Razgovarajte s učenicima o hollywoodskim teen filmovima, a zatim zajedno pogledajte hrvatski kratki film ‘Odraz tišine’ i potaknite raspravu o tome kako medijski prikazi idealne ljepote, ljubavi, životnog stila mladih… mogu narušiti njihovo samopouzdanje
Izvor: Festival prava djece
Kratki film “Odraz tišine” redateljice Mihaele Kobašlić, u produkciji Kinokluba Karlovac bio je dio programa za srednjoškolce “Mislim, dakle snimam“, u sklopu Festivala prava djece 2020., a uz njega su dostupne i nastavne pripreme, koje vam ovdje prenosimo:
Stereotipi u filmovima i samopoštovanje mladih – uz film “Odraz tišine”
*pozivamo vas da predložene aktivnosti provodite uz poštivanje mjera navedenih u dokumentu Modeli i preporuke za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19 u pedagoškoj/školskoj godini 2020./2021.
Cilj: prepoznati stereotipno prikazivanje likova u filmovima za mlade i njihov utjecaj na samopoštovanje mladih.
Očekivani ishodi:
- Učenik/ca prepoznaje stereotipno prikazivanje likova u filmu.
- Učenik/ca argumentira utjecaj prikaza likova u filmu na samopoštovanje mladih.
- Učenik/ca predlaže kako pozitivno utjecati na vlastito samopoštovanje.
Stereotipi, diskriminacija i kult tijela u medijima – kako zaštiti djecu?
Potrebni materijali: računalo, zvučnici, projektor, internetska mreža, papiri većeg formata, flomasteri
Korelacija: Etika, Sociologija, Sat razrednog odjela; međupredmetne teme GOO, OiSR, UIiKT, ZDR
Uzrast: 13+ godina
Tijek aktivnosti:
Pitajte učenike i učenice koji su hollywoodski teen film – film ljubavne tematike koji prikazuje život srednjoškolaca – pogledali ili im je barem poznata tematika. Odgovore učenika zapisujte na papir većeg formata te neka učenici/e (poštujući Preporuke) formiraju do 6 skupina na temelju filmova (neka istu skupinu čine oni koji odaberu isti film). Ako zbog većeg broja učenika/ca ili prostornih ograničenja rad u skupinama nije moguć, aktivnost je moguće provesti i u parovima pri čemu je u redu da više parova obrađuje isti film. Predlažemo nekoliko popularnih naslova koji bi učenicima/ama mogli biti poznati: The Kissing Booth, To All The Boys I’ve Loved Before (Dečki koje sam voljela), The Perfect Date, Sierra Burgess is a Loser, The Edge of Seventeen (U sedamnaestoj), Sumrak, High School Musical (Srednjoškolski mjuzikl) i sl.
Zatim podijelite svakoj skupini radni list (1. dio), neka jedna osoba unutar skupine vodi bilješke, a ostali učenici/e doprinesu tako da se prisjete što više traženih detalja o filmu. U radnom listu učenici u tablicu upisuju ime filma, likove (nisu nužna imena), kako su prikazani (fizički izgled, stil života, s kim se (ne) druže, jesu li pozitivci ili negativci…), kratki sadržaj, kako film završava te koja je poruka filma.
Prije predstavljanja svake skupine i njihovog rezultata rada, pogledajte trailer (promocijski isječak) svakog filma dostupan na YouTube kanalu ili IMDb stranici filma.
Neka predstavnik/ca svake skupine ili para predstavi informacije o filmu, a vi na papir velikog formata bilježite obilježja koja se ponavljaju. Zatim potaknite učenike i učenice da prepoznaju što je to sve zajedničko ovim filmovima, a zatim i na koji način to može utjecati na doživljaj stvarnosti kod mladih ljudi. Upoznajte učenike/ce s pojmom stereotipi te raspravite kako oni utječu na naš doživljaj drugih, na to na koji način drugi doživljavaju nas, ali i na koji način mi doživljavamo sebe.
Na raspravu se nadovežite sljedećim tekstom: https://www.medijskapismenost.hr/filmovi-za-mladeiskrivljuju-sliku-stvarnosti/ koji ukratko možete predstaviti učenicima/ama ili možete svakome dati isprintani primjerak da izdvoje informacije u tekstu o kojima do sad nisu razmišljali ili ih iznenađuju.
Pogledajte zajedno film “Odraz tišine“, dostupan na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=ImcMBKYIZKs (trajanje 4:20).
Prijedlog pitanja za raspravu: Što film prikazuje? U kojem dijelu glas spominje hollywoodske filmove i koju poruku šalje djevojci? Na koji način filmovi, a i medijski prikazi idealne ljepote, ljubavi, životnog stila mladih… mogu narušiti naše samopouzdanje? Kako si možemo pomoći?
Potaknite raspravu ovim ili sličnim pitanjima te neka učenice i učenici uz vašu podršku istraže razliku između samopoštovanja i samopouzdanja i razmisle na koji način možemo raditi na svom samopoštovanju i samopouzdanju.
Dodatno se informirajte o ovim pojmovima, a učenicima možete predstaviti osnovnu razliku informacijama dostupnim na radnom listu (2. dio):
Samopouzdanje se iskazuje kao omjer onoga što od sebe očekujemo i onoga što doista postižemo. Znači, ako su nam rezultati u skladu sa našim očekivanjima, zadovoljni smo sami sa sobom, imamo pouzdanja u sebe i svoje životne izglede.
Samopoštovanje je znanje koje imamo o sebi i doživljaj toga tko smo, što mislimo o sebi takvima kakvi jesmo i kako se odnosimo prema tom znanju.
Što kad pod utjecajem medija djevojčica misli da nije dovoljno lijepa?
Tako neko dijete može biti dobro u matematici, ali ne i u engleskom. Dobar u plivanju, ali ne i u pjevanju. Što je bolji u matematici i plivanju time njegovo samopouzdanje na tim poljima sve više raste. Međutim, to što nam je dijete dobro u matematici i plivanju, ne znači da će mu pomoći da bude dobro i u engleskom i pjevanju. Zato je bitno razvijeno i zdravo samopoštovanje, da se dijete zna nositi sa svojim neuspjesima.
Razvijeno samopouzdanje kod djeteta, ne mora značiti da dijete ima dobru sliku o sebi. Iskustvo pokazuje da ima dosta djece, ali i odraslih ljudi koji su uspješni u školovanju i završili su škole, a ne znaju tko su, što žele i često nisu sretni.
Samopouzdanje je vezano za djetetovo postignuće, dok je samopoštovanje vezano za djetetovo postojanje. (Izvor: https://vrtic-suskalica-zadar.hr/samopouzdanje-samopostovanje.html)
Nastavne pripreme s radnim listovima te prezentaciju koju možete koristiti u nastavi preuzmite OVDJE.
Festival prava djece organizira Udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator, filmovi za program “Mislim, dakle snimam” birani su iz programa Filmske revije mladeži i Four River Film Festivala, a nastavne pripreme izradili su stručnjaci iz Foruma za slobodu odgoja.
Zbog medija mladi su nezadovoljni izgledom; medijska pismenost čini razliku
