Udio vremena koji djeca i mladi provode ispred različitih ekrana potaknuo je javnu i znanstvenu raspravu oko potencijalno negativnih utjecaja suvremenih tehnologija na njihovo mentalno i fizičko zdravlje, pri čemu su njihovi pozitivni učinci ostali zanemareni
Piše: Marija Lalić
Manjak sna i fizičke aktivnosti, izostanak komunikacije licem u lice, zlostavljanje na internetu i izloženost idealiziranim fotografijama influencera i vršnjaka koje mogu izazvati zavist čime se ugrožava psihička dobrobit pojedinca, samo su dio često spominjanih negativnih posljedica prekomjerne uporabe društvenih mreža i digitalnih tehnologija.
Statistike pokazuju da je posljednjih godina udio mladih s mentalnim poremećajima, poput anksioznosti i depresije, u porastu, a taj trend se poklapa i s povećanom uporabom digitalnih tehnologija i rastom popularnosti društvenih mreža. Neka istraživanja su dovela u vezu uporabu društvenih mreža i veću stopu mentalnih poremećaja kod adolescenata, ali dva pregleda velikog broja istraživanja na ovu temu, objavljena u siječnju 2020., pobijaju ove rezultate.
Prvi pregled, na kojem su radile razvojna psihologinja dr. Candice L. Odgers i njena kolegica dr. Michaeline Jensen, sažima 50 studija koje su bile fokusirane na mentalno zdravlje adolescenata i uporabu digitalnih tehnologija. Dobiveni rezultati pokazuju da nisu utvrđene značajne korelacije između ove dvije varijable, kao i da dosad provedene studije uglavnom ne nude mogućnost razlikovanja uzroka od posljedice. Autorica drugog pregleda je dr. Amy Orben , znanstvenica uključena u istraživačke projekte s područja eksperimentalne psihologije na Sveučilištu Cambridge. Ona je analizirala 80 sustavnih pregleda, meta-analiza i ključnih studija objavljenih posljednjih 10 godina na temu digitalne tehnologije i mentalnog zdravlja mladih. Zaključci njene analize se poklapaju s onima iz pregleda Odgers i Jensen te ukazuju na uglavnom nisku kvalitetu studija posvećenih ovoj temi.
Dobiveni rezultati ne iznenađuju, jer na razvoj mentalnih bolesti utječe kompleksan set društvenih, genetskih i iskustvenih faktora.
Common sense media, vodeća američka neprofitna organizacija koja kroz pouzdane informacije i edukaciju pokušava roditeljima i djeci pomoći da se lakše snađu u ovom medijima zasićenom svijetu, početkom 2020., za vrijeme karantene zbog pandemije koronavirusa, provela je istraživanje o utjecaju tehnologije na mentalno zdravlje mladih.
U tom razdoblju vrijeme koje su adolescenti, ali i odrasli i djeca, provodili ispred ekrana znatno se povećalo. Tinejdžeri su putem interneta morali zadovoljiti svoje društvene i obrazovne potrebe, a upravo je ta izvanredna situacija, ukazala na brojne pozitivne strane tehnologije, kao i na probleme koji s vežu uz uporabu iste.
Zaključci ovog istraživanja ukazuju na to da obiteljski socioekonomski status ima ključan utjecaj na online iskustava adolescenata i na njihovo mentalno zdravlje. Ovo istraživanje, kao i neka ranija, pokazalo je da za roditelje i djecu najveći izazov predstavlja digitalna nejednakost, koja je postala i više nego očita za vrijeme pandemije COVID-a 19 i prelaska na nastavu putem interneta. Djeca iz ekonomski ugroženih obitelji, čiji su roditelji izloženi visokoj razini egzistencijalnog stresa, ne samo da imaju problema s pristupom tehnologijama, već obično dobivaju slabiju podršku, manji nadzor i pomoć prilikom aktivnosti na internetu te su stoga češće izložena negativnim utjecajima umreženih digitalnih tehnologija.
