Na Instagramu i Facebooku još uvijek se pojavljuju ilegalni sadržaji, a broj snimki seksualnog iskorištavanja djece na internetu je u porastu. Istraživači upozoravaju da društvene mreže ne samo što ne uspijevaju zaustaviti pedofile, već im algoritmima zapravo i pomažu u bržem povezivanju
Piše: Velibor Mandić
Upozorenje: sadržaj ovog članka može uznemiriti čitatelje zbog navođenja podatka o iskorištavanju djece
Rasparčavanje pedofilskih sadržaja na internetu, direktno kontaktiranje maloljetnika, ucjenjivanje i seksualno iskorištavanje djece postaje sve veći problem u cijelom svijetu, među ostalim i zato što pedofili koriste brojne društvene mreže, aplikacije i stranice na dark webu. U proteklih godinu dana istraživači i analitičari su više puta upozoravali da društvene mreže, poput Facebooka i Instagrama, ne samo što ne uspijevaju zaustaviti pedofile već im algoritmima zapravo i pomažu u bržem povezivanju. Novinari njujorškog lista Wall Street Journal i znanstvenici s američkih sveučilišta Stanford i Massachusetts u zajedničkom su istraživanju početkom prošle godine utvrdili da se korištenjem jednostavnih hashtagova vrlo brzo moglo doći do onih koji rasparčavaju ilegalne pedofilske sadržaje, a nekoliko mjeseci nakon toga, u novim analizama u kojima je sudjelovao i kanadski Centar za zaštitu djece, zaključeno je da unatoč opetovanim upozorenjima ni Facebook niti Instagram nisu bili u stanju zaustaviti problem.
Kratki film koji otkriva kako djeca postaju žrtve seksualne ucjene na internetu
Tvrtka Meta (u čijem su Facebook i Instagram vlasništvu) ukida sporne hashtagove, gasi Facebook grupe i sumnjive račune, mijenja rezultate pretraživanja, no to još uvijek nije dovoljno jer pedofilske mreže brzo pronađu način kako zaobići algoritamska ograničenja i iznova se povezivati. U testiranjima društvenih mreža pronađeni su tako još uvijek aktivni milijuni računa i grupa na kojima se prodaju ili prikazuju video snimke seksualnog iskorištavanja djece.
Tužba “13-godišnjakinje”
Društvene mreže provjeravaju, među ostalim, i pravne službe američke savezne države New Mexico koje su bez problema ciljano otvorile lažni račun predstavljajući se kao 13-godišnja djevojčica, a u takvu je zamku brzo nasjelo skoro sedam tisuća uglavnom odraslih muškaraca koji su postali pratitelji tog računa. Mnogi od njih slali su pornografske sadržaje, te tražili da ih “djevojčica” kontaktira privatno na WhatsApp, Telegram i slične aplikacije za izravno komuniciranje, a kada su pravne službe New Mexica, i dalje se predstavljajući kao 13-godišnjakinja, društvenoj mreži prijavili da dobivaju od drugih korisnika neprikladne materijale, od Mete je stigao odgovor kako nisu pronađena nikakva narušavanja pravila.
Zbog svega opisanog, kao i zbog nekoliko sličnih slučajeva koji su detaljno opisani u prikupljenoj dokumentaciji, državno je odvjetništvo New Mexica podnijelo tužbu protiv korporacije Meta u kojoj navode da algoritmi Facebooka i Instagrama djeci zapravo preporučuju seksualni sadržaj. Prema riječima državnog odvjetnika Raula Torreza, platforme društvenih mreža Mete nisu prikladne za djecu već su mjesta za grabežljivce koji trguju dječjom pornografijom i traže maloljetnike za seksualno iskorištavanje. “Želim stati na kraj ovim užasnim praksama i smatrat ću tvrtke – i njihove rukovoditelje – odgovornima kad god profit stavljaju ispred sigurnosti djece,” izjavio je Torrez.
Može li se pedofilija zaustaviti?
