Nakon američkih predsjedničkih izbora i Brexita 2016. dezinformacije i odgovornost društvenih mreža u njihovom širenju postale su vruće teme. Zakonodavci pokušavaju naći balans između zaštite ljudskih prava i slobode govora, ali SAD i EU se u rješavanju ovog važnog pitanja sve više udaljavaju

Piše: Marija Lalić

Pristup regulaciji interneta od strane Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije od samog se početka znatno razlikovao, a nedavna izvršna uredba predsjednika SAD-a usmjerena na “sprječavanje online cenzure” produbila je taj jaz. Ova uredba odnosi se na kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže i platforme za dijeljenje sadržaja, a cilj joj je utjecati na način na koji ove platforme tretiraju štetan i zavaravajući sadržaj, poput dezinformacija te poticanja na nasilje i mržnju.

U uredbi se navodi da interveniranjem u sadržaj koji je objavljen na njihovoj platformi, što uključuje njegovo uklanjanje, ograničavanje pristupa, pa i provjeravanje činjenica i označavanje zavaravajućih i netočnih informacija, kompanije u čijem su vlasništvu ove platforme gube zaštitu od odgovornosti koju im je dosad omogućavalo zakonsko rješenje u “The Communications Decency Act” (članak 230) te se pred zakonom izjednačavaju s nakladnicima tradicionalnih medija.

Europska unija razmatra, pak, sasvim drugačiji pristup, koji bi od platformi za dijeljenje sadržaja i društvenih mreža mogao tražiti višu razinu uredničke odgovornosti i intervencija u objavljene sadržaje, a u svrhu sprječavanja poticanja na mržnju i širenja netočnih informacija.

Tako je njemačka ministrica pravosuđa, Christine Lambrecht, najavila da će se Berlin tijekom njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje počinje u srpnju ove godine, usredotočiti na jačanje europske suradnje u borbi protiv govora mržnje na internetu, pri čemu je naglasila da europska legislativa treba težiti tome da digitalne platforme preuzmu odgovornost za štetne sadržaje objavljene na njihovim servisima.

Kako piše Politico, SAD i EU i ranije su se razilazile oko regulacije interneta, od oporezivanja online aktivnosti, do zaštite podataka i tržišnog natjecanja, ali ovog puta razmimoilaženje je znatno veće i tiče s temeljnih principa slobode govora i uloge društvenih mreža u demokratskim društvima.

Izvještaj o učinkovitosti platformi u borbi protiv dezinformacija

Različit pristup ovim pitanjima mogao bi oslabiti sposobnost Zapada da se jednoglasno suprotstavi autoritarnim vlastima poput onih u Kini i Rusiji, a pred vlasnike platformi za razmjenu sadržaja i društvenih mreža stavlja nemogući zadatak implementacije dviju kontradiktornih politika.

Trumpova zakonska intervencija uslijedila je samo dan nakon što je Twitter označio jedan Trumpov tweet kao zavaravajući te su to mnogi protumačili kao osvetu predsjednika društvenim mrežama. Ipak, to nije zastrašilo Twitter, koji je potom sakrio jedan predsjednikov tweet, vezan uz prosvjede koje je izazvalo policijsko ubojstvo još jednog Afroamerikanca, iza poruke koja upozorava da isti “veliča nasilje” (korisnici su ipak mogli vidjeti taj tweet klikom na njega).

Twitterov potez ohrabrio je i vodeće ljude Snapchata da poduzmu odlučujuće mjere protiv Trumpove huškačke retorike na društvenim mrežama.  Snap, kompanija u čijem je vlasništvu Snapchat, donijela je odluku da će prestati promovirati Trumpov račun i predsjedničku kampanju u Discovery Tabu, gdje se inače prikazuju preporučeni i sponzorirani sadržaji. Kampanjom putem Snapchata aktualni predsjednik SAD-a pokušao se približiti mlađim glasačima. Trenutno na toj mreži ima 1,5 milijuna pratitelja.