Priručnik s radionicama koje možete s djecom provoditi kod kuće
Konflikti unutar obitelji prepoznati su kao značajan faktor rizika, koji negativno utječe na mentalno zdravlje adolescenata. Istraživanje Parenting for a Digital Future, Odjela za medije i komunikaciju na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti, pokazalo je da je vrijeme provedeno pred ekranom jedan od učestalih uzroka sukoba između roditelja i djece – oko vremena ispred ekrana svađalo se 25 % anketiranih britanskih obitelji, dok se oko načina na koji djeca provode vrijeme na internetu sukobilo njih 10 %.
Rizici i prilike na internetu nisu jednake za sve i ovise, ponajprije, o načinu na koji se društvene mreže i digitalne tehnologije koriste, stoga stručnjaci smatraju da raspravu i istraživanja treba preusmjeriti s količine vremena pred ekranom na sadržaje koji se konzumiraju i na načine korištenja tehnologije.
Jesu li savjeti o vremenu koje djeca smiju provesti pred ekranom zastarjeli?
Istraživanje organizacije Common Sense Media kao pozitivne učinke digitalnih tehnologija i društvenih mreža ističe povezanost i kontakt s vršnjacima, kao i traženje društvene podrške i potpore.
Adolescenti žude za interakcijom sa svojim vršnjacima i pozitivno je što im društvene mreže to omogućavaju. Pregled 36 studija koje su se bavile središnjim vrijednostima prijateljstva (povjeravanje, povjerenje, druženje, podrška, sukobi i rješavanja istih) i komunikacijom putem internetskih platformi, pokazao je da uporaba društvenih mreža i digitalne komunikacije podupire te vrijednosti. Iako se radi o novom i drugačijem načinu komunikacije, tinejdžeri putem društvenih mreža održavaju i učvršćuju već postojeća prijateljstva i veze.
S druge strane, društvene mreže pojačavaju svijest o društvenoj evaluaciji i osjetljivost na nju, a negativni komentari su jasno vidljivi i ne mogu biti brzo zaboravljeni. Kod djece s narušenim mentalnim zdravljem, kao i kod onih izloženih zlostavljanju u stvarnosti, postoje veći izgledi za negativna iskustva na internetu, no nejasno je čini li interakcija na internetu lošu situaciju gorom ili samo reflektira ono što se događa u stvarnom svijetu. Sve veći broj istraživanja pokazuje da su iskustva u stvarnom i virtualnom svijetu isprepletena te da su djeca koja doživljavaju zlostavljanje na internetu, isto iskusila i uživo.
Posljedice nasilja na internetu osjećaju i žrtve i počinitelji i promatrači
Također, različite studije su pokazale da mnogi adolescenti upravo na internetu traže podršku u trenucima krize, što od strane prijatelja i vršnjaka, što od različitih internetskih zajednica. Traženje podrške na internetu se pokazalo osobito važno za osobe koje se osjećaju marginalizirano. Društvena potpora na koju LGBTQ+ osobe nailaze unutar različitih internetskih zajednica ključna je za njihovu dobrobit i metalno zdravlje.
Na tragu ovih zaključaka je i izvještaj The Youth Connections for Wellbeing project čiji autori upozoravaju da proglašavanjem digitalnih tehnologija glavnim krivcima za narušeno mentalno zdravlje adolescenata, pravi uzroci ovih problema, poput marginalizacije, nesigurnosti i konflikata koji se prelijevaju iz online u offline svijet i obrnuto, ostaju neistraženi.
Osnovne potrebe adolescenta, poput potrebe za socijalizacijom i druženjem s vršnjacima, nisu se promijenile zadnjih desetljeća, samo danas adolescenti imaju nove mogućnosti i alate putem kojih se mogu izraziti i istražiti svijet i svoje mjesto u njemu. Stoga je na roditeljima, skrbnicima, odgajateljima i nastavnicima da im pomognu da se nauče pravilno služiti ovima alatima kako bi pri tome bili izloženi što manjem broju rizika i kako bi iskoristili brojne pozitivne strane suvremenih tehnologija i umreženog svijeta.
Mladi poručuju: Naučite nas korisiti digitalne medije na pozitivan način