Opisane tužbe i akcije policije i sigurnosnih službi koje diljem svijeta s vremena na vrijeme otkriju i pohvataju poneke pedofilske mreže, nerijetko istovremeno u više država, teško će međutim uspjeti značajnije smanjiti opasnost seksualnog iskorištavanja djece jer je problem puno veći nego što se možda isprva čini. Radi se naime o milijunima odraslih ljudi, uglavnom muškaraca, koji uvijek traže novi način komunikacije, a mnogi od njih skloni su tražiti ekstremno nasilne sadržaje i podržavati jedni druge u potencijalno kriminalnim radnjama. Stoga bi roditelji i djeca, obitelji, škole te nadležne institucije trebali na prikladan način biti sustavno informirani o ovim vrlo osjetljivim temama, s obzirom na to da se ogromna većina slučajeva događa u internetskom prostoru i vrlo često u tajnosti. Najviše su pogođena djeca, većinom djevojčice, u osjetljivom razdoblju odrastanja netom prije ili na početku puberteta, upravo kada sve više započinju koristiti raznolike društvene mreže i postavljati vlastite fotografije u digitalni prostor, te kada samopouzdanje može biti poljuljano zbog češćeg razmišljanja o promjenama na vlastitom tijelu, o intimnim temama, te o pritiscima od strane vršnjaka s kojima se neizostavno uspoređuju.
Materijali za edukativne radionice na temu sextinga i sextortiona
Brojke i podaci o pedofilskim sadržajima na internetu te o pokušajima napada na maloljetnike u digitalnom i u stvarnom prostoru su nažalost porazni. Prije tridesetak godina, u početcima širenja interneta, na digitalnoj je mreži bilo oko deset tisuća slika seksualnog iskorištavanja djece, da bi taj broj sada narastao na skoro pedeset milijuna. Internetska razmjena takvih materijala strelovito je porasla tijekom korona pandemije, te su se u digitalnom prostoru umnožile grupe koje okupljaju šokantan broj onih koji se neće ustezati komunicirati uz međusobno razmjenjivanje, kupovanje i prodavanje ilegalnih slika i video zapisa. Istraživači su primjerice pronašli internetsku grupu s 800 tisuća članova koji su razmjenjivali fotografije školske djece. Samo u Velikoj Britaniji je, kako tamošnja policija procjenjuje, barem tristo tisuća muškaraca koji su redovito u potrazi za takvim sadržajima, dok nekoliko istraživanja u Njemačkoj ukazuje na neočekivano velike brojke.
Privatnost na mreži
Internetske medijske platforme, osobito Instagram, izuzetno su popularne među djecom i tinejdžerima, koriste se za postavljanje i dijeljenje fotografija i videa, no korisnicima nije uvijek jednostavno razumjeti postavke privatnosti i algoritme koji se često mijenjaju i prilagođavaju ovisno o interesima privatnih tvrtki koje su u vlasnici tih aplikacija. I djeca i odrasli često smatraju da je moguće sačuvati stanovitu razinu privatnosti, no ovdje treba podsjetiti da u digitalnom prostoru takvo što zapravo ne postoji jer čak i kada se neka poruka obriše ona ipak ostaje sačuvana negdje u nekoj bazi podataka. Treba stoga pretpostaviti da će, što god se jednom postavi na internet, tamo zauvijek i ostati, a to znači čak i neka opuštenija fotografija ili neka intimnija razmjena poruka. Osobe koje nemaju dobre namjere, počevši od onih koji šalju uvredljive poruke sve do onih koji se neće ustezati niti od ucjenjivanja ili čak pokušaja seksualnog iskorištavanja djece, neprestano koriste društvene mreže i nalaze načine kako pronaći nove žrtve, usput zaobilazeći algoritamska i sva druga ograničenja. Stoga je za nas obične korisnike, kako za odrasle tako i za djecu, možda najbolje pridržavati se jednostavnog i na stranicama ovog portala više puta ponovljenog savjeta – ono što ne biste činili u stvarnom svijetu, nemojte činiti niti na internetu.
Foto: cottonbro studio, Pexels
