Novi dokument Europske komisije analizira neposredni odgovor na neistinite i obmanjujuće informacije koje prate pandemiju koronavirusa i predlaže konkretne mjere, među kojima je i osnaživanje građana za kritički pristup informacijama na internetu
Pripremila: Ana Dokler
“Valovi dezinformacija, koji potječu iz Europske unije i izvan nje, pogodili su Europu tijekom pandemije koronavirusa. Da bismo se borili protiv dezinformacija, moramo mobilizirati sve relevantne dionike, od internetskih platformi do javnih tijela, te podržati neovisne provjeravatelje činjenica i medije. Iako su internetske platforme poduzele pozitivne korake za vrijeme pandemije, one trebaju povećati svoje napore. Naše akcije oslanjaju se na temeljna prava, posebno na pravo slobode izražavanja i pravo informiranja”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová povodom objave dokumenta Europske komisije o suzbijanju dezinformacija o Covidu-19.
Zajednička komunikacija objavljena 10. lipnja analizira neposredni odgovor na neistinite i obmanjujuće informacije koje prate pandemiju koronavirusa i predlaže konkretne mjere koje se mogu brzo pokrenuti.
Za ilustraciju ključnih izazova infodemije i odgovora na njih u dokumentu su navedeni sljedeći primjeri:
- Informacije koje se šire uključuju i opasne prevare i obmanjujuće zdravstvene podatke i lažne tvrdnje (poput onih da “pranje ruku ne pomaže” ili da je “koronavirus opasan samo za starije osobe”). Takav sadržaj nije nužno ilegalan, ali može izravno ugroziti živote i ozbiljno narušiti napore za suzbijanje pandemije. U odgovoru na to, ključni akteri, kao što su javna tijela, mediji, novinari, internetske platforme, provjeravatelji činjenica i civilno društvo, trebaju vjerodostojne zdravstvene sadržaje učiniti dostupnima i lako vidljivima. Također je potrebno povećati sposobnost građana da prepoznaju takve dezinformacije i na njih reagiraju. Kada su takva ponašanja nezakonita, trebala bi ih rješavati nadležna tijela u skladu sa zakonima.
- Teorije zavjere koje mogu ugroziti ljudsko zdravlje, štetiti koheziji društva, dovesti do nasilja i potaknuti društvene nemire (na primjer, mitovi o 5G mreži, ili o određenoj etničkoj ili vjerskoj skupini koja je odgovorna za širenje Covida-19) zahtijevaju jaču posvećenost cijelog društva, uključujući nadležna tijela, medije, novinare, provjeravatelje činjenica, civilno društvo i internetske platforme, u odgovoru koji uključuje brzo raskrinkavanje, smanjenje vidljivosti, moguće uklanjanje takvih sadržaja ili pokretanje akcija protiv takvih profila.
- Nezakoniti govor mržnje (koji može biti rezultat dezinformacija o određenoj etničkoj ili vjerskoj skupini okrivljenoj za širenje Covida-19, poput zabrinjavajućeg porasta rasističkih i ksenofobičnih sadržaja povezanih s Covidom-19) podliježe pravilima platformi i vlasti o uklanjanju ilegalnog sadržaja, kao i mjerama nadležnih tijela u skladu s kaznenim zakonima država članica i s Preporukom o mjerama za učinkovito suzbijanje ilegalnog sadržaja na internetu.
- Trgovačke prevare (na primjer prodaja “čudotvornih proizvoda” s nepotvrđenim zdravstvenim tvrdnjama) nezakonite su i protiv njih trebaju postupati tijela za zaštitu potrošača i internetske platforme.
- Cyber kriminal (poput hakiranja i krađe identiteta pomoću zlonamjernih softvera proširenih s linkovima povezanima s Covidom-19) zahtijevaju izravne akcije tijela za provođenje zakona kao i kampanje za podizanje svijesti građana.
