Medijska pismenost pomaže nam prepoznati lažne vijesti. Neka opća pitanja, koja si možemo postaviti kod korištenja bilo kojeg medijskog sadržaja, imaju svoju primjenu i u ovom slučaju
Piše: Ana Dokler
Nisu sve vijesti na koje možemo naići na internetu istinite, no ponekad je teško razlikovati činjenice od izmišljenih priča. Ponekad se lažne vijesti objavljuju namjerno, kako bi se utjecalo na mišljenje javnosti, kako bi se povećala posjećenost nekog portala, ili iz marketinških razloga, a nekad je riječ o nekritičkom prenošenju neprovjerenih priča, koje možda u sebi imaju i istinitih elemenata.
Stručnjaci ističu važnost medijske pismenosti, odnosno kritičkog promišljanja, kako bi se prepoznale i odbacile lažne vijesti. Tako neka opća pitanja, koja si možemo postaviti kod korištenja bilo kojeg medijskog sadržaja, imaju svoju primjenu i u ovom slučaju.
Centar za sigurniji internet Ujedinjenog kraljevstva predlaže sljdedeća četiri pitanja koja si mladi ljudi mogu postaviti uvijek kada čitaju članke na internetu, kako bi provjerili njihovu vjerodostojnost:
1. Tko je to objavio?
Tko je autor? Trebalo bi biti jednostavno saznati koja osoba ili organizacija stoji iza nekog članka.
Možete li im vjerovati? Jeste li već čuli za njih? Što su još objavili? Provjerite impressum, odnosno stranicu “O nama” na portalu, a ako je nema, zapitajte se zašto.
Možete li autore pronaći na drugim portalima?
Također možete provjeriti jesu li drugi mediji objavili istu priču – ako nisu, to ne znači da nije istinita, ali moglo bi biti znak da je treba dodatno istražiti. U pravilu (iako ima i iznimaka), što je više portala objavilo priču, vjerojatnije je da je istinita.
2. Kada je to objavljeno?
Ponekad se na društvenim mrežama dijele i stare vijesti, bilo slučajno ili kako bi se stvorio dojam da je riječ o nedavnom događaju.
Uvijek je dobro provjeriti datum objave članka. Ako nema datuma, možete provjeriti je li priča nedavno objavljena i na drugim portalima.
Također možete naziv slike ili naslov članka unijeti u Google tražilicu i provjeriti jesu li se ranije pojavljivali na internetu.
3. Zašto je to objavljeno?
Razmislite zašto je neki članak napisan i što bi autori mogli željeti da mislite ili napravite.
Postoji puno razloga za objavljivanje lažnih vijesti. Nekad je cilj promijeniti neka uvjerenja čitatelja, ili izazvati ekstremnu reakciju. Nekad je riječ o zaradi koju donosi velik broj klikova na link – takvi članci nazivaju se klikolovke, ili engleski clickbait. Ponekad se to događa i nenamjerno, jer osoba koja je objavila članak, bloger ili novinar, nije provjerila informacije temeljito kao što je trebala.
Ne brinite ako nije sasvim jasno zbog čega je nešto objavljeno. Ako i dalje niste sigurni, razgovarajte o tome što ste pročitali na internetu s odraslom osobom u koju imate povjerenja.
4. Što je rečeno?
Lako je stvoriti priču koja će djelovati realistično, iako nije istinita.
Provjerite priču – je li to i drugdje objavljeno, jesu li sve navedene činjenice točne?
Jesu li fotografije objavljene uz članak zaista vezane za tu priču? Jesu li fotografije obrađene ili izrezane kako bi se promijenilo ono što se na njima vidi?
Ključne vještine za ‘post-truth’ eru: kako prepoznati lažne vijesti
Foto: Pixabay
