Više od 200 studenata i predstavnika fact-checking projekata te brojnih veleposlanstava sudjelovalo je na skupu posvećenom problemu dezinformacija, održanom u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Švedske, Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku u sklopu sedmih Dana medijske pismenosti
Piše: Ana Dokler
Kritička analiza izvora informacija, povjerenje u znanost i stručnost, to jest relevantne izvore za određene teme, i razumijevanje psihologije, odnosno načina kako mi ljudi reagiramo na informacije, ključni su načini zaštite od dezinformacija. Istaknula je to Emma Frans, švedska epidemiologinja, istraživačica, znanstvena komunikatorica i autorica knjiga o dezinformacijama, u svom predavanju pod nazivom “Kako se cijepiti protiv dezinformacija”.
Predavanje je održala pred više od 200 studenata i predstavnika fact-checking projekata iz Hrvatske te brojnih veleposlanstava na tematskom skupu o dezinformacijama koji su u sklopu sedmih Dana medijske pismenosti organizirali Veleposlanstvo Kraljevine Švedske, Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku, a održan je 29. travnja 2024. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Na početku skupa prikazan je kratki švedski dokumentarni film Kome vjerovati? koji se bavi dezinformacijskom kampanjom usmjerenom protiv švedske socijalne službe, objašnjava ključne koncepte vezane za dezinformacije te govori o posljedicama dezinformacija na pojedince i na cijelo društvo.
U filmu je i Emma Frans sudjelovala kao stručna sugovornica, a na predavanju u Zagrebu govorila je o dezinformacijama o cjepivima, zatim o dezinformacijama u vrijeme pandemije, uključujući i onu da “kokain ubija koronavirus” te drugim primjerima dezinformacijskih narativa iz Švedske i svijeta.
“Kada nešto doživimo kao prijetnju, ljudski je da i druge na to želimo upozoriti. To je jedan od razloga zašto ljudi nekritički šire dezinformacije, posebno one koje izazivaju snažne emocije, kao što je gađenje. Uz to, više primjećujemo i prije ćemo povjerovati u informacije koje potvrđuju naše stavove, a skloni smo i prilagođavati se stavovima koji prevladavaju u skupini kojoj pripadamo. Zato je važno, uz kritičku analizu izvora, biti i samokritičan te se zapitati zašto nečemu vjerujemo”, rekla je švedska stručnjakinja.
Zanimljivo predavanje na skupu održala je i Marijana Grbeša Zenzerović, profesorica na Fakultetu političkih znanosti, autorica brojnih knjiga i znanstvenih članaka o medijima, političkom komuniciranju i populizmu te istraživačica u regionalnom centru za borbu protiv dezinformacija Adria Digital Media Observatory.
Na temelju istraživanja i praćenja širenja dezinformacija i manipulativnih narativa na našim prostorima, istaknula je da će teme vezane za rat u Ukrajini i imigrante biti posebno važne u kontekstu izbora za Europski parlament. “Manipulativni narativi mogu biti opasniji od dezinformacija. Jedan od takvih narativa, u koji vjeruje najviše hrvatskih građana, je da su izbjeglice iz Ukrajine u Hrvatskoj privilegirane”, rekla je Marijana Grbeša Zenzerović.
Prema njezinim riječima, analiza dezinformacijskog ekosustava pokazala je da velik utjecaj u Hrvatskoj imaju lažni internetski news-portali, osobito oni iz Srbije, čije sadržaje često prenose takozvani superširitelji – profili na društvenim mrežama koji dijele velik broj dezinformacija, i to najčešće o Ukrajini i o Covidu. Dodatan je problem kada informacije iz takvih izvora bez provjere prenesu i klasični mediji.
“Senzacionalizam, brzina i prezentacija teme, na primjer clickbait, manipulativni naslovi, doprinose širenju manipulativnih narativa. Nužno je dalje raditi na jačanju fact-checking aktivnosti i profesionalnih standarda u novinarstvu“, poručila je profesorica Grbeša Zenezerović.
