Psihologinja Hana Hrpka savjetuje kako reagirati kad dijete izražava želju za svakom igračkom koju vidi na reklami i ljuti se i plače kad mu roditelji kažu da je ne može dobiti
Pitanje: Dok ujutro, posebno vikendom, na televiziji gledamo crtiće, između njih se stalno prikazuju reklame za igračke. Dijete mi ima četiri godine i želi gotovo svaku stvar koju vidi. U tom trenutku više od svega želi baš tu igračku, sve do sljedeće reklame. Kad kažemo da nešto ne može dobiti, to često izazove burnu reakciju – ljutnju, nekad i plač. Poslije na to zaboravi, ali me zanima kako spriječiti ponavljanje te situacije, to jest kako smanjiti utjecaj reklama na dijete?
Odgovara Hana Hrpka, prof. psihologije, predsjednica Udruge Hrabri telefon:
Drago mi je što ste s čitateljima portala podijelili svoje brige i nedoumice. Kao što i sami znate, roditeljstvo obiluje odgojnim zadacima koje volimo i koji nam leže, ali uz djetetovo odrastanje znaju se javiti situacije u kojima se možemo osjećati izgubljeno, zbunjeno i frustrirano. Roditelji tada čine ono što im se u takvim situacijama čini kao najbolje rješenje, međutim znak kvalitetnog roditeljstva je propitivanje vlastitih postupaka kroz promišljanje, razgovor sa supružnikom i drugim članovima obitelji, prijateljima, a ponekad i kroz edukaciju putem knjiga i mišljenje stručnjaka. Hvala vam na poticaju da se zajedno zapitamo što bi za roditelje i djecu koji se nalaze u situaciji kao i vaša obitelj, bilo korisno.
Napisali ste kako vaše dijete izražava želju za svakom igračkom koju vidi na reklami. Primjećujete da želja nije vezana za neku specifičnu igračku ili interes, budući da želja nestane s prestankom reklame. Dosad ste pokušali djetetu dati do znanja da ne može dobiti igračke, što je pohvalno i svakako bolje rješenje od poklanjanja svih igračaka ili davanja lažnih obećanja, na što ste dobili intenzivnu reakciju ljutnje i tuge. Mogu zamisliti koliko vam ova situacija može biti frustrirajuća, budući da se redovito ponavlja i to s istim ishodom praćenim neugodnim i burnim emocijama te je moguće da kod sebe primjećujete odbojnost prema reklamama ili crtićima.
Kako pomoći djetetu?
Mislim da je u situacijama u kojima nam je teško shvatiti ili nositi se s reakcijama djeteta korisno staviti se u njegovu poziciju. Reklame imaju zadatak naglasiti primamljivost različitih objekata koji i inače prirodno mame i pobuđuju interes. Ljudi i u odrasloj dobi imaju teškoća odoljeti kupovini stvari koje im se sviđaju, a ono što pomaže jest uvjeravanje samog sebe kako nam dotični artikl nije potreban, ili je beskoristan, teško nabavljiv ili preskup. U dječjoj dobi nemamo tu sposobnost, ali ni sredstava da sami nabavimo stvari koje volimo. Stoga, uvjeravanjem djece na sličan način na koji uvjeravamo sebe možemo očekivati intenzivne reakcije protestiranja, budući da ona to teško mogu pojmiti i protumačit će to kao da su njihove potrebe roditeljima nevažne.
Ono što biste mogli učiniti jest imenovati osjećaje koje dijete osjeća kada vidi tu igračku i podijeliti vlastito iskustvo kada vam se nešto svidjelo što ste vidjeli na TV-u. Ako vas dijete direktno upita može li dobiti igračku, možete razgovarati što se djetetu na igrački sviđa i kako bi se s njom igralo, na koju ga vlastitu igračku podsjeća, misli li da bi ono samo moglo napraviti neku zanimljivu igru i kako bi ju nazvalo. Jedan od načina je i da s djetetom dogovorite da jednu igračku može dobiti za rođendan, ako mu je to velika želja. Ako dijete nastavlja s protestima tijekom reklama, možete mu također pomoći da izrazi osjećaje koje osjeća, poput ljutnje i tuge te reći da vam je žao što je to tako. Ostanite pri tome smireni, pozitivni i dosljedni te iskoristite priliku da uz pomoć reklama pokažete djetetu da ga razumijete i prihvaćate i kada je ljuto na vas.
Nadam se da ćete u ovom odgovoru pronaći nešto korisno što možete primijeniti na svoju situaciju. Ako osjetite potrebu da još razgovarate o ovoj ili nekoj drugoj temi vezanoj uz odgoj, možete nam se javiti na besplatnu i anonimnu savjetodavnu liniju za mame i tate Hrabrog telefona na broj 0800 0800 svakim radnim danom od 9 do 20 sati.
Foto: Pixabay
