Na tribini u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva i GONG-a, o medijskoj pismenosti u formalnom obrazovnom sustavu govorili su Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, i Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr
Izvor: GONG
Povodom UNESCO-ova Globalnog tjedna medijske i informacijske pismenosti, Hrvatsko novinarsko društvo i GONG organizirali su u Novinarskom domu 25. listopada javni događaj o dobrim praksama medijskog obrazovanja te potrebi za njegovim unaprjeđenjem Pismenost 2.0: Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?
Svjetski tjedan medijske i informacijske pismenosti: kako ga obilježiti u školi
Pojam medijske pismenosti definiran je na konferenciji o medijskoj pismenosti National Leadership Conference on Media Literacy 1992. kao sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija. To znači da medijsko obrazovanje treba biti usmjereno na razvoj tehničkih kompetencija i vještina produkcije, kao i da treba obuhvaćati i sposobnost kritičkog razmišljanja, odnosno kritičkog čitanja medijskih sadržaja.
Anketa: Koje vještine medijske pismenosti smatrate najvažnijima?
Medijsko obrazovanje u hrvatskim školama prvenstveno se provodi kroz medijsku kulturu u nastavi hrvatskog jezika, dok je za razvoj digitalne kompetencije važna uloga informatike, a za kritičko promišljanje tu su još i građanski i zdravstveni odgoj koji bi se trebali provoditi međupredmetno. Unutar cjelovite kurikularne reforme, planirani su iskoraci i u medijskom obrazovanju jer su razvijeni prijedlozi kurikuluma kako predmeta tako i međupredmetnih tema kojima bi se moglo dodatno osnažiti medijsko obrazovanje.
Nakon uvodne riječi predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Saše Lekovića, skup je otvoren panelom o mjestu medijske pismenosti u formalnom obrazovanju i doprinosima civilnog sektora u podršci školama, uz moderiranje Jelene Berković iz GONG-a.
Iskustva iz formalnog i neformalnog obrazovanja
Mr. sc. Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu istaknula je da medijska pismenost nužno obuhvaća prenošenje kompetencija potrebnih za analitičko i kritičko vrednovanje, a ne samo pasivnu konzumaciju medijskih sadržaja. Istraživanje medijske pismenosti učenika osmih razreda osnovnih škola u Zagrebu provedeno 2013. pokazalo je kako im nedostaje upravo kompetencija kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja koja je dijelom posljedica nedostatnog medijskog obrazovanja koje se u Hrvatskoj provodi uglavnom kroz medijsku kulturu u nastavi hrvatskog jezika, ali i nedovoljne tehnološke opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova. S druge strane, nastavnici su nezadovoljni postojećim nastavnim materijalima te navode kako im nedostaju udžbenici i priručnici koji se ciljano bave medijskom kulturom kako bi mogli dopuniti i aktualizirati svoje znanje. Napokon, mnogi nastavnici ističu nedostatnu satnicu predviđenu za medijsku kulturu kako bi prenijeli osnovne medijske kompetencije te pristup u svakoj školi ovisi o entuzijazmu učiteljica i učitelja da u okviru projekata, izvannastavno ili međupredmetno razvijaju medijsku pismenost učenika.
Istaknula je kako je važna uloga programa neformalnog obrazovanja te kako organizacije civilnog društva u Hrvatskoj provode aktivnosti koje su prepoznate i u Europskoj uniji. Mnoge se udruge bave medijskim opismenjavanjem djece, roditelja i učitelja te provode raznolike i vrijedne programe edukacije za medijsko opismenjavanje. No, ni ti programi neformalnog obrazovanja nisu podjednako dostupni svima te su često koncentrirani u većim gradovima, te, paralelno s podizanjem kapaciteta škola, postoji potreba za širi obuhvat ovih aktivnosti.
Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr, prenio je iskustvo redakcija internetskih portala koje uglavnom ukazuje na rasprostranjenost navike čitanja “brzih”, manje zahtjevnih tekstova. Marketinška dimenzija internetskih portala prvenstveno je usmjerena na klikove, odnosno osnovne pokazatelje čitanosti članaka, i taj imperativ u velikoj mjeri utječe na odabire redakcija portala, a da ne govori mnogo o kvaliteti. No, istaknuo je kako i ozbiljnije rasprave i podrobniji analitički tekstovi povremeno pobuđuju nezanemarivu pozornost i potiču ozbiljne i konstruktivne diskusije u javnom prostoru, čak i kada ti tekstovi nisu među najčitanijima. Naveo je kako je stoga, osim odgovornosti oglašivača, potreban daljnji iskorak od strane organizacija civilnog društva, medija i škola kako bi svi ti akteri zajednički obrazovali kompetentniju medijsku publiku. Pritom je spomenuo smotru Lidrano na kojoj se na različitim razinama pokazuju dosezi aktivnosti medijske produkcije u školama.
Medijska pismenost u novom kurikulumu
Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja zadužena za provedbu kurikularne reforme s osobitom ekspertizom za kurikulum Informatike i s dugogodišnjim iskustvom bavljenja medijskom pismenošću iz perspektive civilnog društva, komentirala je kurikulum informatike koji obuhvaća svih 12 godina osnovnog i srednjeg školovanja. Istaknula je kako se predmet Informatika može baviti medijskom pismenošću iz perspektive internetskih medija te navela nekoliko primjera digitalnih obrazovnih sadržaja koji doprinose različitim aspektima medijske pismenosti, osobito u područjima prevencije elektroničkog i internetskog nasilja, kritičkog vrednovanja medijskih informacija i osvještavanja tehnika manipulacije različitim medijskim izražajnim sredstvima.
Usto, prijedlog kurikuluma izrađen za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije usmjeren je i na informirano i kritičko vrednovanje informacija u digitalnom okružju. No, složila se kako su resursi kojima škole izvan velikih gradova raspolažu često oskudni, te kako nadležno ministarstvo treba adekvatno opremiti škole kako bi imale jednake početne uvjete za razvijanje medijskih kompetencija djece i mladih. Navela je kako se uvođenje kurikuluma informatike planira za početak iduće školske godine te je sam kurikulum Informatike prošao i recenzije stranih stručnjaka.
Kako za svu djecu osigurati jednaka prava u okviru medijske pismenosti?
Vezano uz cjelovitu kurikularnu reformu, dodala je i da su stručne radne skupine za kurikularne dokumente reaktivirane te kako će do rujna 2018., uz financijsku podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kurikularni dokumenti biti pripremljeni uz recenziju stranih stručnjaka.
Tomislav Levak, dugogodišnji novinar i nastavnik za medijsku kulturu na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, potvrdio je kako studije upisuju mladi koji dolaze s puno znanja o novim tehnologijama, ali malo znanja o kritičkoj dimenziji vrednovanja medijskih sadržaja.
Sajam dobrih praksi i radionice
Skup je nastavljen sajmom dobrih praksi medijskog obrazovanja, u sklopu kojega su predstavljeni različiti programi medijske pismenosti: Dječja osječka kreativna kućica DOKKICA, portal medijskapismenost.hr, program Muzeotropija, novine Global, Bacači sjenki, projekt “Slijede reklame” iz OŠ Bukovac, udruga Pragma, Kulturpunktova novinarska školica, Filmska radionica za djecu, Telecentar, Medijska pismenost GONG-a, Pulska filmska tvornica te DKMK-ov projekt Djeca medija.
Posljednji blok skupa sastojao se od dviju paralelnih radionica: one na temu prevencije elektroničkog nasilja koju je vodila Lana Ciboci te one za medijski odgoj kroz video stvaralaštvo mladih, a na kojoj su svoje aktivnosti predstavile organizacije Dječja osječka kreativna kućica Dokkica (Osijek), Pulska filmska tvornica (Pula) i Bacači sjenki (Zagreb).
