Pandemija koronavirusa ukazala je kako lažne i netočne informacije mogu negativno utjecati na javni diskurs, ozbiljno ugroziti sigurnost građana i njihovo povjerenje prema javnim institucijama, vladinim politikama i znanstvenim autoritetima, što je potaknulo Europsku komisiju na još odlučnije djelovanje
Piše: Marija Lalić
Suradnja između internetskih platformi i Europske komisije započela je još u listopadu 2018. potpisivanjem Kodeksa prakse u suzbijanju dezinformacija, kojim su se platforme poput Googlea, Facebooka, Twittera i Mozille, a kasnije i Microsofta i TikToka, obvezale na provedbu politika osmišljenih za suzbijanje širenja dezinformacija. Tijekom 2019. provedena je analiza primjene Kodeksa kojom su identificirane neke slabosti samog kodeksa, kao i načina njegove primjene, a zaključci ove analize utjecali su na definiranje novih zahtjeva Europske unije prema platformama.
Izvještaj o učinkovitosti platformi u borbi protiv dezinformacija
Borba protiv širenja lažnih i netočnih informacija dodatno je dobila na važnosti u doba koronakrize, stoga su se i nastojanja Europske komisije da produbi suradnju s platformama i potakne ih na agilniju borbu protiv dezinformacija intenzivirala. U lipnju 2020. objavljena je Zajednička komunikacija: Borba protiv dezinformacija o bolesti COVD-19 – prepoznavanje činjenica, kojom se od internetskih platformi traži veća transparentnost te redovito izvještavanje o aktivnostima usmjerenima na suzbijanje širenja dezinformacija počevši od srpnja 2020.
Izvještaji platformi za mjesec listopad stavljaju poseban naglasak na suzbijanje dezinformacija o cjepivu protiv koronavirusa.
U svojim izvještajima, Facebook, Google, Microsoft, Twitter i TikTok ističu da su uspostavili tješnju suradnju s tijelima javne vlasti i međunarodnim organizacijama poput Ujedinjenih naroda (UN) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kako bi pripremili javnost za skoru primjenu učinkovitog cjepiva protiv Covida-19 i učinili svoje korisnike otpornijima na dezinformacije. S tim ciljem su i ažurirali svoje alate za podizanje razine svijesti o važnosti cijepljenja, kao i pravila za korištenje njihovih usluga, u kojima se sada i dezinformacije o cjepivu navedene kao razlog za označavanje i uklanjanje sadržaja.
U nedostatku informacija, šire se dezinformacije o cjepivu protiv Covid-19
Platforme tvrde da su tijekom listopada radile na promicanju vjerodostojnih informacija, osnaživanju suradnje s provjeravateljima činjenica i ograničavanju vidljivosti objava koje sadrže netočne ili lažne informacije. Važan dio njihovih aktivnosti činila je i financijska potpora vladinim i međunarodnim organizacijama u promicanju točnih i provjerenih informacija o pandemiji, kao i financiranje aktivnosti koje potiču medijsku pismenost i kvalitetno novinarstvo.
Tijekom listopada Twitter je u Norveškoj, Francuskoj i Belgiji započeo s kampanjama koje potiču građane na cijepljenje. Ovu vrstu kampanje, u suradnji sa nacionalnim i federalnim zdravstvenim agencijama, kao i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Twitter trenutno provodi u 37 zemalja na 15 različitih jezika.
Microsoft je prijavio da se prilikom pretrage o cijepljenju putem tražilice Bing korisnicima nude isključivo pouzdani izvori informacija te da njihovi uvjeti korištenja zabranjuju oglašavanje koje iskorištava krizu izazvanu koronavirusom, širi dezinformacije ili je potencijalna prijetnja zdravlju i sigurnosti građana. Tako su u listopadu spriječili objavu 1,4 milijuna zavaravajućih i/ili štetnih oglasa koji su bili namijenjeni europskom tržištu.
TikTok je u listopadu pod hashtagom #TeamHalo pokrenuo Project Halo. Riječ je o inicijativi UN-a i Vaccine Confidence Projecta u sklopu kojega grupa znanstvenika i kliničara upoznaje javnost sa svojim radom i procesom nastanka cjepiva. U četiri zemlje koje predstavljaju TikTokovo glavno tržište u Europi (Njemačka, Španjolska, Francuska i Italija), u listopadu je zamijećen značajan porast broja videozapisa koji su uklonjeni, jer su kršili TikTokova pravila ponašanja vezana uz pojmove “Coronavirus” ili “Covid”. Dok su u rujnu iz istih razloga uklonjena 434 videozapisa, u listopadu je ta brojka skočila na 1112.
Google je tijekom listopada proširio pravila YouTubea vezana uz netočne zdravstvene informacije, uključivši u njih i tvrdnje o cjepivu koje su u suprotnosti sa zaključcima stručnjaka. Kao posljedica ovih promjena, s YouTubea će biti uklanjan sadržaj koji tvrdi da npr. cjepivo protiv Covida-19 uzrokuje neplodnost ili ubija. U svom izvješću za listopad također ističu da su od početka godine ugasili desetke tisuća YouTube kanala koji se mogu povezati s organiziranim manipulativnim aktivnostima što Kine, što Rusije te da su samo u listopadu blokirali 2,4 milijuna oglasa usmjerenih prema tržištu EU-a zbog pokušaja manipuliranja cijenom ili zavaravajućih tvrdnji o lijekovima i liječenju.
Facebook, Instagram, Twitter i YouTube bez pravog odgovora na manipulacije
Facebook je tijekom listopada objavio da će uklanjati oglase koji odgovaraju korisnike od cijepljenja te je dodatno osnažio suradnju javnozdravstvenim institucijama i organizacijama s kojima radi na kampanjama za podizanje svijesti o važnosti cijepljenja, a početkom prosinca objavljeno je da će biti uklanjane i objave koje sadrže tvrdnje o cjepivu protiv koronavirusa, a koje su već ranije pobijene od strane zdravstvenih stručnjaka.
Rezultati globalne studije koja je analizirala utjecaj društvenih mreža i dezinformacijskih kampanja na stope procijepljenosti i stavove o sigurnosti cjepiva, ukazuju da veći broj antivakserskih grupa na društvenim mrežama, kao i korištenje društvenih mreža za organizaciju offline aktivnosti, jača sumnje javnosti u sigurnost cjepiva. Također, studija je utvrdila i utjecaj organiziranih dezinformacijskih kampanja na stavove o cijepljenju – njihova učestalost se može povezati s padom prosječne stope procijepljenosti, kao i s brojem negativnih stavova o cijepljenju iznesenim u raspravama na društvenim mrežama.
Suzbijanje dezinformacija na društvenim mrežama je nužno kako bi se porast negativnih stavova o cijepljenju zaustavio i preokrenuo. Europska komisija pokrenula je brojne aktivnosti koje imaju za cilj umanjiti količinu dezinformacija na društvenim mrežama i usporiti njihove širenje, kao i ojačati otpornost građana na dezinformacije. Posljednjih su mjeseci i same platforme donijele niz odluka koje bi mogle utjecati na suzbijanje njihovog širenja te su intenzivirale suradnju s vladinim institucijama, znanstvenom zajednicom i provjeravateljima činjenica. Vrijeme će pokazati hoće li ove nove inicijative polučiti željene rezultate.
