Kriminalci objavljuju lažne oglase za proizvode koje želimo i trebamo, poput lijekova, higijenskih proizvoda i setova za testiranje na koronavirus, upozorava Europol, uz podsjetnik da čudotvorni lijek za COVID-19 trenutačno ne postoji
Prevela i piredila: Ana Dokler
Na svojoj internetskoj stranici Europol nudi niz savjeta za sigurnost tijekom panedmije COVID-a 19, s posebnom pažnjom posvećenom cyber kriminalu.
“S rekordnim brojem potencijalnih žrtava širom Europske unije, koje tijekom pandemije ostaju kod kuće i koriste internetske usluge, umnožile su se i mogućnosti djelovanja za cyber kriminalce koji žele iskoristiti priliku i ranjivost građana”, stoji u izvještaju pod nazivom “Hvatanje virusa – cyber criminal, dezinformacije i pandemija COVID-a 19“, objavljenom početkom travnja 2020.
Izvještaj se temelji na informacijama prikupljenima od država članica EU-a i drugih Europolovih partnera, a među ključnim zaključcima navodi se da je, u usporedbi s drugim kriminalnim aktivnostima, pandemija COVID-a 19 najsnažnije utjecala upravo na cyber kriminal i da su se cyber kriminalci uspjeli brzo prilagoditi te iskoristiti tjeskobu i strahove žrtava. Kao posebne prijetnje ističu se neovlašteno prikupljanje osobnih podataka te krađe identiteta i ucjene, seksualno iskorištavanje djece, dezinformacijske kampanje na internetu i distribucija nezakonitih roba i usluga putem dark weba.
Što je točno, a što ne? Pregled najraširenijih dezinformacija o COVID-u 19
Još jedna aktualna opasnost na internetu su trgovačke prevare.
“Kriminalci objavljuju lažne oglase za proizvode koje želimo i trebamo, poput lijekova, higijenskih proizvoda i setova za testiranje na koronavirus. Često traže plaćanje unaprijed, a onda šalju štetne lažne proizvode, ili ne šalju ništa. Ako je ponuda previše dobra da bi bila istinita, onda vjerojatno i nije istinita. Kupujte samo iz pouzdanih izvora i koristite sigurne načine plaćanja”, upozorava Europol, uz podsjetnik da trenutačno ne postoji čudotvorni lijek za COVID-19.
Ovim se problemom pozabavila i Europska komisija, koja je pozvala internetske platforme, društvene mreže, tražilice i internetske trgovine na suradnju u zaustavljanju trgovačkih prevara. Platforme već rade na uklanjanju takvih oglasa, a Europska komisija poručuje i građanima da budu oprezni i da lažne tvrdnje prijave internetskim platformama.
Oprez je osobito važan, ističe se u savjetima Europske komisije, ako trgovci u svojoj marketinškoj kampanji ili ponudi koristite jezik ili slike koji izričito tvrde ili navode na zaključak da njihov proizvod može spriječiti ili izliječiti bolest COVID-19; ako se pozivaju na samoproglašene liječnike, zdravstvene radnike, stručnjake ili druge neslužbene izvore; ako se služe imenima ili logotipima vladinih tijela ili međunarodnih institucija koje su navodno podržale njihove tvrdnje bez davanja hiperveza ili referenci na službene dokumente; ako za svoj proizvod tvrde da je “dostupan samo danas”, da se “brzo rasprodaje”, da je “najpovoljniji na tržištu”, “jedini proizvod koji može izliječiti COVID-19” i slično, ili su cijene proizvoda znatno više od uobičajenih zbog tvrdnje da mogu spriječili ili izliječili zarazu koronavirusom.
‘Dezinformacije nas mogu stajati života, a zajedno ih možemo pobijediti’
