Prilikom razgovora s djecom i mladima o vijestima i izvorima informacija, važno je imati na umu da djeca pristupaju vijestima na drugačiji način od odraslih te način komunikacije o ratu u Ukrajini prilagoditi dobi djeteta
Pripremila: Ana Dokler
“Dok na ekranima i društvenim mrežama gledamo kako se na europskom kontinentu događa nešto za što su mnogi mislili da se nikako ne može dogoditi u 21. stoljeću, moramo i u ovim trenucima misliti na one koji su najranjiviji u ovoj kriznoj situaciji – na djecu i mlade”, poručuju iz Foruma za slobodu odgoja, koji je pripremio kratku publikaciju “Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini“, namijenjenu roditeljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima.
Budući da djeca na stresna iskustva regiraju ovisno o svojoj dobi i sposobnosti razumijevanja vanjskih događaja, različitim dobnim skupinama bit će potrebna drugačija vrsta podrške. U publikaciji su zato opisane moguće reakcije na kriznu situaciju kod djece od 0 do 5, od 6 do 12 te od 13 do 18 godina, kao i što odrasli mogu napraviti, kako regulirati korištenje medija i na koji način razgovarati o ovoj situaciji s djecom i mladima.
Primjerice, djeca do 5 godina nisu u stanju racionalizirati što se događa oko njih pa je bolje izbjegavati raspravu ili izlaganje vijestima.
Starija djeca, u dobi od 6 do 12 godina, “slušaju o problemima vezanim za nasilje, kriminal i rat na društvenim mrežama, YouTubeu, Tik toku i u filmovima i serijama – što nisu uvijek pouzdani izvori informacija” pa se roditeljima i nastavnicima savjetuje da pokušaju steći osjećaj što djeca znaju prije nego što krenu s objašnjenjem, kako ih ne bi dodatno uznemirili.
Za mlade od 13 do 18 godina možete pretpostaviti da su informirani, ali nemojte pretpostaviti da je njihovo znanje iz provjerenih izvora. Tinejdžeri puno svojih informacija dobivaju iz internetskih izvora kao što su društvene mreže ili YouTube, što može biti zavaravajuće ili manjkavo. Ipak, važno je poštivati njihovo znanje i sposobnost samostalnog učenja jer je to proces koji želite potaknuti. I dalje ćete morati popuniti praznine, ponuditi malo povijesti i podijeliti ono što znate, preporuka je iz publikacije, uz dodatna objašnjenja i prijedloge: “Srednjoškolske godine mogu biti teške, jer tinejdžeri počinju odbijati ideje svojih roditelja. Potaknite ih da podupru svoje ideje izvorima, a ne samo da ponavljaju ono što su drugi rekli. Prihvatite njihove izvore, ali proširite njihove vidike. Naučite ih da preispituju ono što vide pitajući se: ‘Tko je ovo napravio?’, ‘Zašto su to napravili?’, ‘Koje je gledište?’, ‘Koje informacije nisu uključene?’ i slično. Ova pitanja pomažu tinejdžerima da procijene informacije, razmišljaju dalje od naslova ili smiješnog meme-a i dublje se zagledaju u temu.”
Općenito, “kao i u drugim kriznim situacijama, djecu ne trebamo pretjerano izlagati vijestima. Posebno treba izbjegavati da ‘prijelomne vijesti’ budu cjelodnevna pozadinska kulisa života.”
Budite na oprezu kada pratite izvanredne vijesti, osobito ako su uz vas djeca
“Osobito treba izbjegavati da djeca gledaju vijesti i izvještaje koji mogu biti iznimno snažni i potresni bez prisutnosti roditelja ili odrasle osobe. S druge strane, djeca imaju pravo znati što se događa, no te vijesti moraju biti prilagođene i objašnjene na način koji je prikladan njihovoj dobi. Roditelji trebaju moći s djetetom razgovarati o onome što ih zanima, što su vidjeli i kako se osjećaju. Pitanja za razgovor mogu biti: Što si čuo/čula?; Što si vidio/vidjela?; Kako se osjećaš? Trebamo imati razumijevanja i ako ih ne zanimaju vijesti, ali i u tim situacijama im treba dati do znanja da mogu s vama razgovarati o tome što se događa”, navodi se u publikaciji “Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini”, koju možete besplatno preuzeti na internetskoj stranici Foruma za slobodu odgoja.
Prilikom razgovora s djecom i mladima o vijestima i izvorima informacija, važno je imati na umu da “djeca pristupaju vijestima na drugačiji način od odraslih. Kako ih manje zanimaju tako ih manje prate, ali kada to čine, onda je to obično kroz kratke (video) isječke na društvenim mrežama čiji se autor često ne zna, koji ne pružaju odgovor na sva pitanja i za razumijevanje kojih je potrebno poznavanje konteksta koji je vrlo često izostavljen. Osobito treba biti svjestan računalnih algoritama koji povećavaju izloženost popularnim materijalima. Ti algoritmi mogu izložiti djecu i mlade tim sadržajima čak i kada nisu zainteresirani za tu temu. Stoga je potrebno s njima razgovarati o tome što su vidjeli, što je kontekst i koje su činjenice predstavljene, koji je izvor navedenog materijala, je li autor materijala poznat i vjerodostojan i kakvi se komentari nalaze uz taj materijal. Također, trebamo se usredotočiti i na smanjenje štete koju dezinformacije i nasilne slike mogu imati na djecu“, poručuju iz Foruma za slobodu odgoja.
Kako biste ih osnažili i omogućili im da i sami daju doprinos, možete potaknuti djecu na pozitivno djelovanje: “Ako je dijete ili mlada osoba osobito zabrinuta za obitelji ili svoje vršnjake u Ukrajini, uputite ih da razmisle o tome što mogu napraviti kako bi im pomogli. Neke aktivnosti koje se mogu napraviti i koje treba odabrati sukladno djetetovu uzrastu mogu biti sudjelovanje na mirnom skupu ili prosvjedu, prikupljanje donacija, pisanje zastupnicima ili donositeljima odluka i istraživanje što sve još možemo napraviti da pomognemo.”
Savjete kako umiriti dijete koje se zbog rata u Ukrajini osjeća tjeskobno, tužno ili bespomoćno, možete pronaći i na Facebook stranici Hrabrog telefona. I tu je posebna pažnja posvećena načinu na koji djeca i mladi putem medija i društvenih mreža dobivaju informacije o ratu.
“S obzirom na brzinu i lakoću širenja informacija na društvenim mrežama, neka djeca nailaze na uznemirujuće prikaze nasilja koji nisu primjereni njihovoj dobi, a neka dolaze u doticaj s lažnim vijestima. Usto, gotovo sva djeca izložena su “memovima” koji najavljuju početak novog svjetskog rata ili prijetnju nuklearnim oružjem. Mlađa djeca mogu preozbiljno ili doslovno shvatiti ono što čuju u medijima, stoga je važno propitati što je dijete dosad čulo i ispraviti eventualne neistine. Mala djeca mogu biti zabrinuta za vlastitu sigurnost i potrebno ih je umiriti. Objasnite im da se rat događa daleko od nas, pri čemu možete koristiti kartu i pokažite im kako mnogi odrasli djeluju na terenu u ulozi pomagača. Za nešto stariju djecu ovo može biti dobar povod za učenje medijske pismenosti i kritičkog mišljenja o medijskom sadržaju”, poručuju iz Hrabrog telefona.
