U razgovoru s Višnjom Biti, nagrađivanom novinarkom i urednicom s Hrvatskog radija, čija se emisija za mlade Zašto tako emitira već 40 godina, saznali smo o kojim svojim problemima mladi danas žele razgovarati te što ona smatra ključnim za razvoj medijske pismenosti
Piše: Ana Dokler
Kad je prije 40 godina, kao studentica, na Radiju Zagreb pokrenula emsiju Zašto tako, novinarka i urednica Višnja Biti zamislila ju je kao mjesto na kojem će djeca i mladi, koje je posjećivala u školama, kod kuće, u domovima, bolnicama i drugdje, izravno i otvoreno govoriti o problemima koji ih muče, kao i dobiti odgovore stručnjaka na svoje pitanja. Emisija se od tada neprekinuto emitira i sada je možete slušati svakog ponedjeljka od 13.30 do 13.55 na Prvom programu Hrvatskog radija.
Ljubav, prijateljstva, odnos s roditeljima, slobodno vrijeme, džeparac, izbor škole i fakulteta, odrastanje i izgradnja identiteta, neke su od tema koje su cijelo to vrijeme podjednako važne mladima, no kroz godine su se pojavili i neki novi problemi.
Mladi brinu o ozbiljnim stvarima
“Za vrijeme rata, često smo razgovarali o problemima razdvojenih obitelji, u kojima su djeca ostala sama s majkom, dok je otac bio na ratištu, o traženju nestalih članova obitelji, o prognaničkom životu u novoj sredini. U međuvremenu se sve češće počelo govoriti o razvodu roditelja i životu djece nakon njega. Tijekom posljednjih 20-ak godina tema su postali i mediji – utjecaj medija na mlade, prava djece u medijima, korištenje interneta, elektroničko nasilje, videoigre…
Zadnjih 10 godina izražen problem je i siromaštvo. Ono je posebno vidljivo kroz sadržaje u slobodnom vremenu, nemogućnost odlaska na ekskurzije ili ljetovanja. Kvaliteta života se urušila i djeca sve više žele razgovarati o tome. Također, teme profesionalne orijentacije i odnosa prema školovanju, koje su uvijek aktualne među mladima, sada su opterećene osjećajem neizvjesnosti oko zapošljavanja. Prije su djeca bila bezazlenija, nisu brinula o ovakvim problemima”, kaže nam Višnja Biti, no kao nešto pozitivno ističe socijalnu osjetljivost i humanost djece, spremnost na uključivanje u različite humanitarne akcije i toleranciju prema različitostima, u čemu su u pravilu otvoreniji nego odrasli.
Uz sve nabrojano, u više od 1700 emisija Zašto tako puno se govorilo i o problemima ovisnosti, bolesne djece, djece s teškoćama u razvoju, darovite djece, djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, maloljetnih trudnica i roditelja, i tako dalje.
Radio, televizija i knjige za djecu i roditelje
Istim temama bavila se i u drugim radijskim emisijama, poput Savjetovališta, koje je namijenjeno roditeljima, učiteljima, odgajateljima i drugima koji rade s djecom, a emitira se također na Prvom programu Hrvatskog radija, ponedjeljkom od 11.12 do 11.30 sati. Također je autorica je i voditeljica stotinjak polusatnih televizijskih emisija u Programu za djecu i mlade HTV-a, a napisala je i nekoliko knjiga.
Knjiga Zašto tako, po uzoru na radijsku emisiju, donosi 33 dokumentarne priče mladih o vlastitom odrastanju i problemima koji ih zaokupljaju, a među njima su i priče djece s teškoćama u razvoju, darovite djece, djece iz obitelji s više djece, ili iz jednoroditeljskih obitelji, iz malih mjesta i tako dalje. Na sličan način koncipirana je i knjiga Ja u zrcalu, s 33 priče roditelja različitih zanimanja, od književnika, krojačice, novinara, preko profesorice, frizerke, glumca do psihologa, glazbenika, lutkarice…, koji su opisali kako odgajaju svoju djecu. U knjizi Samo još jednput nalaze se pak dokumentarne priče ovisnika i njihovih roditelja, a tijekom pripreme ove knjige, autorica je posjetila četiri različite terapijske zajednice.
Temama vezanima za djecu i mlade, odgoj i obrazovanje te različite probleme odrastanja, Višnja Biti bavila se kroz sva tri medija – radio, televiziju i tisak, kako bi ih približila što većem broju slušatelja, gledatelja i čitatelja.
Novinarske grupe – najbolji način obrazovanja za medije
“Živimo u vizualnim medijima i radio danas nije toliko zanimljiv mladima; više ga doživljavaju kao izvor glazbe. Ipak, pozitivan primjer na Hrvatskom radiju je emisija Stigla je pošta, u čijem stvaranju sudjeluju članovi novinarskih grupa iz osnovnih i srednjih škola. Kad je emisija započela s emitiranjem, prije 50 godina, oni su slali pisma sa svojim novinarskim radovima, a danas mailom šalju snimke svojih radijskih priloga i emisija. Neki od tih mladih ljudi postanu poznati novinari, no i ako ne nastave u tom smjeru, tako najbolje uče o radiju.
Općenito bi bilo dobro da je u školama više novinarskih grupa, jer se kroz novinarstvo djeca uče komunicirati, kritički razmišljati i dobivaju samopouzdanje. Kad rade školski list, radijsku ili televizijsku emisiju, nauče kako izabrati medijski sadržaj, što je bitno, a što nebitno, kako se sugovornici odnose prema različitim temama… Takvo iskustveno učenje najbolje je za dječju dob i teorija koju upoznaju na satovima hrvatskog jezika i književnosti trebala bi biti popraćena praktičnim radom. Djeca su konzumenti medija, ali vole ih i stvarati i to u školama treba iskoristiti kao mogućnost za odgoj i obrazovanje za medije. Djeca bi trebala naučiti kako koristiti medije za sebe, a ne biti manipulirani od njih”, smatra Višnja Biti, svjesna važnosti medijske pismenosti.
Upravo zbog toga vodi radionicu za radijsku reportažu na Medijskoj školi “dr. Ante Peterlić” namijenjenoj učiteljima, a vodila je i radionice za djecu na Lidranu i Novigradskom proljeću te sudjelovala na raznim tribinama i kao gost predavač na Fakultetu političkih znanosti, govoreći o pravima djece u medijima, obrazovanju za medije danas i tako dalje.
