Na panelu održanom 16. travnja 2025. u Zagrebu, u sklopu Dana medijske pismenosti, rasprava među stručnjacima i mladima temeljila se na rezultatima istraživanja o navikama korištenja medija među mladima u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji
Piše: Ana Kirin
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2024., platforme društvenih mreža (npr. Instagram. TikTok i dr.) glavni su izvor iz kojeg mladi u Hrvatskoj, ali i na razini cijele Europske unije dobivaju većinu informacija o političkim i društvenim pitanjima. Na drugom mjestu je televizija, a na trećem mrežne platforme za vijesti.
O tome kako se i gdje se mladi informiraju, koliko vjeruju medijima, provjeravaju li informacije, koliko često se susreću s dezinformacijama i što ih najviše brine, razgovaralo se na panelu u sklopu osmih Dana medijske pismenosti “Europa, mladi i medijska pismenost – što nam kažu podaci?“, a poticaj za raspravu bili su rezultati brojnih istraživanja, provedenih u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji.
Istraživanje: Što građane Hrvatske najviše brine u vezi interneta
Panel je održan 16. travnja 2025. u Kući Europe, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Na početku su prisutne pozdravile voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević te Nives Zvonarić, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, a panel su moderirale Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija u Predstavništvu, i učenica Humanističke gimnazije Hana Korinčić.
U raspravi su, uz srednjoškolce, studente, nastavnike i predstavnike udruga iz publike, kao panelisti sudjelovali Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, Marin Ilej iz odjela za komunikacije Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Lana Ciboci Perša, izvanredna profesorica s Odjela komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Dejan Oblak, asistent na Fakultetu političkih znanosti i suradnik na Televiziji Student, Marko Boko iz odnosa s javnošću Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Kristijan Orešković iz Mreže mladih Hrvatske.
Srednjoškolka Hana Korinčić i drugi mladi u publici potvrdili su da se najčešće informiraju putem društvenih mreža. Kad je riječ o provjeravanju informacija – za neke ozbiljnije teme koje se njih tiču, kao što je štrajk u školama, kažu da se trude pronaći točne informacije. Političke teme ih uglavnom ne zanimaju, kažu da ne smatraju da je bitno da u ovoj dobi razumiju što se to događa s Trumpom i carinama, već je to nešto o čemu brinu njihovi roditelji. Za neke pak informacije, kao što je savjet s TikToka da se umak od rajčice ne smije podgrijavati u mikrovalnoj pećnici, kažu da su u njih povjerovali i pridržavaju ih se, iako ih nisu nigdje dodatno provjeravali. Većina ih zapravo nije sigurna ni kako i gdje provjeriti informacije.
Uz isticanje važnosti kritičke medijske pismenosti, analiziranja i provjeravanja informacija i izvora, jedan od zaključaka panelista bio je da je ova rasprava pokazala koliko je bitno, pored istraživanja, i što više izravno razgovarati s mladima, uključivati ih u donošenje odluka i oblikovanje pristupa medijskom obrazovanju.
