S obzirom na vrstu medija, postoji podjela na tiskano, televizijsko, radijsko i internetsko novinarstvo. Prema temi, novinarstvo se može podijeliti primjerice na sportsko, političko, lifestyle i ratno, a postoje još neke podjele. Poglavlje o vrstama novinarstva prenosimo vam iz naših edukativnih materijala ‘Uvod u novinarstvo’
Izvor: Stela Lechpammer, Uvod u novinarstvo – edukativni materijali za učenike osnovnih i srednjih škola o medijima i novinarstvu
O medijima se teško može govoriti kao o homogenoj cjelini. Sasvim suprotno, u literaturi nailazimo na brojne podjele u novinarstvu, a osnovna je podjela ona s obzirom na vrstu medija. Različite grane novinarstva razvile su se, naime, kroz povijest usporedo s razvojem novih tehnologija, pa tako danas postoje:
- tiskano novinarstvo
- televizijsko novinarstvo
- radijsko novinarstvo
- internetsko novinarstvo
Bilo da je riječ o tiskanom, televizijskom, radijskom ili internetskom novinarstvu, svaka grana ima svoje specifičnosti, karakterističan način rada u redakcijama, dominantne novinarske oblike, odnosno vrste i žanrove… Ova osnovna podjela uključuje još nekoliko kategorizacija koje se često koriste u literaturi i zato ih je dobro razumjeti. Tako se tisak, televizija i radio često nazivaju tradicionalnim medijima, dok se internetski portali ubrajaju u nove medije, kojima se pristupa putem računala, tableta, pametnih telefona… Još jedna česta podjela jest podjela na tiskovine s jedne strane te na elektroničke medije s druge. Pozovimo se opet na zakon te dodajmo da prema Zakonu o elektroničkim medijima (2021) među elektroničke medije spadaju audiovizualni programi (televizijsko emitiranje i usluga na zahtjev), radijski programi i elektroničke publikacije (internetski portali).
Osim osnovne podjele s obzirom na vrstu medija, postoje još mnoge podjele u novinarstvu. Jedna od učestalijih je prema temi (sportsko, političko, lifestyle, ratno… novinarstvo), pri čemu sam naziv govori što je u fokusu novinarske priče. Također, moguće su i razne druge distinkcije prema različitim karakteristikama. Jeste li ikada čuli za, primjerice, MoJo ili SoJo?
ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO
Iako rad na nekoj novinarskoj priči uvijek obuhvaća detaljno istraživanje teme, kada se govori o istraživačkom novinarstvu, misli se uglavnom na rad iskusnih novinara koji istraživanjem dolaze do neke skrivene informacije, a koja je od javnog interesa. Uglavnom je riječ o otkrivanju kontroverznih i nezakonitih radnji u politici i gospodarstvu ili o nekim drugim društveno neprihvatljivim radnjama.
GONZO NOVINARSTVO
Izraz potječe iz 70-ih godina prošlog stoljeća, a začetnikom ove vrste novinarstva smatra se osebujni američki novinar Hunter S. Thompson. Karakterizira ga veoma subjektivan stil pisanja, a u svojim je pričama novinar čak jedan od sudionika. Gonzo reportaže veoma su specifične i lako ih je prepoznati, ali nisu toliko česte u današnjem novinarstvu.
TABLOIDNO NOVINARSTVO
Tabloidizacija, žuti tisak, senzacionalizam… sve su to pojmovi koji se u novinarstvu odnose na srozavanje novinarskih standarda, degradaciju vrijednosti vijesti te davanje važnosti temama vezanim uz skandale i zabavu. U tabloidnom novinarstvu često se činjenice dramatično preuveličavaju te se koristi malo teksta, a puno slika i videa. Treba naglasiti da medijski stručnjaci naglašavaju da je tabloidizacija veoma štetna za vjerodostojnost medija te da je potrebno vratiti se pravim novinarskim vrijednostima. Dodajmo još da postoji i “tabloidni format novina“, koji je veličinom znatno manji od velikih novinskih listova.