- Strani akteri i određene treće zemlje, posebice Rusija i Kina, sudjelovale su u operacijama ciljanog utjecaja i dezinformacijskim kampanjama oko Covida-19 u Europskoj uniji, njezinom susjedstvu i širom svijeta, želeći potkopati demokratsku raspravu i povećati polarizaciju društva te poboljšati vlastiti imidž u kontekstu Covida-19.
U skladu s tim, piše u dokumentu Europske komisije, jedna od naučenih lekcija iz ove krize je potreba da se jasno razlikuju različiti oblici lažnog ili obmanjujućeg sadržaja koje je ‘infodemija’ otkrila i da se kalibrira odgovarajući odgovor. U tom smislu, kao prvo važno je razlikovati nelegalni sadržaj kako je definiran zakonom i sadržaj koji je štetan, ali nije ilegalan. Drugo, važno je utvrditi postoji li namjera obmanjivanja ili nanošenja štete javnosti ili ostvarivanja ekonomske koristi. Ako takve namjere ne postoje, na primjer, kada građani nenamjerno dijele lažne podatke s prijateljima i obitelji, takav se sadržaj može smatrati obmanjujućom informacijom; dok prisutnost takvih namjera kvalificira sadržaj kao dezinformaciju.
Video lekcija: Dezinformacije i lažne vijesti kao političko oružje
“Obmanjujuće informacije se mogu riješiti dobro usmjerenim pobijanjem, inicijativama za razotkrivanje mitova i medijskom opismenjavanjem; dezinformacije, s druge strane, treba rješavati na drugi način, uključujući radnje koje poduzimaju vlade, kako je navedeno među ostalim u Akcijskom planu protiv dezinformacija. Platforme trebaju suzbiti koordinirano manipulativno ponašanje i povećati transparentnost oko zlonamjernih operacija ciljanog utjecaja”, stav je Europske komisije, uz napomenu da se sve takve akcije trebaju provoditi bez ugrožavanja temeljnih prava, posebno prava na slobodu izražavanja.
Ističe se i važnost koordinacije i suradnje s akterima na razini EU-a, ali i globalno, zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i internetskim platformama.
Kao ključne za rješavanje problema dezinformacija, Europska komisija predlaže posebne mjere s ciljem podizanja svijesti i osnaživanja građana da kritički analiziraju informacije na internetu. U dokumentu su navedeni i konkretni sljedeći koraci:
- Komisija, Vijeće, visoki predstavnik i Europski parlament dijelit će najbolje prakse u mjerama jačanja otpornosti, posebno u kontekstu lekcija naučenih tijekom krize Covid-19.
- Ažurirani akcijski plan za digitalno obrazovanje, koji će biti usvojen tijekom 2020., predložit će mjere koje će pomoći u borbi s dezinformacijama, dok programi Erasmus + i Europske snage solidarnosti pružaju mogućnost financiranja projekata koji se bave dezinformacijama. Komisija će podržati razvoj kritičkog razmišljanja korisnika društvenih mreža kroz projekte u sklopu akcije “Medijska pismenost za sve” i kroz Europsku mrežu centara za sigurniji internet.
- Komisija predviđa da će, među ostalim i u predstojećem Medijskom i audiovizualnom akcijskom planu, predložiti akcije za podizanje svijesti i kritičkog razmišljanja među različitim skupinama, posebno mladima, koristeći potencijal društvenih mreža i influencera. To će se temeljiti na izmijenjenoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama koja zahtijeva da platforme za razmjenu videozapisa promiču razvoj medijske pismenosti i s tim u vezi osiguraju učinkovite mjere i alate.
- Institucije Europske unije trebale bi na koordiniran način proizvesti materijale za podizanje svijesti o prirodi dezinformacija i njihovoj opasnosti za demokraciju, kao i o dostupnim alatima za otkrivanje i reagiranje na dezinformacije, i dijeliti ih putem relevantnih mreža, kako bi bili dostupni različitim skupinama u svim državama članicama i u partnerskim zemljama.
Preuzmite cijeli dokument na engleskom jeziku
Foto: Napendra Singh on Unsplash