Kako za The Atlantic piše Zeynep Tufekci, izvanredna profesorica na Sveučilištu North Carolina te suradnica Harvardovog centra Berkman Klein za internet i društvo,  izvršna uredba predsjednika Trumpa izazvala je brojne komentare o njenoj “nezakonitosti i neprimjenjivosti“, kao i zaključke da bi njena primjena mogla upravo najviše naštetiti Trumpu. No, ona problem, kao i svrhu ove uredbe, vidi negdje drugdje. Tufekci, naime, smatra da Trump ne želi nikakve promjene u izbornoj godini, jer je dosad uživao kraljevski tretman na društvenim mrežama, osobito na Facebooku, te stoga smatra da je cilj ove uredbe nahuškati sljedbenike na još jednog navodnog neprijatelja – Silicijsku dolinu.

Tako je odmah nakon objave uredbe, Mark Zuckerberg u intervju za Fox News istaknuo da “čvrsto vjeruje da Facebook ne bi trebao biti arbitar istinitosti svega što ljudi kažu na internetu” te da smatra da “privatne kompanije, osobito vlasnici platformi, ne bi smjeli biti u poziciji da to rade”, a već je ranije najavio da Facebook neće provjeravati istinitost političkih oglasa.

Oprez! Facebook dopušta širenje dezinformacija u političkim oglasima

Facebookovi zaposlenici, među kojima i neki na voditeljskim pozicijama, oglasili su se vezano uz ovo pitanje na društvenim mrežama želeći istaknuti svoje neslaganje sa Zuckerbergom i odlukom da istovjetna poruka koju je Twitter sakrio zbog veličanja nasilja ostane netaknuta na Facebooku. Trump je u svojoj kampanji 2016. znao kako iskoristiti sve mogućnosti koje Facebook nudi, osobito personalizirano oglašavanje, a to planira iskoristiti i 2020. te mu oklijevanje Facebooka da provjerava objavljeni sadržaj ide na ruku.

Kao ističe Tufekci, upravo optužbe iz 2016. da Facebook namjerno u pozadinu gura vijesti i objave koje stižu od strane konzervativnog političkog spektra, natjerali su vodeće ljude Facebooka na dokazivanje neutralnosti na različite načine. Posljedica te afere je i Facebookovo oklijevanje u povlačenju poteza koji bi mogli izgledati kao da su usmjereni protiv konzervativnih političkih struja u SAD-u. U takvim je okolnostima Facebook dočekao predsjedničke izbore 2016. te je to rezultiralo velikim brojem dezinformacija i lažnih vijesti koje su se širile za vrijeme predsjedničke kampanje.

Interna Facebookova studija iz 2016. godine pokazala je da je njihov algoritam preporuke zaslužan za čak 64 % pridruživanja ekstremističkim organizacijama, kao i da je veći dio lažnih vijesti i spama potekao od strane ekstremne desnice. Pokušaji da se ove negativne prakse isprave, naišli su na neodobravanje Facebookovog vodstva, jer bi mjere koje bi neravnomjerno pogodile dvije strane političkog spektra uzrujale više pogođenu stranu.

To nije jedina inicijativa unutar Facebooka koja je stopirana. Kada je Facebook 2019. planirao promijeniti pravila o mikrotargetiranju, kojima bi političke kampanje uživale nižu razinu mikrotargetiranja od oglašivača proizvoda, predsjednik SAD-a je odmah napao platformu i pravila su ostale nepromijenjena.

Tufekci ističe da dok god su platforme motivirane zaradom, ne razmišljajući previše o sadržaju koji njihov algoritam gura u prvi plan, neće ni biti pozitivnih promjena. Facebook se veseli milijunima koje će Trump ukucati u svoju kampanju, na koju je od početka godine potrošio 4,9 milijuna dolara, a Trump zna kolika je moć i doseg ove društvene mreže i namjerava to  dobro iskoristiti. Međutim, pitanje je što će se dogoditi s (ne)regulacijom rada društvenih mreža nakon izbora u studenom 2020.

Facebook, Instagram, Twitter i YouTube bez pravog odgovora na manipulacije

Foto: Gerd Altmann from Pixabay