GRAĐANSKO NOVINARSTVO
Razvojem interneta počelo je jačati i takozvano “građansko novinarstvo” koje, iako se naziva novinarstvom, nije zapravo oblik profesionalnog izvještavanja, već sasvim suprotno. Riječ je o pojavi kada osobe koje su inače publika, prikupljaju, obrađuju i objavljuju informacije, uglavnom na društvenim mrežama i blogovima. Kao prednost jačanja građanskog novinarstva navodi se demokratizacija javnog prostora koji se više otvorio publici, ali i bolja pokrivenost određenih događaja. Primjerice, kada dođe do neke nesreće i ako na licu mjesta nema novinara, tada su jako važne fotografije i snimke svjedoka. Ipak, s vremenom se pokazalo da je velik problem to što većina ljudi nema dovoljno znanja ni vještina da bi dovoljno dobro radili novinarski posao, pa su se standardi građanskog novinarstva, a time i novinarstva općenito počeli srozavati. Najveći je problem to što većina objavljenih materijala često nije provjerena ni pouzdana. Stoga se ta vrsta novinarstva naziva još “uličnim” ili “gerilskim”.
KONSTRUKTIVNO NOVINARSTVO
Riječ je o relativno novom konceptu koji je nastao kao odgovor na krizu u novinarstvu, čiji su uzroci, između ostalog, obezvrjeđivanje novinarskih vrijednosti te prenaglašavanje negativnih aspekata novinarskih priča. Stoga se konstruktivno novinarstvo, koje kao ideja potječe iz Danske, definira kao precizno, rigorozno i uvjerljivo izvještavanje koje uključuje pozitivne elemente i elemente usmjerene prema rješenju problema.
NOVINARSTVO RJEŠENJA
Novinarstvo orijentirano na rješenje još se naziva i SoJo, što dolazi od engleskog pojma Solutions Journalism. Usko je vezano uz konstruktivno novinarstvo, no zapravo je riječ o užem pojmu, a koncept stavlja naglasak na izvještavanja ne samo o problemima, nego i o potencijalnim rješenjima.
AGENCIJSKO NOVINARSTVO
Novinari koji rade u agencijama ne proizvode informacije direktno za publiku, nego im je cilj činjenično, pouzdano i brzo proizvesti velik broj informacija za druge medije. Vijesti su sažete, ali cjelovite te činjenične i nepristrane, a novinari koji ih pišu uglavnom su anonimni. Oni, dakle, veoma brzo prikupljaju i objavljuju informacije koje potom preuzimaju i uređuju drugi mediji, a koji nisu sami imali vremena ni mogućnosti prikupiti te informacije. Drugi im mediji, naravno, za to plaćaju te navode od koga su informaciju preuzeli. U Hrvatskoj se tim oblikom novinarstva bavi nacionalna novinska agencija HINA te Informativna katolička agencija (IKA), a u svijetu su poznate agencije Reuters, Associated Press (AP) i Agence France Press (AFP)…
MOBILNO NOVINARSTVO
Razvitkom novih tehnologija te pojavom pametnih telefona sa sve boljim specifikacijama razvilo se i mobilno novinarstvo poznato i kao MoJo (Mobile Journalism). Podrazumijeva da novinari na licu mjesta snimaju videomaterijal i fotografije te ih urede uz pomoć neke od aplikacija i odmah objave. Postoje razne radionice gdje se mogu dobiti savjeti i naučiti trikovi kako što bolje mobilno izvještavati, a prilozi vrsnih mobilnih novinara danas se više gotovo i ne razlikuju od tradicionalnih.
Preuzmite edukativne materijale za učenike osnovnih i srednjih škola “Uvod u novinarstvo”
Foto: Frans van Heerden, Pexels
