U emisiji emitiranoj na radiju Yammat FM povodom sedmih Dana medijske pismenosti, devetero srednjoškolaca otvoreno je govorilo o medijima i društvenim mrežama, politici i izborima, obrazovanju i svojim planovima za budućnost
Piše: Ana Dokler
Što rade? Što misle? Kako prate svijet oko sebe? Kako ga razumiju? Što očekuju od društva? Kamo smjeraju? O svemu tome mladi su govorili u emisiji “Klinci su dobro”, uživo emitiranoj na radiju Yammat FM 28. travnja 2024., pripremljenoj povodom sedmih Dana medijske pismenosti u suradnji s Agencijom za elektroničke medije i Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.
U emisiji je sudjelovalo sedmero učenika zagrebačkih srednjih škola – Tesa Novak i Mihaela Palić iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Vinetu Šečić i Petar Jukić iz Škole za cestovni promet, Matej Josipović iz Škole za medicinske sestre Vrapče, Kristina Vukovojac iz Hotelijersko-turističke škole i Tonka Curić iz X. gimnazije “Ivan Supek” te dvoje učenika Elektrostrojarske škole Varaždin – Iva Osivnik i Jakov Bastalec, svi u dobi od 16 do 18 godina.
S njima je razgovarao Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja i voditelj na Yammatu, a u studiju je, uz glavnu urednicu Silviju Šeparović, kao stručni sugovornik bio i profesor Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti.
U supeizbornoj godini i uoči Europskih izbora u prvom dijelu emisije posebna je pažnja posvećena tome kako se i koliko mladi informiraju o politici.
Profesor Šalaj na početku je poručio srednjoškolcima u studiju da bi svi oni, da žive u Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Malti ili Grčkoj mogli izaći na izbore za Europski parliament, koji će se u Hrvatskoj održati 9. lipnja. “Tih pet država spustilo je dobnu granicu za glasanje na izborima za Europski parlament na 16 godina, kako bi potaknule sudjelovanje mladih u politici. U Hrvatskoj se to nažalost nije dogodilo iako potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica također podržava prijedlog koji su iznijele neke nevladine organizacije i dio akademske zajednice da i mi u Hrvatskoj spustimo tu dobnu granicu za glasanje na 16 godina”, rekao je Šalaj te spomenuo da se u ovom kontekstu obično postavlja pitanje jesu li mladi dovoljno kompetentni i imaju li dovoljno znanja da bi mogli sudjelovati na izborima, no da se pravo glasa ne dodjeljuje na temelju kompetentnosti, već je ta granica postavljena na 18 godina. “Osobno smatram, a to i razvojna psihologija pokazuje, da već s 15, 16 godina mladi ljudi mogu u potpunosti pojmiti što se događa u politici,” istaknuo je.
Ideološki izazov: Edukativni materijali o političkim ideologijama
Mladi u studiju u vezi ove teme imali su različita mišljenja: neki smatraju da bi mladi trebali moći glasati na izborima sa 16 godina uz uvjet da se u sve škole uvede građanski odgoj i obrazovanje; neki su rekli da misle da u toj dobi mladi još nisu dovoljno zreli; a kao dodatan problem neki su istaknuli da mladi uglavnom ne prate politiku i najviše se informiraju putem društvenih mreža na kojima ima i puno dezinformcija. Kao jedan od razloga zašto mladi ne prate politiku, naveli su to što političari najčešće ne govore o temama koje zanimaju mlade.
Razgovarali su dalje o medijima i društvenim mrežama i njihovom utjecaju na mentalno zdravlje, o građanskom odgoju i obrazovanju, seksualnom odgoju (za koji su svi složili da je potreban), rodnoj ravnopravnosti, nacionalizmu, imigrantima, obrazovanju i njihovim planovima za budućnost – u Hrvatskoj ili izvan nje.
Poslušajte cijelu emisiju “Klinci su dobro”
Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje brine i mlade i odrasle
