Istraživanje provedeno povodom Dana medijske pismenosti pokazuje da su građani svjesni potrebe za edukacijom i djece i odraslih o medijskoj pismenosti
Piše: Ana Dokler
Čak 81% građana Hrvatske smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih i na odrasle, a najodgovornijima za to smatraju roditelje i širu obitelj te obrazovni sustav. Pokazalo je to istraživanje o medijskoj pismenosti koje je agencija IPSOS puls provela je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF povodom Dana medijske pismenosti.
Istraživanje je provedeno u ožujku 2018. metodom osobnih (face to face) intervjua na nacionalno reprezentativnom uzorku, a ispitano je 1000 osoba starijih od 15 godina. Rezultati su predstavljeni na konferenciji za novinare 13. travnja u OŠ Jure Kaštelana, kao potvrda potrebe za edukacijom i djece i odraslih o medijskoj pismenosti.
Škole, vrtići, knjižnice, mediji i udruge zajedno za medijsku pismenost
Cilj istraživanja bio je dobiti uvid kako hrvatski građani procjenjuju vlastitu medijsku pismenost, jesu li imali priliku učiti o toj temi, smatraju li da se djecu dovoljno educira o medijskoj pismenosti te koga smatraju odgovornim za njihovu edukaciju, kao i procijeniti stavove o potencijalnim opasnostima medija za djecu.
Većina građana dala bi si trojku iz medijske pismenosti
Na pitanje u kojem su trebali ocijeniti svoju medijsku pismenost, 7% ispitanika dalo si je ocjenu odličan, 19% vrlo dobar, 38% dobar, 18% dovoljan i 19% nedovoljan, pa je prosječna ocjena 2.8. Nešto bolje od prosjeka populacije svoju medijsku pismenost ocjenjuju žene, mlađa dobna skupina, osobe boljeg obrazovanja te oni koji imaju djecu.
Samo 11% ispitanika imalo je priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja. U većoj mjeri to je mlađe stanovništvo (15-30 godina) te oni višeg obrazovanja.
Čak 81% ispitanika smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih i odrasle, a 18 % ih smatra da je takva edukacija dostatna.
Odgovornima za edukaciju djece o značenju sadržaja u medijima 57% ispitanika smatra roditelje i širu obitelj, 33 % obrazovni sustav, 7 % medije, 2 % Ministarstvo kulture, 1 % Agenciju za elektroničke medije i još 1 % nekoga drugoga. Vidljiva je razlika između mlađeg stanovništva koje podjednaku odgovornost pripisuje roditeljima i obrazovnom sustavu, dok je kod starijih izraženo pridavanje veće odgovornosti roditeljima i obitelji, a manje obrazovnom sustavu.
Najčešći razlozi za brigu zbog utjecaja medija na djecu su nasilje u medijima (45 %), sigurnost djece na internetu (44 %) te količina vremena koju djeca prevode uz različite ekrane (43 %). Zbog dobno neprimjerenih sadržaja na televiziji i internetu zabrinuto je 38% ispitanika, zbog utjecaja društvenih mreža na razvoj djece 36 %, a 31 % brine jer djeca ne znaju dovoljno o medijima pa im je teško obraniti se od sadržaja koji im mogu naštetiti. Oglašavanje proizvoda ili usluga koji nisu primjereni za djecu ili koji su djeci zabranjeni za konzumiranje zabrinjava 25% ispitanika.
Saznajte više o Danima medijske pismenosti
Proučite Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija
