Opasnosti koje se kriju u ubrzanom razvoju novih računala nisu bezazlene jer bi moglo biti još više dezinformacija ili čak potpuno lažnih objava koje će se na prvi pogled činiti vrlo uvjerljivima
Piše: Velibor Mandić
Umjetna inteligencija posljednjih je mjeseci prilično uznapredovala i zapravo je teško točno utvrditi je li ovo što upravo čitate napisala stvarna osoba ili možda računalo. Sve informacije s kojima se susrećemo u medijima – tekst, zvuk ili video – računalna tehnologija može generirati samostalno uz pomoć kompleksnih algoritama koji oponašaju rad ljudskog mozga, te će u svakom budućem praćenju medija biti važno učiti sve više o mogućnostima, sposobnostima i ograničenjima umjetne inteligencije. Već sada, naime, mediji objavljuju sadržaje koji su u potpunosti proizvod umjetne inteligencije, a za samo nekoliko godina će, ako se ostvare najave nekih stručnjaka, većina svega što čitamo, slušamo i gledamo na internetu biti rezultat samostalnog rada računala, a ne ljudskog stvaralaštva.
Opasnosti koje se kriju u ubrzanom razvoju novih računala nisu bezazlene jer bi moglo biti još više dezinformacija ili čak potpuno lažnih objava koje će se na prvi pogled činiti vrlo uvjerljivima. Brojni su alati koji mogu oponašati nečije lice i tako napraviti lažni video (deepfake) ili kopirati nečiji glas. Stručnjaci iz Microsofta su primjerice objavili kako im je potrebno samo tri sekunde nečijeg glasa za računalni model koji u potpunosti kopira boju i ton glasa, dikciju i emociju.
Deepfake videozapisi: Što kad ne možemo vjerovati onome što vidimo i čujemo?
Popularni ChatGPT
Trenutačno najpoznatiji alat umjetne inteligencije pod nazivom ChatGPT proizvod je američke tvrtke Open AI iz San Francisca i u stanju je samostalno napisati opširan autorski tekst na gotovo svaku zadanu temu, što već zadaje glavobolje mnogim školama u svijetu. Primijećeno je naime da učenici koriste ChatGPT za pisanje domaćih zadaća i drugih školskih zadataka te se njegova upotreba pokušava ograničiti tako što se blokira na školskim računalima (u New Yorku u SAD-u), ili tako što se ispiti obavljaju na staromodni način uz pomoć papira i olovke umjesto računala (među ostalim i u Australiji).
Analitičari međutim već upozoravaju da su svi pokušaji ograničavanja korištenja alata umjetne inteligencije, osobito u školama, unaprijed izgubljena bitka te preporučuju da je bolje krenuti putem navikavanja na prednosti i opasnosti koje nam nova tehnologija donosi. U tome nam neizostavno može pomoći medijska pismenost u područjima digitalnih tehnologija, sveprisutnih računalnih algoritama, te znanja o tome kako je uopće moguće da računalo nešto može naučiti potpuno samostalno. Oko super-računala je puno tajni i zagonetki, ali neke podatke o njihovom radu ipak već sada znamo.
Kako AI računalo uči?
Na početku osnovne škole, dok ste još učili slova i riječi, možda ste ispunjavali jednostavne testove u kojima ste trebali pogađati koja riječ nedostaje u rečenicama poput ovih:
“Glavni grad Hrvatske je __________.”
“Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u gradu ________ .”
Odgovori na ova pitanja vam se možda sada čine sasvim lagani i jednostavni, no dok ste bili mali, tamo negdje vrtićke dobi, vjerojatno niste odmah znali riješiti takve testove. Tako i računala postupno uče te uz pomoć algoritama i ogromne količine podataka koje neprestano analiziraju, koristeći funkcije koje oponašaju rad ljudskog mozga, stvaraju vlastite zaključke koje, opet algoritamski, pohranjuju u računalnu datoteku.
Umjetne neuronske mreže i jezični modeli, uz pomoć računalnih programa i algoritama, brzo analiziraju milijune stranica teksta te predviđaju koja će biti slijedeća riječ u rečenici. Dakle, ako u ChatGPT upišemo “Glavni grad Hrvatske je…” dobit ćemo u djeliću sekunde odgovor – Zagreb. U tom slučaju računalo je na bazi ogromne količine podataka predvidjelo da je Zagreb najvjerojatniji točan odgovor. Potom računalo uči sastaviti cijele rečenice, opširne tekstove, pa i stihove pjesama (o tome ćemo malo kasnije), a računalni stručnjaci stalno smišljaju nove tehnologije uz pomoć kojih dodatno usavršavaju umjetno inteligentne alate.
U skoroj budućnosti još više mogućnosti
Specijalizirana su računala dakle sklopljena tako da njihove funkcije djeluju kao umjetna neuronska mreža koja uz pomoć kompleksnih algoritama i velike količine podataka može nama korisnicima ponuditi zadivljujuće rezultate poput ozbiljnih tekstova kojima bi i sveučilišni profesori udijelili visoke ocjene. Sljedeći koraci su snabdjeti takva računala s još većom količinom podataka i s još više algoritama, te se testiranje novih generacija očekuje već tijekom ove 2023.
Kako algoritmi donose odluke umjesto ljudi i koliko su one ispravne
Umjetnu inteligenciju razvija veliki broj tvrtki širom svijeta i u tijeku je pravo natjecanje u tome tko će biti bolji i uspješniji u stvaranju računala koje će biti u stanju prestići sve sposobnosti naših ljudskih mozgova i djelatnosti. Rezultati tih istraživanja utjecat će uvelike na sve aktivnosti u svijetu oko nas, a osobito u medijima koji su važni kanali komunikacije i razmjene informacija. Upravo u tom procesu slanja i primanja informacija moguće su zloupotrebe koje mogu utjecati na veliki broj ljudi u kratkom vremenu jer računalo može generirati velike količine sadržaja za koje prosječna osoba vrlo teško može utvrditi istinitost podataka.
Pjesma za kraj
Stručnjaci već upozoravaju da je umjetna inteligencija u stanju na društvenim mrežama vrlo brzo objavljivati milijune postova i komentara što može utjecati na mišljenje velikog broja ljudi, a takve situacije mogu postati vrlo opasne u, primjerice, vrijeme donošenja odluka o glasanju na izborima. U namjeri da saznamo kako doskočiti svim tim opasnostima obratili smo se – nikome drugome nego – umjetnoj inteligenciji. Popularni ChatGPT smo zatražili da nam napiše kratku pjesmu u rap stilu o medijskoj pismenosti na engleskom jeziku i odgovor koji smo dobili je, usudili bismo se reći, zaista zanimljiv. Prosudite uostalom i sami.
Rap stihove koje nam je velikodušno generirala umjetna inteligencija za sada još nismo otpjevali i uglazbili, no možda se na taj korak odlučimo već idući put, također uz pomoć računala. Na našem ćemo portalu redovito pratiti kako se razvoj umjetne inteligencije odražava na medije, te donositi preporuke o tome kako se zaštititi u slučajevima kada dolazi do zloupotreba takvih računalnih tehnologija. U sljedećem članku analizirat ćemo kakve se zamke mogu kriti u medijskim objavama koje su, uz pomoć nekoliko alata umjetne inteligencije, u stanju kombinirati tekst, zvuk i sliku.
Foto: Gerd Altmann, Pixabay
