, obrađuju i kao finalni proizvod emitiraju.
Radijska redakcija mjesto je gdje novinari i urednici proizvode sadržaj. Jednako kao i u tiskanom novinarstvu, novinari nakon dogovaranja tema s urednicima odlaze na teren, pri čemu uvijek moraju imati na umu da se u redakciju vrate sa što kvalitetnije snimljenim zvukom, odnosno audiomaterijalom. Također, novinar se u radijski eter može javiti i uživo s terena, za što je nekada bilo potrebno puno opreme, a danas su dovoljni pametni telefon i aplikacija.
I u radijskom studiju i režiji nekada se koristila puno drugačija tehnička oprema nego danas. Sada je većina toga kompjuterizirana i digitalizirana, dok su se nekada uz novinarski pult u studiju nalazili gramofoni, magnetofoni, kazetofoni, CD playeri…
Osim specifične tehnologije, u radijskom se novinarstvu koriste neki neobični izrazi, a većina ih dolazi iz engleskog jezika. Jingle je tako kraća zvučna cjelina koja često s vremenom postane jako upečatljiva, a koja se koristi za najavu pojedinih emisija, komentiranje, naglašavanje ili razdvajanje pojedinih dijelova emisije, označavanje oglasa, kao i za identificiranje same radijske stanice (station ID jingles)… Headlinesi su, pak, kratke najave vijesti koje slijede, uglavnom su pročitane u nizu te su veoma sažete.
ŠTO SE EMITIRA IZ RADIJSKOG STUDIJA?
Za radijsko je novinarstvo specifično, primjerice, puštanje najvažnijih vijesti (koje se odlikuju kratkoćom) svakoga sata tijekom dana, uz uobičajenu jednu nešto dužu središnju informativnu emisiju u danu. Međutim, znaju se čuti i dulji radijski izvještaji s terena, radijske reportaže, ali i razne emisije, intervjui, kao i sportski prijenosi te koncerti (uživo ili kao snimka), glazbene top-ljestvice, radiodrame…
RADIODRAMA
Jedna od najzanimljivijih radijskih vrsta u prošlosti bila je radiodrama, a iako danas više nije aktualna i unatoč tome što zapravo nije riječ o novinarskoj formi, prisjetit ćemo je se kroz nekoliko zanimljivosti. U vrijeme dok televizija nije bila toliko dostupna i popularna publika je razne fikcijske priče pratila u radijskom eteru. Radiodrama se i danas smatra najsloženijim umjetničkim izrazom tog medija. Prema Leksikonu radija i televizije (2016) radiodrama stvara radijski supstrat zbilje koji se bitno razlikuje od kazališta ili filma određenjem prostora radiodrame kao jedinstvenoga prostora koji se odlikuje “neprostornošću” i jednodimenzionalnošću. K. Hageman je, naime, zaključio kako je kazalište trodimenzionalno, film dvodimenzionalan, a samo je radiodrama jednodimenzionalna. Možete li u današnjem brzom svijetu interneta uopće zamisliti da su se cijele obitelji znale skupiti uz radio u vrijeme kada bi počinjao njihov omiljeni program?
KULTNA RADIODRAMA
A vjerojatno najzanimljivija priča vezana uz radiodrame jest ona o adaptaciji romana H. G. Wellsa “Rat svjetova”, koji govori o invaziji Marsovaca na Zemlju. Radiodramu na tu temu režirao je 1938. godine Orson Welles, koji ju je sam čitao u eteru, a oblikovao ju je kao niz vijesti i novinarskih izvještaja o invaziji. Zbog toga su mnogi zaključili da se invazija uistinu događa, počeli su bježati i zvati policiju!
Da čujete iz medija, biste li povjerovali da nas napadaju Marsovci?
Preuzmite edukativne materijale za učenike osnovnih i srednjih škola ‘Uvod u novinarstvo’
Foto: Marina Agrelo, Pexles
