Lažni lajkovi, komentari, pregledi i pratitelji za malo su novca dostupni svakome tko želi manipulirati društvenim mrežama, u svrhu stjecanja popularnosti, iz komercijalnih razloga, ili pak s ciljem utjecanja na izbore, ili formiranje javnog mnijenja
Piše: Ana Dokler
StratCom, NATO-ov centar izvrsnosti za strateške komunikacije, objavio je krajem 2019. izvještaj o propustima društvenih mreža u borbi s manipulacijama na internetu u kojem se zaključuje da Facebook, Instagram, Twitter i YouTube još uvijek ne uspijevaju adekvatno suzbiti manipulacije na svojim platformama, odnosno da samoregulacija na koju su se obvezali nije dovoljno učinkovita.
Podsjetimo, predstavnici Facebooka (u čijem je vlasništvu i Instagram), Twittera i Googlea (vlasnika YouTubea), zajedno s predstavnicima još nekih internetskih platformi i oglašivačke industrije, potpisali su u rujnu 2018. na inicijativu Europske komisije samoregulatorni Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija.
Facebook, Twitter i Google prvi put zajedno protiv dezinformacija
Akcijskim planom Europske unije protiv dezinformacija predviđeno je, među ostalim, pažljivo praćenje provedbe Kodeksa. Analiza koju je za Europsku komisiju provela Radna skupina Grupe europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) na temelju izvještaja koje su objavile platforme, informacija dostupnih na internetu i nacionalnih izvještaja o nadzoru pokazuje da su “Google, Twitter i Facebook postigli očit napredak u provedbi preuzetih obaveza iz Kodeksa stvaranjem ad hoc postupaka za identifikaciju političkih oglasa i njihovih sponzora te javnim objavljivanjem repozitorija relevantnih oglasa. Međutim, iako su platforme pružale informacije koje bi mogle biti korisne za pojedine korisnike, analiza pokazuje da je potrebna veća transparentnost platformi i neovisna provjera baza podataka. ”
Stav je ERGA-e da se poštivanje obveza iz Kodeksa dobre prakse u pogledu transparentnosti političkih oglasa (jedina aktivnost koju je ERGA do sada pratila) treba smatrati tek početnim korakom u procesu koji će neminovno približiti regulatore i platforme kako na europskoj, tako i na nacionalnim razinama.
I StratComov izvještaj, koji se temelji na eksperimentu provedenom od svibnja do kolovoza 2019., pokazuje da i dalje postoji problem s dezinformacijama i manipulacijama na društvenim mreža.
Više od 54 000 lažnih interakcija za samo 300 eura
Kako bi testirali sposobnost društvenih mreža da identificiraju i uklone manipulacije, istraživači su kupili angažman na 105 različitih postova na Facebooku, Instagramu, Twitteru i YouTubeu uz pomoć 11 ruskih i 5 europskih tvrtki koje pružaju nelegalne usluge manipulacije na društvenim mrežama. Po cijeni od samo 300 eura, kupili su ukupno više od 54 000 lažnih interakcija na društvenim mrežama: 3 530 komentara, 25 750 lajkova, 20 000 pregleda i 5 100 pratelja.
“Razvila se nova industrija koja hrani tržište lažnim komentarima, klikovima, lajkovima i pratiteljima. Prvi pružatelji usluga manipulacije (Manipulation Service Provider – MSP) koji zadovoljavaju tu novu potrebu pojavili su se u Rusiji, ali su se ubrzo počeli pojavljivati i u Europi, često jednostavno preprodajući ruske usluge. Kupci se kreću u rasponu od pojedinaca koji žele povećati svoju popularnost i influencera koji žele izigrati sustav oglašavanja na internetu do politički motiviranih aktera na državnoj razini. Manipulacija društvenim mrežama oslanja se na lažne korisničke račune (profile) koji su u interakciji s drugim profilima kako bi se utjecalo na percepciju trendova i nečije popularnosti u javnosti.
