O fenomenu lažnih vijesti na panel diskusiji na veleučilištu VERN’ raspravljali su medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću Dražen Klarić, Hrvoje Krešić, Krešimir Macan i Robert Tomljenović
Izvor: vern.hr
U jeku diskusije o smjernicama Europske komisije za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu, ali i najave zakonskog rješenja protiv govora mržnje i širenja lažnih vijesti u Hrvatskoj, na Veleučilištu VERN’ je 16. siječnja održan panel pod nazivom “Istinita ili lažna? Važno da je vijest …”.
Glavna tema panela bio je fenomen širenja i utjecaja lažnih vijesti, tzv. fake newsa, o čemu su svoja mišljenja iznijeli renomirani medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću: Dražen Klarić, predavač na VERN’u i glavni urednik Večernjeg lista, Hrvoje Krešić, novinar N1 televizije, Krešimir Macan, jedan od vodećih PR stručnjaka u Hrvatskoj i posebni savjetnik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.
Analiziravši tko su kreatori lažnih vijesti i s kojim ih ciljevima distribuiraju, kojim se metodama šire takve vijesti, koja je uloga mainstream medija u eri lažnih vijesti, a kolika odgovornost stručnjaka za odnose s javnošću, te je li demokracija zapravo omogućila stvaranje platformi za manipulacije, panelisti su zaključili da je povratak medija temeljnim vrijednostima struke i novinarskih standarda u provjeri činjenica te poštivanje novinarskih formi jedini pravi alat kojim mediji mogu graditi svoj utjecaj i vratiti vjerodostojnost “gate keepera”.
“Lažne vijesti su namjerno plasirane, provjerljive netočne informacije. Vijeće Europe je u svom nedavnom dokumentu naznačilo otklon od termina lažnih vijesti, kao i Europska komisija, budući da su taj termin prisvojili političari radi pritiska na novinare. Umjesto toga, Vijeće Europe je predložilo da se umjesto termina fake news, koristi termin informacijski poremećaj, a lažne vijesti su podijelili na tri razine: nenamjerne pogrešne informacije, dezinformacije i točne informacije koje se plasiraju s namjerom nanošenja štete“, objasnio je Robert Tomljenović, koji je također dodao da Vijeće za elektroničke medije dosad nije imalo prijava lažnih vijesti u Hrvatskoj, ali i da je pad povjerenja u medije jedan od uzroka pojave lažnih vijesti.
“Hrvatski medijski prostor nema problema s lažnim vijestima, nego s fenomenom političkog obrambenog mehanizma, odnosno ljudskog obrambenog mehanizma. Pod termin fake newsa ili hibridnog ratovanja podvlačimo sve što se ne slaže s našim ideološkim i svjetonazorskim pogledima. Naši mediji nemaju problema s lažnim vijestima, nego s profesionalnim standardima koji se poštuju ili se ne poštuju dovoljno, zatim s transparentnošću vlasništva nad portalima te s nepoštivanjem novinarskih formi”, upozorio je Dražen Klarić.
“Dogodi se i ozbiljnim medijima da zbog pada profesionalnih standarda nenamjerno stvore lažnu vijest, koja se onda dalje širi. Zbog manjeg broja novinara u redakcijama, PR-ovci moraju proizvoditi skoro gotove vijesti i tu je njihova odgovornost u pripremi sadržaja, zbog čega sve više vremena ulažu u istraživanje tema i njezinu pripremu”, naglasio je Krešimir Macan.
“Kada govorimo o fake news, društvene mreže su najveći problem, jer tradicionalni mediji će donekle zadržati ulogu gate keepera i kontrolu nad sadržajem, ali gube vjerodostojnost pred publikom jer su postali nepotrebni za prenošenje sadržaja. Sadržaj koji se bez provjere objavljuje preko društvenih mreža vodi ka urušavanju temelja demokracije, a jedan od tih temelja su i pravilno informirani građani”, istaknuo je novinar Hrvoje Krešić.
Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti
Foto: Petar Vučetić
