Jedna od najvažnijih karakteristika internetskog novinarstva je multimedijalnost, odnosno činjenica da neka priča nije ograničena samo na tekst, fotografiju, zvuk ili video, nego se sve može kombinirati

Izvor: Stela Lechpammer, Uvod u novinarstvo – edukativni materijali za učenike osnovnih i srednjih škola o medijima i novinarstvu

Internetsko ili online novinarstvo potpuno je drugačija vrsta novinarstva od tiskanog, televizijskog ili radijskog, no vrlo je često to potrebno dodatno naglašavati. Pojavom interneta kao platforme za objavljivanje novinarskog sadržaja mnoge redakcije nisu, naime, prepoznale niti iskoristile sve mogućnosti, nego su prvih godina na internetu samo objavljivale identičan sadržaj koji je prije toga objavljen u novinama, na radiju ili televiziji.

Materijali za učenje o novinarstvu – kroz teoriju i praksu

Tako su se, gledajući povijest online novinarstva, odnosno internetskih portala, prvo počeli 90-ih godina prošlog stoljeća razvijati portali već postojećih novina, televizija i radijskih stanica. Tek su se početkom novog tisućljeća počeli aktivnije osnivati samostalni web portali (engl. web-only publishers) te je do izražaja počela dolaziti posebnost internetskog novinarstva – i kada je riječ o produkciji i prezentaciji sadržaja, ali i novinarskim rutinama na terenu i u redakciji.

I danas, sukladno tome kako su se razvijali u povijesti, možemo primijetiti da se portali mogu podijeliti na portale tradicionalnih medija i nan samostalne portale koji nisu vezani uz neke novine, televiziju ili radio. Možeš li se sjetiti primjera za jedan i za drugi slučaj?

Paul Bradshaw (2017: 73), autor udžbenika za internetsko novinarstvo, definirao je glavne karakteristike internetskog novinarstva po kojima se ono razlikuje od tiskanog, televizijskog ili radijskog baš kako bi naglasio sve njegove specifičnosti:

  • S obzirom na to da je platforma na kojoj se objavljuju priče internet, publika može sadržaj konzumirati na bilo kojem uređaju koji je spojen na internetsku vezu, a njih je sve više, sve su raznolikiji i imaju sve bolje specifikacije.
  • Hiperlinkovi, odnosno poveznice na druge stranice, omogućuju lako povezivanje neke priče s drugim objavljenim informacijama.
  • Pričanje priče nije linearno, informacije se ne moraju iznositi “po redu” jer publika ionako sama odlučuje kako će, kada i gdje konzumirati sadržaj.
  • Jedna je od najvažnijih karakteristika internetskog novinarstva multimedijalnost, odnosno činjenica da neka priča nije ograničena samo na tekst, fotografiju, zvuk ili video, nego se sve može kombinirati.
  • Također, jedna priča može biti objavljena na više platformi te može biti prilagođena za svaku od njih. Jedan dio priče može, primjerice, biti objavljen kao tekst na portalu, drugi dio kao video na YouTubeu, treći dio kao objava na Facebooku…
  • Internetsko novinarstvo izrazito je brzo i omogućuje izvještavanje u trenutku kada se nešto događa.
  • Važna je karakteristika online novinarstva i interaktivnost, odnosno mogućnost da publika bude aktivno uključena u sadržaj koji konzumira. Također, publika može direktno ukazati novinaru na eventualnu pogrešku koju je učinio, a koju je zatim moguće ispraviti.
  • Internetsko novinarstvo omogućuje i veću dostupnost, informacije se lako šire s jednog na drugi kraj svijeta, doslovno u sekundi.
  • Novine su ograničene prostorom, a televizija i radio vremenom, no u slučaju internetskog novinarstva mogu biti objavljeni svi dokumenti, videozapisi, zvukovi i drugi materijali vezani uz priču – bez ograničenja.
  • Kada je riječ o internetskom novinarstvu, veoma je lako mjeriti koliko je puta neka poveznica otvorena, koliko je puta neki video pogledan ili zvuk preslušan, moguće je pratiti komentare i reakcije publike, novinari mogu vidjeti koliko je puta njihova priča “podijeljena”… Ta je “mjerljivost” jako važna za novinarski posao.

Također, isti je autor (2017: 76) definirao pet osnovnih načela izvještavanja u online novinarstvu, koja se skraćeno nazivaju BASIC načela (engl. basic znači “osnovno”). Zapravo se radi o akronimu, odnosno riječi složenoj od početnih slova, jer B označava sažetost, odnosno kratkoću (brevity), koja je poželjna prilikom pisanja za web. Slovo A označava prilagodljivost (adaptability), S specifičnost čitanja na ekranu, odnosno “skeniranja” ekrana očima (scannability), I je interaktivnost online sadržaja (interactivity), a C stoji za interakciju sa zajednicom (community) i konverzaciju (conversation).

Kako (i zašto) pokrenuti digitalni školski list

LAVINA KOJA JE SVE PROMIJENILA

Kao što smo vidjeli, internetsko novinarstvo nudi uistinu puno mogućnosti i zato ga se definitivno ne bi trebalo ograničiti samo na prenošenje informacija, članaka i priloga s tradicionalnih platformi. Ipak, to se čak i danas često čini, a tek poneki novinari pokažu kako se uistinu može iskoristiti puni potencijal online platforme.

Tako je, primjerice, New York Times 2012. objavio online priču u šest dijelova o smrtonosnoj lavini u kojoj je ranije te godine stradalo nekoliko skijaša i snowboardera. Priča naslova “Snowfall” autora Johna Brancha u samo prvih tjedan dana pregledana je više od 3,5 milijuna puta, a zbog spajanja teksta, videa, zvuka, animacija i grafika i danas se smatra pravom senzacijom. “Snowfall” je 2013. godine osvojio najprestižniju nagradu u novinarstvu – Pulitzerovu nagradu!

A ŠTO JE CLICKBAIT?

Još jedna, no ovog puta negativna, specifičnost internetskih portala jest korištenje clickbait naslova koje u hrvatskom jeziku možemo prevesti kao “mamilice” (Beck, Kanižaj, Lechpammer, 2021). Riječ je o naslovima koji za cilj imaju namamiti čitatelja da klinke na određeni naslov, a pritom ga uglavnom zavaravaju i skrivaju informaciju od njega iako bi funkcija naslova trebala biti sasvim suprotna. To su naslovi koji koriste fraze kao što su: “Nikada nećete vjerovati što se dogodilo…”, “A onda se dogodilo ovo…”, “Nitko nije očekivao da će se dogoditi to…”. Jeste li ikada primijetili takve naslove? Što mislite o njima?

Stručnjaci ističu da je riječ o veoma negativnoj praksi zavaravanja čitatelja, čime se srozavaju standardi izvještavanja. Mamilice nipošto nisu u duhu novinarskih standarda i dobre prakse, a zapravo je riječ o alatu kojim se služe portali u marketinške svrhe, jer na temelju broja klikova na članke i učitavanja stranica prodaju oglase. Također, treba naglasiti i kako istraživanja pokazuju da se čitatelji nakon susretanja s clickbait naslovom osjećaju prevareno.

Video Lekcija: Clickbait novinarstvo

Foto: StartupStockPhotos, Pixabay