Neki lažni korisnički računi su jednostavni, njima upravljaju botovi (roboti), koji ne objavljuju slike i druge sadržaje, ali pregledavaju videozapise ili dijele tuđe sadržaje, prateći svoj računalni program. Postoje i složeni ili stari profili s dugom poviješću, koji se teško mogu razlikovati od stvarnih korisnika. Botovi su vrlo isplativ način stvaranja umjetnog dosega i vala “društvenog dokazivanja”, što znači da će tipični korisnici vjerojatnije dijeliti sadržaje koje su mnogi drugi već lajkali. Profili kojima upravljaju botovi koštaju samo nekoliko centi i može se očekivati da će brzo biti blokirani. Još složeniji lažni profili zahtijevaju izravnu ljudsku kontrolu. Oni mogu koštati i do nekoliko stotina eura, a često godinama ostaju na internetu”, objašnjeno je u uvodu izvještaja.
Ako koristite Google, Facebok ili Twitter, trebate znati kako djeluju algoritmi
Proučavajući korisničke račune koji su im isporučili kupljenu uslugu manipulacije, istraživači uključeni u StratComov eksperiment uspjeli su identificirati 18 739 korisničkih računa koji su korišteni za manipulaciju platformama društvenih mreža.
(Ne)sposobnost platformi u suzbijanju manipulacija
Željeli su provjeriti i sposobnost platformi da samostalno otkriju zlouporabe te otkrili da je četiri tjedna nakon kupnje 4 od 5 kupljenih lažnih angažmana i dalje bilo na internetu.
Kako bi testirali sposobnost platformi da odgovore na povratne informacije korisnika, prijavili su dio lažnih korisničkih računa. Tri tjedna nakon prijavljivanja više od 95% prijavljenih profila i dalje je bilo aktivno, a većina ih je ostala je aktivna do kraja eksperimenta.
“To znači da su zlonamjerne aktivnosti drugih aktera koji koriste iste usluge i iste korisničke račune također ostale nezapažene. Iako nam je u fokusu bila politička manipulacija – čak četiri od pet profila korištenih za manipulaciju na Facebooku u nekoj je mjeri korišteno za interakciju s političkim sadržajem – procjenjujemo da se više od 90% kupljenih angažmana na društvenim mrežama koristi u komercijalne svrhe“, navodi se u StratComovom izvještaju.
Istraživači su također identificirali lažni angažman kupljen za 721 političku stranicu i 52 službene stranice vlade, uključujući službene profile dva predsjednika, službenu stranicu europske političke stranke i brojne mlađe i lokalne političare u Europi i SAD-u. Velika većina političke manipulacije, međutim, bila je usmjerena na ne-zapadnjačke stranice.
Oprez! Facebook dopušta širenje dezinformacija u političkim oglasima
Kako bi procijenili sposobnost platformi za suzbijanje zlonamjernog korištenja njihovih usluga, osmislili su sedam kriterija: uspjeh u blokiranju stvaranja lažnih korisničkih računa; sposobnost otkrivanja i uklanjanja lažnih korisničkih računa; sposobnost otkrivanja i uklanjanja lažnih aktivnosti; sposobnost uklanjanja tragova lažnih korisničkih računa; cijena manipulacije; brzina isporuke; te reakcija na prijave o lažnim aktivnostima.
Falling Behind: How Social Media Companies are Failing to Combat Inauthentic Behaviour Online
“Općenito, naši rezultati pokazuju da se društvene mreže suočavaju s velikim izazovima u borbi protiv zlonamjerne upotrebe svojih platformi. Iako su bolji u blokiranju lažnih korisničkih računa i uklanjanju lažnih sljedbenika, gotovo da uopće ne ulažu trud u borbi protiv lažnih komentara i pregleda“, zaključili su istraživači.
Dodali su da industrija manipulacija raste iz godine u godinu te je sve je jednostavnije koristiti MSP-ove u manipuliranju sadržajem na društvenim mrežama.
“Iako je kraj borbe protiv dezinformacija na internetu i koordiniranih manipulacija još daleko, važan nalaz našeg eksperimenta je da različite platforme nisu podjednako loše – u stvari, neke su značajno bolje u prepoznavanju i uklanjanju lažnih korisničkih računa i aktivnosti od drugih. Ulaganje, resursi i odlučnost čine razliku”, zaključuje se u izvještaju NATO-ovog centra izvrsnosti za strateške komunikacije.
