Aktivnost koju Festival prava djece predlaže za obilježavanje Dana ružičastih majica uključuje gledanje TV reportaže o vršnjačkom nasilju, koju je snimila Filmska skupina OŠ Strahoninec, te igru u kojoj učenici jedni drugima ističu pozitivne osobine

Izvor: Festival prava djece

Među pripremama za radionice iz Građanskog odgoja i obrazovanja, koje je udruga Alternator – organizator Festivala prava djece pripremila u suradnji s Forumom za slobodu odgoja, nalaze se i aktivnosti preporučene za obilježavanje Dana borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Poznatiji kao Dan ružičastih majica, Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja obilježava se svake godine posljednje srijede u veljači – ove godine 26. veljače.

Što kad se vršnjačko nasilje preseli na internet?

Aktivnost pod nazivom “Ja te poštujem. Ja te pazim. Značiš mi!”, čiji vam opis prenosimo, kao i ostale nastavne pripreme Festivala prava djece, sadrži jedan kratki film mladih autora, koji služi kao uvod u raspravu s učenicima. Riječ je ovdje o TV reportaži Odlučno ne, koji je 2019. snimila Filmska skupina OŠ Strahoninec. Redatelji ove TV reportaže su Frida Horvat, Jana Stojko, Matija Antonović, a voditelji filmske skupine Dijana Pasarić i Mario Kanižaj. Oni su na 57. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece u kategoriji TV reportaže osvojili 1. nagradu stručnog i 3. nagradu dječjeg žirija, a njihova TV reportaža je prikazivana i u programu “Školski objektiv” u sklopu 11. Festivala prava djece.

Tema: Vršnjačko nasilje

Aktivnost: Ja te poštujem. Ja te pazim. Značiš mi!

Cilj: Prepoznati vršnjačko nasilje kao problem u čijem rješavanju svi trebamo sudjelovati.

Očekivani ishodi: Učenik/ca će ukazati na prisutnost problema vršnjačkog nasilja u svakodnevici. Učenik/ca će razumjeti da i dijete koje se ponaša nasilnički i žrtva vršnjačkog nasilja trebaju podršku i pomoć. Učenik/ca će prepoznati potrebu za uzajamnim prihvaćanjem, podrškom i prijateljstvom.

Potrebni materijali: računalo, projektor, zvučnici, papir velikog formata, flomasteri, post-it papiri u dvije boje

Korelacija: Sat razredne zajednice, Vjeronauk, Etika, Likovna kultura; međupredmetne teme GOO, OSR, ZDR

Uzrast: 8+ godina; prilagodite sadržaj razini kompetencija djece i mladih s kojima radite

Trajanje: 45 minuta

Tijek aktivnosti:

Sat započnite aktivnošću Ubuntu (istražite Ubuntu – filozofiju afričkih plemena – kojom je ova aktivnost inspirirana): podijelite učenike u skupine na način da ih unutar skupine nije više od četiri. U svakoj skupini jedan učenik/ca sjedi leđima okrenutim prema ostalim učenicima, a ostali učenici tom učeniku/ci redom govore što vole kod nje/njega, zašto je zanimljiv/a, koje su njegove/njezine vrline… Nakon što su svi učenici bili u poziciji da slušaju pozitivne komentare o sebi, završite aktivnost te postavite učenicima pitanje kako im se svidjelo slušati pozitivne komentare o sebi.

Podijelite učenicima post-it papiriće na koje će napisati kako su se osjećali tijekom aktivnosti (na žute papiriće dok su govorili pozitivne komentare, na narančaste dok su slušali pozitivne komentare o sebi). Neka učenici zalijepe papiriće na papir velikog formata na kojem ste prethodno nacrtali drvo bez krošnje – krošnju će oni sada stvoriti. Objasnite učenicima da je to “Sretno drvo” koje će biti izvješeno u razredu kao podsjetnik na ugodne emocije koje imamo kada smo pozitivni i puni podrške i prijateljstva jedni prema drugima. Izradi možete posvetiti i više vremena, istražite druge, malo zahtjevnije tehnike kako bi vaše “Sretno drvo” bilo što ljepše i kreativnije.

