TikTok izaziva brige kod mnogih – od roditelja zabrinutih za zdravlje djece sve do parlamenata, vlada i predsjednika koji ozbiljno razmišljaju ili već i donose odluke o zabrani ili ograničavanju korištenja ove popularne aplikacije
Piše: Velibor Mandić
Volite li čokoladu? Vjerojatno ćete pomisliti da je pitanje bedasto jer teško je naći nekoga tko ne voli čokoladu u svim varijantama – crnu, bijelu, s lješljacima ili bademima, u kolačima, tortama ili keksima. Čokoladi naime ne možemo odoljeti jer u našem mozgu izaziva poplavu kemijskih procesa, a jedan od njih je i porast razine dopamina, neurotransmitera koji često pojednostavljeno nazivamo i hormonom sreće ili zadovoljstva. Ako ste ikad bili na dječjem rođendanu na kojem se služila čokoladna torta, zacijelo ste se uvjerili koliko se mali, ali i veliki, teško mogu oduprijeti kada im se ponudi još jedan komad slasne torte. Naš nam naime mozak tada šalje signal da će vrlo rado zaprimiti još jednu dozu dopamina.
Sličan se proces događa i kada koristimo društvene mreže, primjerice aplikaciju TikTok koja je vrlo popularna među osnovnoškolcima i tinejdžerima i koja je zamišljena tako da korisnike što dulje zadrži pred zaslonom pametnog telefona.
Aplikacija TikTok: Znate li kakve videe vaše dijete gleda i objavljuje?
Poput klinaca na dječjem rođendanu koji sjajnim široko otvorenim očima veselo promatraju tortu kao da su opčinjeni, jer čekaju kada će na njih doći red da dobiju pun tanjur slasnog deserta, tako i svi mi zurimo u pametni telefon na kojemu se na TikToku brzo izmjenjuju svakojaki kratki video uratci koji kao da nekim čudom točno znaju što bi nam se moglo svidjeti – neki simpatični kućni ljubimci, netko tko odlično pleše na omiljenu pjesmu, netko tko se glupira u školi, i tako u nedogled, minuta za minutom i sat za satom svakoga dana. Cijelo to vrijeme naš mozak, svaki put kada se na zaslonu pojavi neki video koji nam se svidi, reagira lučenjem dodatnog dopamina i tako nas na trenutak učini zadovoljnima, potom tražeći još stimulacije i zadovoljstva. Moglo bi se reći da se radi o svojevrsnom triku koji nam zapravo ne dozvoljava odvajanje od zaslona pametnog telefona jer ako to učinimo osjećat ćemo se pomalo razočarani i s mislima da smo možda propustili vidjeti još nešto novo i zanimljivo.
TikTok brzo uči o nama
Iako vam se možda čini da je TikTok beskrajni niz bezazlenog zabavnog sadržaja koji se vrlo brzo izmjenjuje, radi se tome da se, kako kaže sociologinja Julie Albright sa sveučilišta u Kaliforniji, zapravo na neki način “drogiramo”. TikTok vodi u ovisnost na isti način kao i kockanje, upozorava Albright i objašnjava da su u najvećoj opasnosti mladi jer njihov mozak, koji je još u razvoju, korištenjem takvih digitalnih medija stvara određenu kompresiju vremena što pak dovodi do sve većeg pada koncentracije i mogućnosti da se mlada osoba usredotoči na određenu obavezu. Radi se o nastavku trendova u digitalnom svijetu društvenih mreža koje se trude zadržati našu pažnju, no TikTok je specifičan po tome što, uz pomoć vrlo spretnih računalnih programera koji su razvili algoritme umjetne inteligencije, zaista vrlo brzo prepoznaje što korisnika zanima.
