Kakav će kasnije djeca imati odnos s medijima i prema njima ovisi o njihovu ranom iskustvu u obitelji i s roditeljima kao prvim modelima. Stoga se sve veća pozornosti pridaje osnaživanju djece i razvoju medijske pismenosti unutar obitelji, kao prvog i najvažnijeg modela ponašanja
Djeca se rađaju okružena medijima i od početka svog života svjedoče i u tom aspektu obiteljskog života te sudjeluju u njemu, u onoj mjeri i na način koji je zastupljen u obitelji. Promatraju svoje roditelje, braću i sestre kako gledaju televiziju, slušaju glazbu, čitaju novine i knjige, razgovaraju na telefon ili igraju igrice – stoji u uvodu materijala za pripremu roditeljskih sastanaka u dječjim vrtićima “Kako roditelji mogu podržati djecu u svijetu medija“.
Autorica ovih materijala, pripremljenih u sklopu 2. Dana medijske pismenosti, je psihologinja Ivana Ćosić Pregrad, a u njima su, među ostalim, dane i smjernice roditeljima za podržavanje razvoja medijske pismenosti kod djece vrtićke dobi.
Održite roditeljski sastanak o medijima i medijskoj pismenosti
Zašto je važno da roditelji budu uključeni u razvoj medijske pismenosti djece
Obitelj je mjesto gdje se odlučuje s kojim će medijima dijete doći u doticaj i kakvu će važnost mediji i s njima povezane aktivnosti imati u djetetovu svakodnevnom životu. Kako djeca rastu, tako sve više stvaraju vlastita iskustva s medijima i razvijaju osobne preferencije, češće medije koriste u društvu vršnjaka i grade nova iskustva, u koja će roditelji ponekad biti uključeni, a ponekad neće. Međutim, kakav će kasnije djeca imati odnos s medijima i prema njima ovisi o njihovu ranom iskustvu u obitelji i s roditeljima kao prvim modelima. Stoga se sve veća pozornosti pridaje osnaživanju djece i razvoju medijske pismenosti unutar obitelji, kao prvog i najvažnijeg modela ponašanja.
Smatra se da su prve godine djetetova života kritično razdoblje za učenje i uspostavljanje obrazaca privrženosti (koji utječu na naše kasnije odnose s drugima i svijetom koji nas okružuje), tako da predanost, uključenost i prisutnost roditelja i skrbnika u prvim godinama života postavlja temelje za kasnije stjecanje znanja i iskustava.
Dobar početak s medijima – vodič za roditelje djece od 0 do 6 godina
Da bi djeca mogla postati kompetentni korisnici medija, moraju ovladati tehnologijom, no mnogo je važnije poučiti ih izgradnji kritičkog stava, i podržati ih u tome, u čemu im je potrebno iskustvo i mudrost odraslih. Drugim riječima, ono što djeci treba jest da roditelji pokažu interes i da znaju s kojim medijima njihova djeca imaju doticaj, što ih u tim medijima i sadržajima privlači, kako odabiru što će pratiti i kako se mijenjaju u kontaktu s medijima, kakva iskustva imaju njihovi vršnjaci. Tada roditelj šalje poruku djetetu da mu je ono važno, da mu je važno što se njim zbiva i da je tu ako ga zatreba.
Neki se roditelji brinu da neće moći držati korak s brzim razvojem tehnologije, i doživljaju djecu vičnijom od sebe u svijetu medija. Ipak, roditelji imaju životnu mudrost i znanje kako sigurno hodati ovim svijetom, koje je u velikoj mjeri primjenjivo i na internetski svijet i odnose u njemu. Djeca i mladi moraju sami naučiti kontrolirati sadržaje koje susreću na internetu. Uloga je roditelja, a potom i odgojitelja, pomoći im u tome i poučiti ih kako se lakše nositi s neugodnim iskustvima koja ih na tome putu snađu te kako mogu bolje prepoznati opasnosti.
Kako roditelji mogu podržati razvoj medijske pismenosti djece
Pokažite interes
Pratite interes svog djeteta, njegove reakcije na određeni medijski format i sadržaj kojem je izloženo. Nakon zajedničkog gledanja crtića ili igranja neke igrice ispričajte jedno drugom kako vam je bilo, što vam se svidjelo, a što nije. Pitajte dijete postoji li nešto što ne razumije ili što ga zbunjuje.
