U novom Kodeksu o suzbijanju dezinformacija koji su potpisale velike internetske platforme poput Mete, Googlea, Twittera, TikToka i Microsofta te drugi akteri, kao jedna od obveza definirano je i da se onima koji šire dezinformacije onemoguće prihodi od oglašavanja

Pripremila: Ana Dokler

Velike internetske platforme, kao što su Meta, Google, Twitter, TikTok i Microsoft, te manje i specijalizirane platforme, tehnološke kompanije, sektor oglašavanja na internetu, provjeravatelji činjenica, istraživači i organizacije civilnog društva objavili su 16. lipnja 2022. poboljšani Kodeks o suzbijanju dezinformacija.

Riječ je o unaprijeđenoj verziji Kodeksa iz 2018., koji su potpisali predstavnici internetskih platformi i oglašivačke industrije, a bio je jedan od ključnih elemenata strategije EU-a protiv dezinformacija.

Facebook, Twitter i Google prvi put zajedno protiv dezinformacija

Nakon što je ocijenila prvo razdoblje njegove provedbe, Europska komisija je u svibnju 2021. objavila detaljne smjernice o tome kako bi ga trebalo unaprijediti. Vođeni tim smjernicama te uzevši u obzir iskustva stečena tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 i tijekom ruske agresije u Ukrajini, prošireni krug potpisinika, njih ukupno 34, u novom je Kodeksu redefinirao mjere i obveze platformi u suzbijanju dezinformacija.

U priopćenju Europske komisije, koja je pozdravila objavu poboljšanog Kodeksa, istaknute su neke od tih obveza:

  • širenje kruga sudionika: Kodeks se ne odnosi samo na velike platforme nego uključuje i niz raznih aktera koji imaju ulogu u ublažavanju širenja dezinformacija, a novi su potpisnici dobrodošli
  • prekid financijskih poticaja širenju dezinformacija tako da se pronositeljima dezinformacija onemoguće prihodi od oglašavanja
  • obuhvaćanje novih manipulativnih ponašanja kao što su lažni računi, botovi ili zlonamjerni krivotvoreni sadržaji (deep fakes) kojima se šire dezinformacije
  • jačanje položaja korisnika boljim alatima za prepoznavanje, razumijevanje i prijavljivanje dezinformacija
  • opsežnije provjeravanje činjenica u svim državama članicama i na svim jezicima Unije uz poštenu naknadu provjeravateljima za njihov rad
  • transparentnije političko oglašavanje zahvaljujući boljem označivanju oglasa i iznošenju podataka o sponzorima te trošku i razdoblju oglašavanja kako bi korisnici mogli lako prepoznati političke oglase
  • bolju potporu istraživačima otvorenijim pristupom podacima platformi
  • evaluiranje utjecaja Kodeksa primjenom djelotvornog okvira za praćenje i redovitim izvješćima koje će platforme dostavljati o ispunjavanju svojih obveza
  • osnivanje centra za transparentnost i radne skupine kako bi se dobio jednostavan i jasan pregled provedbe Kodeksa na temelju kojeg će se on moći prilagođavati budućim promjenama.

Naposljetku, navodi se, cilj je da Kodeks bude priznat kao kodeks ponašanja u okviru Akta o digitalnim uslugama kako bi se ublažili rizici koji proizlaze iz dezinformacija za vrlo velike internetske platformame.

Okvir za regulaciju internetskih platformi u Europskoj uniji

“Ovaj novi Kodeks o suzbijanju dezinformacija donesen je u vrijeme kada Rusija u okviru svoje vojne agresije na Ukrajinu dezinformacije koristi kao oružje, a napadima je izložena i demokracija u širem smislu.  Obveze smanjenja utjecaja dezinformacija na internetu sad su vrlo opsežne, a alati za mjerenje njihova ispunjavanja na cijelom području, u svim zemljama i na svim jezicima Unije mnogo djelotvorniji. Korisnici će također imati bolje alate za označivanje dezinformacija i razumijevanje onoga što vide. Novim Kodeksom smanjit će se i financijski poticaji za širenje dezinformacija te će se istraživačima omogućiti lakši pristup podacima internetskih platformi“, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová.

Snimka predavanja o ekonomiji pažnje, dezinformacijama i ratu u Ukrajini

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je pak da je dezinformiranje oblik invazije našeg digitalnog prostora i ima konkretne posljedice na naš svakodnevni život te da internetske platforme moraju postupati mnogo odlučnije, prvenstveno kad je riječ o financiranju. “Na širenju dezinformacija nitko ne bi smio zaraditi ni jedan jedini euro. Kako bi bio vjerodostojan, novi Kodeks poduprijet će se Aktom o digitalnim uslugama, među ostalim putem strogih sankcija. Vrlo velikim platformama koje budu opetovano kršile Kodeks i ne budu na primjeren način provodile mjere za smanjenje rizika moći će se izreći novčane kazne u iznosu do 6% njihova globalnog prometa”, izjavio je Breton.

Potpisnici Kodeksa imat će šest mjeseci za provedbu preuzetih obveza i mjera. Prva izvješća o provedbi Komisiji će dostaviti početkom 2023. Komisija će redovito ocjenjivati napredak u provedbi Kodeksa na temelju podrobnih kvalitativnih i kvantitativnih izvješća koja se očekuju od potpisnika. Pritom će se oslanjati na stručne savjete i podršku Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), stoji u priopćenju.

Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO)

Foto: Marvin Meyer, Unsplash