Video sadržaji koji često traju po samo nekoliko sekundi izmjenjuju se na TikToku tako brzo da nismo ni svjesni koliko je vremena zapravo proteklo. U slučajevima kada se redovito bavimo nekom sportskom aktivnošću, primjerice igranjem nogometa, naš mozak, kažu istraživači sa britanskog sveučilišta Kent, uglavnom znade kada je utakmica pri kraju jer se povećava osjećaj umora. No, naš osjećaj za vrijeme se, kada smo na društvenim mrežama, zapravo gubi, a od tijela i mozga ne dobivamo signal kada smo pretjerali. Odrasli odlažu pametne telefone uglavnom zbog obaveza poput posla, no mladi još uvijek ne brinu o novcu, plaćanju računa ili servisu za automobil, te im se čini da uopće nije problem ako provedu neprekidnih deset sati na TikToku.
TikTok kao međunarodni problem
Silno vrijeme provedeno na toj aplikaciji ne predstavlja međutim opasnost samo za naše mentalno zdravlje, već postaje i ozbiljan politički problem, a razlog je taj što se o korisnicima prikuplja ogromna količina podataka koji bi u budućnosti mogli dovesti u opasnost ne samo pojedince već i čitave države. Posljednjih se mjeseci naime sve više govori o tome da nas društvene mreže, čak i kada nam nude potpuno bezazlen sadržaj, zapravo cijelo vrijeme vrlo pozorno špijuniraju i pamte baš sve. Vjerojatno već znate da vaš mobilni uređaj znade zapravo sve o vama, više nego vaši ukućani, prijatelji, pa čak i vi sami. Iako se vi ne sjećate što ste ručali ili gdje ste bili u tri popodne prije godinu dana, vaš pametni telefon i neke instalirane aplikacije to pedantno bilježe. Netko zlonamjeran, u slučaju da dođe u posjed informacija o svakom vašem koraku u proteklih pet ili deset godina, mogao bi to iskoristiti na različite loše načine, te vas možda dovesti u nepriliku.
Upravo zato se u posljednje vrijeme govori o mogućoj zabrani TikToka za neke korisnike u Europi i Sjedinjenim Državama jer se radi o aplikaciji koja je u vlasništvu privatne tvrtke ByteDance iz Kine i koja već sada raspolaže ogromnom količinom podataka o navikama stotina milijuna ljudi iz cijelog svijeta. U Kini je na vlasti komunistička partija koja i dalje ne dozvoljava održavanje slobodnih demokratskih izbora ili postojanje drugih političkih stranaka, te koja ima pravo, po kineskim zakonima, zatražiti pristup svim datotekama bilo koje tvrtke na teritoriju Kine. To bi otprilike značilo da bi institucije kineskih vlasti mogle, ako žele, provjeriti vaš i moj TikTok račun te saznati koje smo video uratke gledali, gdje smo sve bili, ali i čeprkati po još nekim podacima iz naših uređaja.
Sadržaji koje gledamo na TikToku
Sljedeći rastući problem je sadržaj koji nam aplikacija nudi i koji može utjecati na razmišljanja i stavove korisnika, a tu se prije svega radi o ozbiljnim vijestima te osjetljivim informacijama vezanima za ideologije, religije, nacionalne osjećaje, rasne netrpeljivosti, seksualnu orijentaciju i još brojne druge teme. S obzirom da je sve na TikToku personalizirano, to jest svatko od nas vidi drugačiji sadržaj sukladno odlukama računalnih algoritama, teško je zapravo ući u trag kada se nekome od nas možda prikazao neki kratki video neprikladnog sadržaja.
Dok TikTok pobija sve optužbe o špijuniranju korisnika, reklamirajući se pritom kao “posljednji sunčani kutak na internetu”, zamjetno je da se na aplikaciji može naći sve više ozbiljnih i potencijalno uznemirujućih videouradaka, primjerice s ratišta u Ukrajini. Radi se naime o velikom broju kratkih videa zbog kojih je ruska agresija na Ukrajinu već prozvana “prvim TikTok ratom”, pri čemu je teško ući u trag snimkama koje su nepouzdane, neprovjerene ili lažne i kojima je cilj zavarati gledatelje.
