Fotografije na internetu i društvenim mrežama ponekad nisu istinite. Čak i ako nisu izravno preoblikovane, mogu zavarati kada se koriste izvan konteksta, na primjer stare fotografije za ilustraciju novih događaja ili fotografije iz jedne države za ilustraciju sličnih događaja u drugoj državi

Izvor: Iva Nenadić i Milica Vučković, Dezinformacije – edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija

Iz edukativne brošure “Dezinformacije“, koju su Agencija za elektroničke medije i UNICEF objavili u sklopu Dana medijske pismenosti 2021., prenosimo vam prijedlog vježbe “Provjerite sliku”, u kojoj se pomoću obrnute tražilice fotografija istražuje je li neka fotografija istinita, odnosno je li prikazana u stvarnom kontekstu.

Vježbe, igre i kvizovi za učenje o dezinformacijama

Uvod:

Kao što već znate, slike i fotografije na koje nailazite na internetu i na društvenim mrežama ponekad nisu istinite ili su digitalno izmijenjene. Čak i ako nisu izravno preoblikovane, mogu zavarati kada se koriste izvan konteksta (npr. stare fotografije za ilustraciju novih događaja ili fotografije iz jedne države za ilustraciju sličnih događaja u drugoj državi). Zbog toga je važno provjeravati izvore slika i fotografija te utvrditi jesu li istinite i prikazane u izvornom kontekstu.

Za uvodnu raspravu pitajte:

Što mislite, kako funkcionira obrnuta tražilica fotografija?

Objasnite:

Obrnuta tražilica fotografija omogućuje pretraživanje interneta s pomoću fotografija umjesto ključnih riječi. Dakle, u tražilicu umjesto ključnih riječi dodajete (uploadate) slikovnu datoteku ili unesete URL (poveznicu) slike. Tražilica uspoređuje vašu sliku s milijardama drugih u svojoj bazi podataka, tako da možete otkriti postoje li identične ili slične fotografije na internetu te gdje i kada je slika objavljena. Na taj način možete vidjeti je li ista slika ranije objavljivana i u kojem kontekstu te tko ju je sve koristio.

Sve ovo možete provjeriti koristeći alate koji vam omogućuju obrnuto pretraživanje fotografija, poput Google Reverse Image Search i TinEye.

Kako točno radi Google Reverse Image Search i kako ga možete koristiti za provjeru autentičnosti fotografija pogledajte u ovom kratkom videu: https://www.youtube.com/watch?v=p5e9wTdAulA. Po sličnom principu radi i Tin Eye – pogledajte: https://www.youtube.com/watch?v=sufLXYuLL9M&t=42s.

Zadatak:

Koristeći jedan od alata koji omogućavaju obrnuto pretraživanje fotografija, istraži odakle potječe “lažna” fotografija koja se pojavila u kontekstu razornog potresa u Petrinji. Fotografiju možete pronaći na Telegram.hr, a cijeli je slučaj analiziran i na Faktograf.hr. Istu vježbu možete ponoviti s bilo kojom drugom fotografijom, uključujući i svoje vlastite fotografije.

Prijedlog pitanja za raspravu:

  • Kojim ste metodama pronašli izvornu fotografiju koju je objavio izvor?
  • Koliko ste sigurni da je fotografija koju ste pronašli originalna?
  • Tko je izvor?
  • Kako znati je li najstariji rezultat u tražilici izvorna fotografija

Budi sam svoj fact-checker: alati za provjeru fotografija i videa

Foto: SHVETS production from Pexels