Prof. informatike Sanja Pavlović Šijanović iz Gimnazije Vukovar u sklopu Dana medijske pismenosti na daljinu organizirala je za svoje učenike online aktivnost posvećenu temi lažnih vijesti. Pročitajte njezin izvještaj
Piše: Sanja Pavlović Šijanović
Kako sigurno koristiti medije, kako kritički promišljati medijske sadržaje, kako prepoznati lažne vijesti i nepouzdane izvore – sve su češća pitanja s kojima se susrećemo, budući da su mediji svuda oko nas i ne prođe niti jedan dan, a da nismo pod utjecajem televizije, radija, tiskovina, interneta. Iz tog razloga, nužno je razvijati programe medijskog obrazovanja i u školama i integrirati medijsko opismenjivanje u nastavne planove.
Prošle školske godine, u sklopu 2. Dana medijske pismenosti učenici vukovarske gimnazije o medijskoj pismenosti učili su na radionici “Djeca upoznaju medije” u Glasu Slavonije u Osijeku. Takva edukacija “na licu mjesta” učenike je osnažila za kritičko poimanje masovnih medija i to izravnom demonstracijom tehnika koje mediji koriste i objašnjenjem utjecaja koji mediji imaju na pojedince i cjelokupno društvo. Učenici su imali priliku razgovarati s novinarima i urednicima te podijeliti svoja razmišljanja i doživljaj novinarstva. Složili smo se da je novinarski posao zanimljiv, zahtjevan, često stresan i iznimno odgovoran jer krajnji cilj nije objavljivanje isključivo zanimljivih informacija, već, prije svega, važnih i istinitih.
Gotovo tisuću učenika iz prve je ruke saznalo kako nastaju vijesti
S obzirom na pozitivna iskustva i dojmove, i ove školske godine odlučili smo obilježiti Dane medijske pismenosti, ali ovoga puta u virtualnom okruženju. Zbog situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa, započela je nastava na daljinu uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije. Budući da je tehnologija prisutna u skoro svakom aspektu života, često dobivamo dojam kako ona otuđuje ljude. Mi smo odlučili dokazati suprotno i tehnologiju iskoristiti za povezivanje učenika i nastavnika u aktivnosti posvećenoj medijskoj pismenosti. Od iznimne koristi bili su nam obrazovni materijali o lažnim vijestima i dezinformacijama i o kritičkom vrednovanju izvora s portala medijskapismenost.hr.
Materijali za uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u (virtualne) učionice
Cilj aktivnosti bio je saznati kako nastaju i kojim se sve medijima prenose vijesti te kako razlikovati istinite od lažnih vijesti, jer su lažne vijesti postale dio naše svakodnevice, a postaju i sve veći problem današnjeg društva. Radionica je bila namijenjena svim učenicima vukovarske gimnazije pri čemu su učenici putem alata Flipgrid na video zidu Medijska pismenost – Fake News postavljali svoje odgovore u formi videozapisa u trajanju do 5 minuta. Odgovore su mogli svi sudionici poslušati i komentirati. Iznimno zabavna aktivnost bila je i vrlo edukativna. Učenici su prepoznali brojne situacije dezinformiranja i obmanjivanja javnosti, naročito putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje te iznijeli svoja promišljanja o načinima kako prepoznati lažne vijesti te kako se od njih zaštiti. Videozapis sa svim njihovim odgovorima objavljen je na službenoj FB stranici škole.
Zaključili smo kako ne postoji jednostavan ni lagan način za prepoznavanje lažnih vijesti, ali postoje smjernice koje nam to mogu olakšali i pomoći u borbi protiv širenja takvih vijesti.
Iznimno je važno provjeriti izvor i sadržaj, radi li se o nama poznatoj internetskoj stranici, navode li se imena novinara, urednika, izdavača, mogućnosti kontakta, je li vijest potpisana i može li se pronaći još dodatnih informacija o autoru, sadrži li tekst podatke koje možete provjeriti, sadrži li članak poveznice na navedene dokumente i druge izvore koji ga čine vjerodostojnim. Potrebno je pogledati i je li članak možda objavljen na satiričnoj stranici, budući se takvi portali znaju našaliti s informacijama.
Svakako je potrebno provjeriti i datum objave vijesti te čitati dalje od naslova. Naslovi mogu biti napisani senzacionalistički i sadržavati dezinformacije koje nas mogu navesti i na krivi zaključak. Posebno je neodgovorno dijeliti članke na društvenim mrežama ako nismo pročitali cijeli tekst. Poželjno je provjeriti i fotografije, ima li fotografija autora, je li se već negdje pojavljivala u istovjetnom izgledu ili je mijenjana i dorađena u svrhu povećanja uvjerljivosti teksta. Važno je i osvijestiti osobne stavove budući da oni lako mogu utjecati na prosudbu, pri čemu predrasude i emocije mogu poremetiti objektivno rasuđivanje.
Najvažnije od svega je koristiti zdrav razum i kritički promišljati o onome što smo pročitali ili čuli. Uvijek možemo koristiti i klasične izvore poput stručne literature, zatražiti mišljenje i savjete stručnjaka koji se bave određenim područjima. Postoje i brojni fact-checking portali koji se bave provjerom istinitosti objavljenih informacija kojima možemo poslati upit, kao što je Faktograf.hr.
Ovim aktivnostima učenici su stekli osnovna znanja o funkcioniranju medija i stvaranju medijskih sadržaja, a porasla im je i kritička svijest po pitanju prepoznavanja lažnih vijesti.