TikTok dakle izaziva brige kod mnogih – od roditelja zabrinutih za zdravlje djece sve do parlamenata, vlada i predsjednika koji ozbiljno razmišljaju ili već i donose odluke o ograničavanju ili zabrani vrlo popularne aplikacije. Nedavno su sve tri glavne institucije Europske unije zabranile korištenje TikToka na službenim uređajima, uz preporuku dužnosnicima i zaposlenicima da aplikaciju izbrišu i sa svojih privatnih uređaja. Slične zabrane donose se i u Sjedinjenim Američkim Državama i u Kanadi. Dok vlasnik TikToka pokušava ublažiti sve kritike i najavljuje da će postati transparentniji te pohranjivati više osjetljivih podataka o korisnicima u Europi i SAD-u, a manje u Kini, nama običnim vlasnicima pametnih telefona preostaje razmisliti još više o našem odnosu prema društvenim mrežama i o tome kako one zapravo funkcioniraju.
Rasprava o popularnosti i štetnosti TikToka je ukazala na niz vrlo važnih detalja koji se osobito tiču najmlađih korisnika interneta – među ostalim na brzinu kojom se izmjenjuje sadržaj te na ogromnu ulogu videa kao medija. Kineski TikTok je, barem zasad, pronašao najbolju formulu za privlačenje onih u školskoj dobi, te su druge aplikacije, poput YouTubea i Instagrama također uvele slične funkcije za kratke video forme (pod nazivima Shorts i Reels), no sve to nije zaustavilo brzi rast popularnosti TikToka.
Gdje su naši osobni podaci?
Korisnici društvenih mreža u Europi, dakle i u Hrvatskoj, u specifičnom su položaju jer Europska unija pokušava bolje zaštititi privatnost svojih građana na internetu, dok zapravo još uvijek nema dovoljan utjecaj na privatne tvrtke koje prikupljaju podatke o životima svih nas. Sofisticirani pametni telefoni i aplikacije naime uglavnom nisu iz Europe te se s pravom postavlja pitanje gdje su zapravo pohranjeni svi podaci o našim privatnim navikama koje velikodušno dijelimo na društvenim mrežama. Facebook i Instagram, koji su u vlasništvu američke korporacije Meta, podatke europskih korisnika mogu prebacivati preko Atlantika kako bi ih mogli obrađivati, a Europska unija tu praksu već godinama bezuspješno pokušava promijeniti, te u vrijeme pisanja ovog teksta prijeti čak i svojevrsnom zabranom tih aplikacija dok se problem ne riješi.
S obzirom da su zakoni o zaštiti osobnih podataka različiti u Europi, Kini i Americi, naši korisnici trebaju biti svjesni da sve što pišu, dijele, gledaju i čitaju na društvenim mrežama možda može završiti u nekoj bazi podataka na drugom kraju svijeta gdje neće biti dobro zaštićeno. Tehnologija napreduje brže nego bilo koji zakoni, a o tome svjedoči i posljednji pokušaj Europske unije da regulira umjetnu inteligenciju. Tako se već sada raspravlja o tome da bi predloženi zakon bio nedostatna zaštita za građane Europske unije jer zapravo nije dorastao svim mogućnostima koje umjetna inteligencija već sada ima.
Stoga sljedeći put kada vaši tijelo i um požele novu dozu dopamina, možda umjesto višesatnog zurenja u pametni telefon ponekad bude jednostavnije smazati kockicu tamne čokolade i zaputiti se u šetnju stazom kojom još niste prošli. Naime, kada pješice istražujete neki novi park ili ulicu i pri tome umjesto navigacije na mobitelu upotrebljavate vlastita osjetila, vaš će mozak također lučiti toliko nam potrebni dopamin.
