Pandemija koronavirusa i potreba za fizičkom distancom unijela je niz promjena u naše živote. Mnoge obrasce ponašanja, poput odlaska na posao ili trgovinu na brzinu smo promijenili, a isto se dogodilo i s konzumacijom medijskih sadržaja, osobito načinom na koji tražimo informacije
Piše: Marija Lalić
Posljednjih mjesec dana ljudi u Hrvatskoj, kao i mnogim drugima zemljama, provode znatno više vremena pred ekranima i na internetu. Promjena životnih okolnosti, utjecala je i naše navike pristupanja i korištenja interneta, kao i povećala našu “glad” za informacijama.
Što je točno, a što ne? Pregled najraširenijih dezinformacija o COVID-u 19
The New York Times objavio je podatke analize SimilarWeba i Apptopie, globalnih pružatelja usluga prikupljanja i analize podataka, koji pokazuju da se ponašanje Amerikanaca na internetu znatno promijenilo. Korisnici sve manje različitim servisima pristupaju putem aplikacija na pametnim telefonima, dok raste broj posjeta putem internetskih sučelja. Sasvim očekivano, veliki rast korištenja bilježe video na zahtjev servisi poput Netflixa, platforme za razmjenu video sadržaja kao što je YouTube, te društvene mreže, a različitim video chat aplikacijama, poput Zooma i Housepartyja, naglo je narasla popularnost.
Binge watching: kad ne možemo prestati gledati omiljenu seriju
Povećanje prometa bilježe i klasični mediji, kao i lokalni mediji diljem SAD-a. Anketa koju je proveo Gallup u suradnji s američkom Knight fondacijom pokazuje znatan porast konzumacije vijesti među građanima SAD-a. Interes za lokalne i međunarodne vijesti tijekom ožujka ove godine se udvostručio u odnosu na prosinac 2019., dok je interes za nacionalne vijesti narastao za 13 posto.
Povećan interes za informacijama zabilježilo je i istraživanje Reutersovog instituta koje je imalo za cilj istražiti način pristupa informacijama u vrijeme pandemije, kao i saznati kako korisnici ocjenjuju kvalitetu dostupnih informacija o koronavirusu. Istraživanje je provedeno krajem ožujka i početkom travnja u šest zemalja (Velika Britanija, Njemačka, Španjolska, SAD, Argentina, Južna Koreja) putem online upitnika. Dobiveni podaci pokazuju da se za pristup informacijama najčešće koriste televizija i internet, dok treće mjesto zauzimaju društvene mreže, koje su osobito popularan izvor informiranja u Španjolskoj (63%) i Argentini (78%).
Potraga za informacijama nije usmjerena samo na medije, u svim zemljama značajan je udio onih koji informacije o koronavirusu traže na vladinim stranicama ili na stranicama nacionalnih javnozdravstvenih institucija. Nijemci tako gotovo podjednako traže informacije u medijima (47%) kao i među znanstvenicima i zdravstvenim stručnjacima (44%).
Društvene mreže su popularan izvor informiranja među mladima koji, s iznimkom Njemačke i Velike Britanije, uglavnom imaju niže povjerenje u klasične medije. Mladi (18-24) češće nego stariji ispitanici, informacije o koronavirusu traže na društvenim mrežama. Pri tome je njihov najčešći izbor Instagram.
Postotak onih koji se informiraju putem zatvorenih grupa na Whatsappu ili Facebooku također nije zanemariv, osobito među mladima i onima s nižom razinom formalnog obrazovanja. Istraživanje otkriva znatan porast ovog načina informiranja na primjeru Velike Britanije. U 2019. svega osam posto Britanaca je na nekoj Facebook grupi komentiralo aktualne događaje, a na Whatsappu njih još i manje – svega dva posto. U slučaju koronavirusa na Facebooku ih je 31 posto komentiralo trenutnu situaciju u bar jednoj grupi, dok je na Whatsappu to napravilo njih 44 posto.
Promjene u konzumaciji medijskih sadržaja bilježe se i u Hrvatskoj. Mjerenja AGB Nielsena tijekom ožujka 2020. pokazuju znatan rast gledanosti televizije, koji se bilježi počevši od pojave prvog slučaja koronavirusa u zemlji. Najveći porast zabilježen je u tjednu od 16. do 22. ožujka, čemu je znatno pridonio i potres u Zagrebu. Gledanost je tada porasla za 23,1 posto (62 min) u odnosu na prošlu godinu te 16 posto (45 min) u odnosu na prethodni tjedan.
Najviše stope rasta gledanja i korištenja televizije bilježe se među najmlađim skupinama gledatelja, osobito nakon 16. ožujka, kada su škole i vrtići prestali s radom.
AGB Nielsen bilježi porast gledanosti televizije i u susjednima zemljama, među kojima samo Srbija i Grčka u ožujku imaju zabilježen veći rast gledanosti od Hrvatske.
Kako su se promijenile navike gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj
Foto: Neringa Šidlauskaitė on Unsplash
