Kao najveće probleme mladi u dobi od 16 do 25 godina prepoznaju online nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, krađu osobnih podataka, nasilne sadržaje i dezinformacije

Piše: Ana Kirin

62,3 % mladih od 16 do 25 godina nije imalo priliku učiti o medijskoj pismenosti, a 68,4 % ispitanih građana smatra da bi medijska pismenost trebala biti značajnije uključena u školske kurikule.

Pokazalo je to istraživanje koje je u ožujku 2025., uoči osmih Dana medijske pismenosti, za Agenciju za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku provela agencija IPSOS na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika.

Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje i online nasilje već su četvrtu godinu zaredom među glavnim razlozima za zabrinutost kad je riječ o korištenju interneta od strane djece i mladih.

Ove godine u općoj populaciji među pet najvećih razloga za zabrinutost su i prekomjerno korištenje interneta, nasilni sadržaji i krađa osobnih podataka, dok mlade od 16 do 25 godina brinu i dezinformacije i netočne informacije.

72,6 % ispitanih građana kaže da se trudi zaštititi svoju privatnost na internetu, a u tom kontekstu građane najviše zabrinjava krađa bankovnih podataka i novca, odnosno kupovina u njihovo ime; krađa osobnih podataka, lažno predstavljanje u njihovo ime; dijeljenje sadržaja o njima koji mogu ugroziti sigurnost, privatnost ili ugled njih i njihovih obitelji; te prikupljanje, dijeljenje i prodaja podataka o njima među tvrtkama, organizacijama, državnim institucijama.

Na pitanje što misle o komentarima na društvenim mrežama i news portalima, 37,5 % građana odgovorilo je da smatra da bi trebala postojati kontrola za govor mržnje i uvredljive sadržaje u komentarima, a 34,5 % ih misli da komentari najviše služe za izražavanje mržnje, uvreda i prijetnji. 30,5 % građana misli da komentare ne treba shvaćati ozbiljno, dok se njih samo 13,9 % slaže se s tvrdnjom da su komentari dobar alat demokracije, slobodnog izražavanja i razmjene mišljenja.

U infografici pripremljenoj povodom Dana medijske pismenosti 2025., istaknuti su i podaci iz dva europska istraživanja, koji pokazuju u kojoj su mjeri mladi svjesni problema dezinformacija na internetu. Istraživanje Flash Eurobarometer FL013EP Youth survey iz 2024. pokazalo je da 41 % mladih u Hrvatskoj smatra da su vrlo često ili često izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima, a prema Eurostatovom istraživanju iz 2023. 53% mladih od 16 do 29 godina u Hrvatskoj provjerava istinitost informacija ili sadržaja na internetu.

Na rezultate istraživanja osvrnula se predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana na konferenciji za medije povodom Dana medijske pismenosti. Rekla je da su mladi svjesni rizika koje donose internet i digitalne tehnologije te da ističu da ih zabrinjavaju mrežno nasilje, utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, dezinformacije i krađa osobnih podataka. “Kako bismo koristili prednosti digitalnih tehnologija, a smanjili rizike, potrebno je razvijati vještine iz područja medijske pismenosti. Vještine se uče i razvijaju ako za to postoji prilika. Zato zahvaljujem svim odgojiteljima, učiteljima i knjižničarima koji se uključuju u Dane medijske pismenosti i tako stvaraju prilike za medijsko opismenjavanje djece i mladih“, poručila je Luisa Brumana.

U skladu s temama koje brinu građane Hrvatske, osobito mlade, ovogodišnji Dani medijske pismenosti u fokus stavljaju problem dezinformacija i važnost provjere točnosti informacija, kao i digitalni otisak i zaštitu osobnih podataka na internetu. Te su teme već pokrivene u nekima od preko 70 obrazovnih materijala dostupnih na portalu medijskapismenost.hr, a uskoro će biti objavljeni i novi materijali: edukativni video o dezinformacijama te priručnik o digitalnom otisku.

Infografiku s rezultatima istraživanja preuzmite OVDJE.