Film učenika OŠ Svetvinčenat ‘Kad učiteljica ode na tri minute’ prikazuje sukob djece koja žele snimiti svoj film, a uz njega je u sklopu Festivala prava djece napravljena i nastavna priprema za radionicu o rješavanju sukoba
Izvor: Festival prava djece
“Peti razred, nove mogućnosti – i mi želimo snimiti svoj film! No, imamo li ideju? Jesmo li spremni uložiti potreban trud i vrijeme? Od želje do realizacije postoji izazovan put koji treba prijeći…” Opis je to kratkog igranog filma Kad učiteljica ode na tri minute.
Autori filma su Jakov Kancelar, Nora Bratičić, Matija Nadenić, Katarina Švić i Leonarda Švić, polaznici radionice medijske kultute MEKA u OŠ Svetvinčenat, pod vodstvom Mirjane Doblanović Pekice.
Saša, ti je finila maša? Film o vršnjačkom nasilju na istarskom dijalektu
Film je na 61. Reviji filmskog stvaralaštva djece dobio je 3. nagradu stručnog žirija u kategoriji igranog filma, a bio je i dio školskog programa 15. Festivala prava djece. Uz njega je bila dostupna i nastavna priprema za radionicu o rješavanju sukoba, koju vam u cijelosti prenosimo.
Radionica: I sukobiti se treba znati!
Film: Kad učiteljica ode na tri minute, MEKA – radionica medijske kulture OŠ Svetvinčenat, 3’44”
Cilj: Naučiti izražavati se kad se želimo zauzeti za sebe ili riješiti problem koji imamo s nekim; savladati osnove rješavanja problema i suradnje; unaprijediti komunikacijske kompetencije; usvojiti osnove rješavanja sukoba; naučiti razliku između kompromisa i suradnje; naučiti razliku između raznih vrsta rješavanja sukoba.
Ishodi – Učenik/ca:
- Prepoznaje i uvažava potrebe i osjećaje drugih
- Razvija komunikacijske kompetencije i uvažavajuće odnose s drugima
- Razvija strategije rješavanja sukoba
- Preuzima odgovornost za svoje ponašanje
- Suradnički uči i radi u timu
- Prepoznaje stilove rješavanja sukoba.
Korelacije:
- Sat razredne zajednice
- MPT Osobni i socijalni razvoj
- MPT Građanski odgoj i obrazovanje.
Preporučeni razredi: 5. – 8. razred osnovne škole i svi razredi srednje škole
Trajanje: Jedan školski sat (45′)
Potrebni materijali: Prazni listovi papira, olovke, radni listovi Stilovi rješavanja sukoba (koji možete pronaći na 11. stranici Nastavnih priprema na poveznici https://drive.google.com/file/d/1XSseHXqk65SiMTo2OFLcQbSpty6MWW7v/view)
Napomene: S obzirom na to da je tema radionice sukob, bilo bi dobro da ste svjesni postoje li neki aktualni sukobi u razredu i školi. Imajte na umu da bi ovakva radionica mogla potaknuti temu postojećeg sukoba.
Preporuke: Aktivnosti su dijelovi iz radionica koje su objavljene u publikaciji Munivrana, A., Perak, J., (2021.), “Protresi! Zbirka nastavnih priprema za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanja s krizom”, ako želite ove aktivnosti proširiti ili nastaviti provoditi. Publikacija je dostupna na https://fso.hr/wp-content/uploads/2021/11/Protresi_zbirka-nastavnih-priprema_Skole-podrske.pdf. U slučaju da vam je potrebno šire znanje iz tog područja medijacije, više informacija možete pronaći na stranici Foruma za slobodu odgoja – https://fso.hr/medijacija/.
Kako medijski sadržaji utječu na emocije – radionica na satu razrednika
Tijek aktivnosti
Podijelite učenike u parove te započnite s igrom u paru Jedna olovka – dva crtača. Svakom paru dajte jedan papir i samo jedan flomaster/bojicu. Učenici imaju zadatak da jednim flomasterom kojeg moraju zajedno držati nacrtaju zajedničku sliku. Bitno je da se cijeli rad odvija u potpunoj tišini, bez dogovaranja o tome što će se crtati. Za ovaj zadatak učenicima dajte minutu. Nakon što su odradili prvi dio zadatka (vjerojatno uz podosta smijeha), recite učenicima da im je sljedeći zadatak da na poleđini papira nacrtaju svatko svoju sliku, opet samo jednom bojicom koju drže zajedno, opet bez dogovora, u potpunoj tišini. Za to im također dajte minutu. Nakon završetka zamolite učenike da vam pokažu obje slike. Pitajte svaki par kako su se osjećali dok su crtali prvu i drugu sliku. Je li došlo do kakvog sukoba, jesu li se (unatoč tome što nisu smjeli razgovarati) uspjeli dogovoriti, na koji način, je li netko u paru nametao da se crta baš ono što je on zamislio i sl. Ta će vježba učenicima biti jako zabavna, iako je ona zapravo dosta ozbiljna i otvara mogućnost razgovora o tome kako se tko snalazi kad se treba zauzeti za sebe i/ili surađivati s drugima. (Munivrana A., Perak J. (2021.), “Protresi! zbirka nastavnih priprema za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanja s krizom”).
Ako radite s višim razredima, možete predložiti učenicima i učenicama da u paru analiziraju svoje postupke dok su crtali te da pokušaju definirati kako su se ponašali u ovoj potencijalno konfliktnoj situaciji.
Ispričajte učenicima i učenicama da nas ova vježba može podsjetiti i na to kako se ponašamo kad nam nešto ne ide baš po planu, kad se moramo izboriti za sebe ili kad smo suočeni s nečijim zahtjevom.