Zatim pogledajte TV reportažu Odlučno NE (trajanje 4:51; link: https://tinyurl.com/odlucnone).

Pitanja za raspravu:

  • Što je to vršnjačko nasilje, a što vršnjački pritisak?
  • Kojih se sve primjera nasilja možete prisjetiti iz filma?
  • Kako se osjećaju djeca koja vrše nasilje prema drugima?
  • Kako se osjećaju djeca nad kojima se nasilje vrši?
  • Što možemo napraviti ako vidimo nasilje?
  • Što možemo napraviti ako smo mi žrtve nasilja?

Isključivanje iz grupa na društvenim mrežama i u aplikacijama za dopisivanje

Imajte na umu

“Djeca koja čine nasilje nisu nasilnici, oni su i dalje djeca (…). Nijedno dijete kojemu su zadovoljene emocionalne potrebe nije iz čista mira odlučilo biti nasilno i odjednom postalo bully. Kada uđemo dublje u pojedinu priču, jasno se može vidjeti da su znakovi postojali godinama ranije. Djetetu počinitelju nasilja može nedostajati ljubavi, pažnje, može biti i samo žrtva ili svjedok nasilja u obitelji ili negdje drugdje, može imati loše razvijene socijalne vještine i tako dalje. Dakle, osim sankcije za nasilno ponašanje, uvijek i bez iznimke moramo se zapitati što je u pozadini nasilnog ponašanja, koja je to potreba djeteta koja ostaje nezadovoljena pa ju ono nastoji zadovoljiti nasiljem te na koje druge načine ju možemo zadovoljiti. Nijedno dijete ne voli biti etiketirano kao ‘zločesto’ dijete i ako može zadobiti ljubav, pažnju i odobravanje na druge načine, birat će te druge načine. ”

Mia Roje Đapić, mag. psych. (Izvor: https://www.poliklinika-djeca.hr/)

Savjeti za nastavnike: Kako spriječiti elektroničko nasilje u školi

Ideja+

Upoznajte svoje učenike s “najljepšom kaznom na svijetu”. U jednom afričkom plemenu kad netko od pripadnika plemena učini nešto loše, tu osobu odvedu u centar sela gdje se okupi cijelo pleme te u dva naredna dana svi pričaju o svemu dobrom što je ta osoba postigla i uradila u životu (slično kao početna aktivnost). Na taj način oni osobu koja je pogriješila ne osuđuju, već joj žele pomoći i olakšati tako da je podsjete koliko vrijedi. U ovom plemenu vjeruju da su sva ljudska bića u suštini dobra te da svatko od nas želi sigurnost, sreću, ljubav i mir. Ali ponekad u potrazi za time ljudi prave greške koje ova zajednica prepoznaje kao “vapaj za pomoć” osobe koja je grešku napravila. Tada se pleme ujedinjuje kako bi tu osobu “podiglo”, ohrabrilo, povezalo ju ponovno s njegovom iskonskom dobrotom – kako bi ju podsjetilo tko je on zaista. Oni svom bližnjem pomažu sve dok on ne shvati istinu na koju je zaboravio dok je griješio, a koja glasi “Ja sam dobar”!

NABAJYOTISAIKIA je izjava česta u Južnoj Africi, a znači Ja te poštujem. Ja te pazim. Značiš mi! Kao odgovor ljudi obično izgovaraju SHIKOBA što se prevodi kao Ja, stoga, postojim za tebe!

(Izvor: https://www.africanamerica.org/topic/shikoba-nabajyotisaikia-is-this-the-answer)

Uvedite ovu praksu u svoju učionicu. Podijelite ovu priču s učenicima i neka NABAJYOTISAIKIA i SHIKOBA postanu svakodnevni izrazi u vašoj učionici, a Ubuntu aktivnost podsjetnik na ono dobro što svi jedni drugima možemo pružiti.

Preuzmite nastavne pripreme u pdf-u

Dječji film o nasilju Ti ćeš meni reć’ i kako ga koristiti u nastavi