U svrhu prevencije ovisnosti o internetu i elektroničkog nasilja potrebno je jačati medijsku pismenost djece i mladih – jedna je od preporuka utemeljenih na rezulatima istraživanja koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku
Pripremila: Ana Dokler
Ovisnost o internetu mladi smatraju jednim od osnovnih problema mladih u Hrvatskoj danas, pokazalo je istraživanje “Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini”, koje je proveo Ured pravobraniteljice za djecu uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
U istraživanju je sudjelovalo 516 djece i mladih iz 35 osnovnih i 27 srednjih škola s područja cijele Hrvatske, od čega 263 djece od 8 i 9 godina i 253 mladih od 16 i 17 godina, a ovogodišnji rezultati su uspoređeni s rezultatima istraživanja iz 2009.
“Dok je 2009. godine oko 45 % mladih smatralo da je jedan od osnovnih problema mladih u Hrvatskoj neki oblik ovisnosti o različitim sredstvima, kao što su alkohol, cigarete i droga, danas neku od tih ovisnosti kao osnovni problem mladih ističe tek 25 % njih. Danas najveći broj mladih kao glavni problem ističe ovisnost o internetu i društvenim mrežama, te vrijeđanje na internetu“, jedan je od zaključaka istraživanja, uz koji slijedi i preporuka:
“U svrhu prevencije ovisnosti o internetu i elektroničkog nasilja potrebno je jačati medijsku pismenost djece i mladih. Uz to je potrebno mladima osigurati alternativne, privlačne i dostupne aktivnosti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena uživo.”
Istraživanje, kojem je zadaća bila ispitati mišljenja i stavove djece i mladih o stanju prava djece u Hrvatskoj, bavilo se i njihovim korištenjem medija te stavovima o medijima, te pokazalo da 45 % mladih provodi od 3 do 5 sati dnevno na internetu, najčešće na društvenim mrežama i različitim komunikacijskim aplikacijama, kao što su WhatsApp, Viber, ili Snapchat. Čak 99 % mladih koristi društvene mreže, a 52 % im pristupa najmanje 10 puta dnevno.
Djeca i mladi manje gledaju televiziju nego prije 14 godina (prije 51 % djece – sada 37 %; prije 53 % mladih – sada 13 %), a mladi su još nezadovoljniji izborom televizijskog sadržaja i načinom kako ih se prikazuje u medijima nego tada. Njih 43 % smatra da na TV-u nema dovoljno emisija u kojima su zastupljene teme o mladima i za mlade, a 46 % ih smatra da su mladi u medijima predstavljeni negativno s previše predrasuda, stereotipa i nerazumijevanja kulture mladih.
Jedan od zaključaka istraživanja je i da djeca ne žele gledati televizijski sadržaj povezan s nasiljem, dok rezultati pokazuju da u većoj mjeri gledaju televizijske sadržaje koji nisu prvenstveno i isključivo namijenjeni njima, poput filmova, serija i reality emisija, što pridonosi njihovoj većoj izloženosti nasilju u medijima. Zbog toga u preporukama stoji podsjetnik da “pružatelji medijskih usluga imaju obvezu kategorizirati sadržaje koji se objavljuju na televiziji, kako bi gledatelji bili informirani o potencijalno štetnim sadržajima” te da je “odgovornost roditelja da zaštite djecu od pretjeranog izlaganja nasilnim i neprimjerenim sadržajima na televiziji.”
Što znače programske oznake 12,15 i 18 kada je riječ o nasilju
Istraživanje je provedeno povodom obilježavanja 20 godina rada Pravobranitelja za djecu u Republici Hrvatskoj i predstavljeno je na prigodnoj svečanosti na Svjetski dan prava djeteta, 20. studenoga 2023. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Tamo je održan i panel u kojem su svoj osvrt na istraživanje dali članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu (MMS).
Raspravljali su, među ostalim, o ovisnosti o internetu kao problemu s kojim se susreću današnja djeca te, kako stoji u izvještaju na stranici Ureda pravobranitelja za djecu, istaknuli da “današnja generacija komunicira na drukčiji način i više se druži putem društvenih mreža, što nije nužno loše, no istovremeno ih je potrebno osnažiti da takvo okruženje bude sigurno.”
Publikaciju o istraživanju “Kako ostvarujemo dječja prava u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi djece i mladih u 2009. i 2023. godini“ i infografiku sa zaključcima i preporukama istraživanja možete preuzeti OVDJE.
Foto: Robin Worrall/Unsplash; Daniel Pavlić/UNICEF