Postavite granice
Mediji su vrlo atraktivni, no uloga je roditeljā da preuzmu vodstvo i djeci ograniče vrijeme provedeno u korištenju medija te da im ponude druge mogućnosti i sadržaje kojima mogu ispuniti svoje vrijeme (kako bi im osigurali raznolikost iskustava). Djeca dobro poznaju svoje želje, no nisu uvijek u mogućnosti procijeniti koje su njihove potrebe.
Rezultati istraživanja: Kako hrvatski predškolci provode vrijeme uz ekrane
Budite oprezni
Roditelji trebaju nadzirati i promatrati korištenje medija djece predškolske dobi – ponekad dok su djeca bez nadzora uz upaljen televizor započne film koji nije primjeren njihovom uzrastu ili slučajnim klikom otvore neprimjeren sadržaj na internetu. Poželjno je ponuditi djeci na izbor nekoliko odabranih i njima primjerenih sadržaja (s kojima su se roditelji ranije upoznali). Mlađa djeca vrlo često oponašaju i s oduševljenjem prihvaćaju sve što stariji nude, a zadatak je roditelja pratiti njihovu interakciju i procijeniti koji su sadržaji primjereni za mlađe dijete.
Naučite djecu kritički razmišljati i propitivati
Time ćemo im dati osnovni alat koji će im omogućiti uspješno snalaženje i zaštitu u svijetu medija. Poželjno je poticati djecu da propituju svoja iskustva i znanja koja stječu tako što ćemo im postavljati potpitanja. Roditelji predstavljaju modele koji zajedno s djetetom mogu propitivati određene sadržaje i situacije (vodeći računa o primjerenosti teme djetetovoj dobi), poput recimo razgovora o reklamama.
Naučite i informirajte se o sigurnosti
Ako roditelji sa znatiželjom pristupaju savladavanju novih tehnologija, lakše će držati korak s djecom i pratiti o čemu ona govore. Roditelji se mogu informirati o tehničkim mogućnostima zaštite sigurnosti djece, no važno je znati da takva zaštita ne može djecu u potpunosti zaštiti od potencijalnih opasnosti i mogućih rizika.
Budite model
Djeca više vjeruju onome kako se ponašamo nego onome što govorimo. Pozorno promatraju koliko često roditelji gledaju u svoj pametni telefon, na koji ga način koriste, prekidaju li razgovor čim stigne poruka, prate koje emisije i filmove roditelji gledaju. Važno je da sami živimo vrijednosti koje zagovaramo i kojima želimo poučiti djecu.
Dogovorite obiteljska pravila o korištenju medija, primjerice: svi se mobilni telefoni odlažu na posebno mjesto prije spavanja, za vrijeme jela ne javljamo se na mobitel i televizor je ugašen, za vrijeme obiteljskog druženja ne provjeravamo poruke i poštu.
Razmislite prije objavljivanja fotografija i informacija o svom djetetu
Svakodnevno dijelimo fotografije i podatke o drugima, pa tako i o djeci, ne razmišljajući dovoljno o utjecaju takvog ponašanja na dijete i mogućim posljedicama za njega. Objavljivanjem slika svog djeteta mi odlučujemo podijeliti svoje iskustvo s drugima, međutim otkrivamo i djetetovu intimu. Time moguće ugrožavamo djetetovo pravo na privatnost. Istraživanje EU Kids Online tima Hrvatska pokazalo je da je gotovo svako deseto dijete u proteklih godinu dana zamolilo roditelje da maknu sadržaje koje su objavili na internetu, a 8% djece osjećalo se uzrujano zbog informacija koje su njegovi roditelji objavili na internetu. Nije svaka fotografija ili objava problematična, a Agencija za zaštitu osobnih podataka daje jasne smjernice i preporuke.
Prije objavljivanja slike ili komentara koji se odnose na dijete roditelji bi si trebali postaviti nekoliko pitanja:
- Kako bih se osjećao/osjećala da netko objavi moju fotografiju koju će vidjeti i komentirati velik broj ljudi? Bih li to želio/željela?
- Kako bi se dijete moglo osjećati ako za nekoliko godina pronađe ove fotografije i pročita komentare ispod njih?
- Mogu li sadržaj i informacije koje objavljujem o svojem djetetu dovesti moje dijete u opasnost?
- Može li netko iskoristiti ovu fotografiju za zadirkivanje i ismijavanje djeteta u razredu?
Foto: theloushe on VisualHunt / CC BY-NC-ND
