Osmi Dani medijske pismenosti najavljeni su na konferenciji za medije 1. travnja 2025. u Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu. Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, zahvalila je svim odgojiteljima, učiteljima i knjižničarima koji se uključuju u Dane medijske pismenosti i tako stvaraju prilike za medijsko opismenjavanje djece i mladih
Osmi Dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, održat će se od 7. do 13. travnja 2025., uz brojna dodatna događanja u tjednima prije i poslije. Dosad je najavljeno preko 400 događanja u svim županijama, a prijave još pristižu.
Ove su godine u fokusu: razvijanje svijesti kod djece i mladih o digitalnom otisku koji stvaraju svojim objavama na internetu i društvenim mrežama, zaštita privatnosti te edukacija o dezinformacijama i provjeravanju informacija. Koliko je važno sustavno omogućavati djeci i mladima da razvijaju vještine iz područja medijske pismenosti pokazuju i rezultati istraživanja koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF proveo Ipsos:
- 62,3 % mladih (16 – 25 godina) nije imalo priliku učiti o medijskoj pismenosti.
- 68,4 % ispitanih smatra da medijska pismenost treba biti značajnije uključena u školske kurikule.
- Mlade (16 – 25 godina) najviše zabrinjavaju mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, krađa osobnih podataka, dezinformacije i nasilni sadržaji.
Prema Eurobarometru iz listopada 2024. godine 41 % građana Hrvatske u dobi od 16 do 30 godina smatra da su bili izloženi dezinformacijama.
Istraživanje: Što građane Hrvatske najviše brine u vezi interneta
“Sve što se aktualno događa u svijetu samo potvrđuje da naš zadatak mora biti sustavna podrška u osnaživanju (ne samo mladih, već i svih građana) vještinama medijske pismenosti i stvaranje uvjeta da svi možemo učiti i informirati se o tome kako pronaći relevantnu informaciju i zaštiti se od dezinformacija. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti omogućili smo pokretanje sustava provjere točnosti informacija, koji vode neovisni provjeravatelji, te smo i na taj način omogućili još jednu platformu koja građanima može pomoći u pronalasku vjerodostojnih informacija, u okruženju brojnih informacija, ali i dezinformacija s kojima se svakodnevno susreću. Podržavamo i Dane medijske pismenosti kao važan nacionalni projekt koji je osvijestio važnost medijske pismenosti, ali i potaknuo škole, knjižnice i druge dionike na aktivno uključivanje u provođenje medijskog obrazovanja”, poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
“Medijska pismenost u školama ključna je za razvoj kritičkog mišljenja i sposobnosti analize medijskih sadržaja među učenicima te je sve važnija tema u eri digitalizacije i informacijske preplavljenosti. Ključna je komponenta modernog obrazovanja jer pomaže učenicima kritički analizirati informacije koje dobivaju putem različitih medija. U Hrvatskoj je medijska pismenost sve važniji dio školskih kurikula posebno s obzirom na sve veću prisutnost digitalnih medija i utjecaja društvenih mreža na mlade, a integrira se kroz različite nastavne predmete”, rekla je državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić.
“Suočeni s današnjom i nadolazećom tehnologijom, u eri društvenih mreža, preplavljeni informacijama i brzim širenjem dezinformacija, građanima su više nego ikada potrebna znanja koja im omogućuju da se u online svijetu zaštite od manipulacija i prevara, da prepoznaju dezinformacije te da zauzmu kritičku neovisnost u odnosu na medije i društvene mreže. Stoga pravo na medijsko obrazovanje, odnosno mogućnost osnaživanja vještinama medijske pismenosti za građane treba biti jednako pravo kao i imati pravo na informaciju ili slobodu izražavanja”, izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović.
“Internet i razvoj digitalnih tehnologija donose brojne prednosti u našu svakodnevicu – prilike za povezivanje, učenje i napredak. Ipak, tu su i izazovi koje ne smijemo zanemariti. Tih su izazova svjesni i mladi, koji ističu da ih zabrinjavaju mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, dezinformacije i krađa osobnih podataka. Kako bismo koristili prednosti digitalnih tehnologija, a smanjili rizike, potrebno je razvijati vještine iz područja medijske pismenosti. Vještine se uče i razvijaju ako za to postoji prilika. Zato zahvaljujem svim odgojiteljima, učiteljima i knjižničarima koji se uključuju u Dane medijske pismenosti i tako stvaraju prilike za medijsko opismenjavanje djece i mladih”, rekla je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
U okviru Dana medijske pismenosti održat će se brojna događanja – panel-rasprave, projekcije, predavanja i radionice u vrtićima, školama, na fakultetima, u knjižnicama, kinima i drugim ustanovama. Popis svih događanja dostupan je OVDJE. Ustanove i pojedinci koji se žele uključiti u Dane medijske pismenosti i organizirati događanja mogu se prijaviti na ovoj poveznici. Za radionice i predavanja organizatori mogu koristiti obrazovne materijale dostupne na portalu medijskapismenost.hr.
Dane medijske pismenosti pokrenuli su 2018. godine Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku kako bi educirali i informirali djecu, roditelje, odgojitelje i nastavnike na području medijske pismenosti. Dani medijske pismenosti platforma su za suradnju i razvoj projekata medijske pismenosti te podršku edukatorima razvojem materijala za medijsko obrazovanje, a provode se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Od 2018. do 2024. godine Dani medijske pismenosti uključili su preko 137 tisuća djece, mladih i odraslih u više od 2500 događanja.
Foto: Marin Ilej/UNICEF