Zatim, pustite film Kad učiteljica ode na tri minute.
Nakon filma, upitajte učenike kako im se svidio film. Do čega je došlo u filmu (do sukoba)? Zbog čega je nastao sukob među učenicima? Kako bi definirali što je sukob?
Nakon što nekoliko učenika predloži svoje definicije, recite im da je sukob pojam koji označava situaciju u kojoj se sukobljavaju najmanje dva ili više različitih i suprotnih mišljenja/gledišta o situaciji, zbivanju, osjećajima, načinu rješavanja nekog problema, nesuglasnosti ciljeva i mogućih načina njihovih ostvarenja i slično (Munivrana A., Pijaca Plavšić E., Pavlović V., Perak J. (2017.), “Možemo to riješiti! – razumijevanje i upravljanje sukobima. Osnovni priručnik medijacije”).
Recite im da je sukob prirodan i važan dio života. On može biti prilika za učenje i rast ako naučimo kako primijeniti principe suradnje u odnosu.
Upitajte učenike i učenike neka se prisjete kako se osjećaju kao dio grupe (kao član obitelji, prijateljske grupe, razreda…). Imaju li dobro iskustvo suradnje? Mogu li se zajedno lako dogovoriti i biti zadovoljni s odabranim rješenjem? Mogu li se prisjetiti nekog primjera kad dogovor i ne ide tako glatko – recimo kad netko uvijek inzistira da je po njegovom, kad netko ne kaže što želi, kad se netko uvijek naljuti i sl.?
Razmislite o tome što ste vi naučili tijekom godina životnog i radnog iskustva i što je vama pomoglo da rješavate probleme u suradnji s drugima. Pripremite jednu svoju kratku priču, ovisno o dobi učenica i učenika.
Recite im kako neki ljudi u sukobima reagiraju agresivno i ne gledaju nikog osim sebe, dok se drugi povuku. Upitajte ih mogu li prepoznati takve likove u filmu – što su napravili, kako su se ponašali u tim situacijama. Možete ih i upitati znaju li kako to izgleda kada se netko u sukobu povuče, a netko bude agresivan.
Predstavite im model Stilovi rješavanja sukoba iz priloga u Nastavnim pripremama, na 11. stranici (Munivrana A., Perak J. (2021.) “Protresi! zbirka nastavnih priprema za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanja s krizom”) i popričajte o tome prepoznaju li se u nekima, ili u većini, i koji im se najviše sviđa. Ukratko ih upoznajte s prednostima i nedostacima pojedinog stila.
Zatim im najavite da ćete sad raditi na jednoj konkretnoj situaciji. Ako u razredu ili školi trenutno postoji neka konfliktna situacija koju možete iskoristiti za ovu radionicu, to bi bilo idealno jer bi se radilo na realnom iskustvu. No ako odlučite da iz nekog razloga radije ne biste uzeli realan primjer (jer je situacija preosjetljiva ili vam je teško zadržati neutralnost), odaberite jednu od izmišljenih problemskih situacija koje predstavljaju izazov za grupu prijatelja, kolega, vršnjaka ili obitelj.
Mogući primjeri koje možete iskoristiti:
- U tvom društvu postoji nova osoba i dio ekipe se ne želi družiti s njom/njim, a dio želi.
- U tvojoj obitelji netko smatra da treba dobiti svoju sobu, a netko drugi želi da ta soba postane zajednička soba za učenje.
- …. (neka i sami učenici navedu situaciju koja im je zanimljiva i aktualna)
Učenike i učenice podijelite u manje grupe i podijelite im radni list Stilovi rješavanja sukoba. Učenici trebaju prokomentirati situaciju koju su odabrali, a zatim proći komunikacijske stilove (natjecanje, prilagođavanje, izbjegavanje, kompromis i suradnja) i zamisliti kako bi izgledala takva reakcija i kakvo bi se rješenje u grupi postiglo. Prođite s njima svaki stil i dobro procijenite jesu li shvatili bit svakog od stilova ili im je potrebno dodatno pojašnjenje. Možete ih pozvati i da pokažu ili odglume reakciju u pojedinom stilu.
Možete ih pitati Koji vam je stil bilo najlakše opisati, a koji najteže i zbog čega? Po čemu je svaki od stilova pozitivan, a po čemu negativan? Znate li nekog tko dobro zna surađivati? Kakva je ta osoba? Prepoznajete li nekog u pojedinom stilu?
Zaključite raspravu sljedećom ili sličnom porukom: Svaki je od ovih stilova ponekad potreban i pozitivan, a najkvalitetnijim za složene grupne probleme smatra se stil suradnje, kad je “više glava pametnije od jedne” i kad je važno da dugoročno svi budu zadovoljni. S ovom vještinom ćete se puno susretati u životu – jer smo svi različiti. Zato je važno naći način da premostimo te razlike i surađujemo. Kad god želite nešto promijeniti u svojoj okolini, ovo će biti prva stepenica. Za ovaj je stil važno da se svi uključe, da im je stalo, da odgovorno sudjeluju i da imaju svoj stav! Naravno, prije rješavanja bilo kojeg problema uvijek je dobro duboko udahnuti i brojati do deset, imati puno razumijevanja i truditi se “čuti” sve strane uključene u sukob. Neka vas poneki neuspjeh ne obeshrabri, to je sve za očekivati, treba biti strpljiv i uporan!
Izvori: Munivrana A., Perak J. (2021.) “Protresi! zbirka nastavnih priprema za razvoj emocionalne otpornosti i suočavanja s krizom”; Munivrana A., Pijaca Plavšić E., Pavlović V., Perak J. (2017.) “Možemo to riješiti! – razumijevanje i upravljanje sukobima. Osnovni priručnik medijacije”
