Medijsku pismenost, odnosno razvoj kritičkih i digitalnih kompetencija, osobito kod mladih ljudi, Europska komisija navodi kao ključnu za jačanje otpornosti društva na dezinformacije
Priredila: Ana Dokler
“Pojam dezinformacija označava dokazivo lažnu ili obmanjujuću informaciju koja je smišljena, iznesena i širi se radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti te koja može naškoditi javnom interesu. Šteta javnom interesu uključuje ugrožavanje demokratskih političkih procesa i procesa donošenja politika, ali i javnog dobra kao što su zaštita zdravlja građana EU-a, okoliša i sigurnosti. Dezinformacije ne uključuju pogreške u izvješćivanju, satiru i parodiju, kao ni jasno naznačene stranačke vijesti i komentare.”
Tako su dezinformacije, za koje se zadnjih godina češće rabio pojam “lažne vijesti“, definirane u dokumentu Europske komisije “Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup” (“Tackling online disinformation: a European approach”), objavljenom 26. travnja 2018.
Dokument sadrži stavove Europske komisije o izazovima povezanima s dezinformacijama na internetu i ukazuje na ključne principe i ciljeve kojima bi trebale biti vođene akcije za podizanje svijesti javnosti o dezinformacijama i za učinkovito rješavanje ovog problema, kao i konkretne mjere koje Komisija namjerava poduzeti po tom pitanju.
Dokument upućen Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija sastavljen je na temelju opsežnih savjetovanja s građanima i dionicima. Komisija je krajem 2017. okupila Stručnu skupinu na viskoj razini koja je u ožujku 2018. dostavila izvješće s analizom ovog problema, pregledom najboljih praksi i preporukama Europskoj komisiji i državama članicama.
Stručna skupina EK: Medijska pismenost ključna u borbi protiv dezinformacija
Provedeno je i veliko javno savjetovanje u kojem je, putem online upitnika, sudjelovalo 2986 osoba, kao i strukturirani dijalozi s relevantnim dionicima te ispitivanje javnog mišljenja koje je Eurobarometar proveo u svih 28 država članica EU-a.
U uvodu dokumenta stoji da je izloženost građana velikoj količini dezinformacija, uključujući obmanjujuće i potpuno lažne informacije, jedan od glavnih izazova s kojima se Europa suočava, a poseban problem ovakve manipulacije predstavljaju u kontekstu izbora.
Europska komisija upozorava da problem dezinformacija treba gledati u širem kontekstu i međusobnoj povezanosti ekonomskih, tehnoloških, političkih i ideoloških uzroka, naglašavajući da ekonomska nesigurnost, rastući ekstremizam i kulturne promjene stvaraju anksioznost i plodno tlo za dezinformacijske kampanje, a koje potiču društvene napetosti, polarizacije i nepovjerenje. Napominje se i da se širenje dezinformacija odvija i u kontekstu velikih promjena u medijima, koji prolaze kroz duboku preobrazbu i još uvijek traže nove poslovne modele, te u kontekstu tehnološke revolucije, društvenog umrežavanja, algoritama i oglašavanja vezanog za broj klikova.
Uz ostale čimbenike, ističe se kako ključnu ulogu u širenju dezinformacija imaju internetske platforme koje distribuiraju sadržaj – društvene mreže, platforme za razmjenu videozapisa i tražilice.
Društvene mreže i tražilice omogućile su globalno širenje lažnih vijesti
Manipulacija putem društvenih mreža odvija se u tri uzastopna koraka: 1. stvaranje dezinformacija, 2. umnoživanje putem društvenih mreža i drugih internetskih medija i 3. širenje od strane korisnika. Dakle, kako stoji u dokumentu, i sami korisnici imaju ulogu u širenju dezinformacija, jer često dijele sadržaj bez ikakve prethodne provjere, te ih se poziva na kritičko razmišljanje.
S obzirom na složenost problema i brzi razvoj događaja u digitalnom okruženju, Europska komisija upozorava da ne postoji jedno rješenje koje bi moglo riješiti sve izazove koji se odnose na dezinformacije, već da se aktivnost treba voditi istodobno na više polja. Komisija navodi sljedeća temeljna načela i ciljeve koji bi trebali voditi ka rješavanju dezinformacija:
- poboljšati transparentnost podrijetla informacija i načina na koje se proizvode, sponzoriraju, šire i targetiraju, a da bi se građanima omogućila procjena sadržaja kojem pristupaju na internetu i otkrivanje mogućih pokušaja manipulicije;
- promicanje raznolikosti informacija, da bi se građanima omogućilo donošenje informiranih odluka na temelju kritičkog razmišljanja, kroz podršku visokokvalitetnom novinarstvu, medijskoj pismenosti i promjeni odnosa između kreatora i distributera informacija;
- poticanje vjerodostojnosti informacija, na način da se pružaju dokazi o pouzdanosti, naročito uz pomoć označavanja i poboljšanja sljedivosti informacija i autentifikacije utjecajnih pružatelja informacija;
- učinkovita dugoročna rješenja zahtijevaju podizanje svijesti, jačanje medijske pismenosti, široku uključenost dionika i suradnju javnih tijela, internetskih platformi, oglašivača, novinara i medijskih grupacija.
Medijsku pismenost, odnosno razvoj kritičkih i digitalnih kompetencija (uključujući produkciju sadržaja i pitanje zaštite privatnosti), osobito kod mladih ljudi, Europska komisija navodi kao ključnu za jačanje otpornosti društva na dezinformacije. Najavljuje da će pojačati aktivnosti na poticanju medijske pismenosti (poput projekata “Media Literacy for all“, “SaferInternet4EU” ili organiziranjem Europskog tjedna medijske pismenosti), uključivanjem medijske pismenosti u novu Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, s pojačanim nadzorom nad djelovanjem država članica na tom području, kao i kroz razmjenu najboljih praksi i obrazovanje učitelja (npr. kroz Erasmus+, Training and Education 2020 i slične projekte) i promociju medijske pismenosti u obrazovnim kurikularnim reformama u Europskoj uniji i u PISA testiranjima.
Pročitajte cijeli dokument na hrvatskom jeziku
Foto: John Schnobrich on Unsplash
