O seksualnom uznemiravanju na društvenim mrežama razgovarali smo s Mateom Belošević i Zrinkom Selestrin, volonterkama Ženske sobe – Centra za seksualna prava, koje su sudjelovale u osmišljavanju kampanje #NIJEkompliment
Piše: Ana Dokler
“Od trenutka kada pristupe internetu, a osobito kad postanu aktivni na društvenim mrežama, što je danas sve ranije, djeca i mladi mogu se susresti sa seksualno uznemirujućim porukama. Seksualno uznemiravanje na internetu može se pojaviti na više različitih načina, primjerice kada ‘uznemiravatelj’ šalje neželjene, uvredljive, prijeteće, ili opscene poruke žrtvi putem e-pošte, chata ili privatnih poruka na društvenim mrežama, ili ih pak ostavlja javno, kao komentar na internetskim forumima, blogovima, Facebooku i drugim društvenim mrežama. To može početi već s neprimjerenim komentarima i ‘komplimentima’ ispod objavljenih slika ili statusa. Također, dijete mlađe dobi može slučajno naići na neki sadržaj na internetu i društvenim mrežama koji za njega može biti seksualno uznemirujući, a ne mora nužno biti riječ o pornografiji, već o nekom sadržaju koji je samo neprikladan za određenu dob”, objašnjavaju Matea Belošević i Zrinka Selestrin, studentice diplomskog studija socijalne pedagogije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i volonterke Ženske sobe – Centra za seksualna prava.
U okviru projekta “Ja znam! Ja djelujem!” kojeg provodi Ženska soba uz potporu Grada Zagreba, one su zajedno s drugim volonterkama osmislile kampanju #NIJEkompliment, s ciljem osvještavanja prvenstveno mladih, ali i svih ostalih, o tome što je seksualno uznemiravanje te kako ga spriječiti. Kampanja je pokrenuta u siječnju 2016. a sastojala se od stranice na Facebooku, oglasa na internetskim portalima, newslettera te gostovanja u radijskim i televizijskim emisijama. Središnja aktivnost bila je ipak vođenje Facebook stranice, kako bi poruka došla do što više mladih ljudi, pa je tako iskorišten i potencijal društvenih mreža za širenje pozitivnih poruka.
4 stvari na koje djeca i mladi trebaju paziti na društvenim mrežama
Što se sve smatra seksualnim uznemiravanjem?
“Namjera nam je bila informirati mlade kako su zviždanje, razni vulgarni izrazi, neželjeno dodirivanje i slično – nepožljena ponašanja koja ne smijemo podržavati. Seksualno uznemiravanje je jedan od najčešćih oblika seksualnog nasilja; najlakše ga se tolerira i najmanje sankcionira. Obuhvaća neželjena spolna ponašanja koja ne uključuju nužno fizički dodir, a osobu dovode u neugodan i ponižavajući položaj te izazivaju osjećaj srama.
Postoje različiti oblici seksualnog uznemiravanja, a najčešći su neželjene seksualne primjedbe i prijedlozi, neželjeni pozivi, fizički dodiri, govor tijela (buljenje, stajanje suviše blizu, davanje neprimjerenih znakova), emocionalno proganjanje, neprikladna pažnja, seksualno podmićivanje, seksističke, uvredljive i diskriminirajuće primjedbe i šale, širenje seksualnih glasina o osobi i slično. Seksualno uznemiravanje se nerijetko tretira kao trivijalan problem koji se s lakoćom može izbjeći i zaustaviti, što najčešće nije točno. Vrlo često se radi o repetitivnim ponašanjima koja se javljaju kroz dulje razdoblje i za koje žrtva ne može naći sustavno rješenje. U Hrvatskom kaznenom zakonu spolno uznemiravanje spada pod Kaznena djela protiv spolne slobode”, kažu autorice kampanje #NIJEkompliment.
Razika između komplimenta i ‘komplimenta’
Odgovarajući na pitanje kako pomoći mladima da prepoznaju seksualno uznemirujuće komentare na društvenim mrežama, ističu da ono što je za jednu osobu uvredljivo, nekom drugom može biti sasvim prihvatljivo, a taj nesrazmjer je još veći što je osoba mlađa. Isto tako, nije isto daje li određeni “kompliment” bliska osoba, poznanik ili pak stranac.
“Dobro je da djeca i mladi znaju da na komentare i ‘komplimente’ koji im izazivaju osjećaj nelagode trebaju reagirati. Ovisno o okolnostima, mogu primjerice zamoliti osobu da im više ne upućuje takve ‘komplimente’ ili da ih izbriše, mogu ukloniti tu osobu s liste prijatelja ili je pak prijaviti upravitelju društvene mreže. Nadalje, mogu zatražiti pomoć odrasle osobe, roditelja ili stručnjaka, ili se u krajnjem slučaju obratiti policiji. U Hrvatskoj postoji jasno definiran zakon prema kojem je takvo ponašanje zabranjeno i kažnjivo.
Kada pak oni upućuju komplimente drugim osobama, ono što bismo savjetovale mladima je da razmisle kako bi se sami osjećali da dobiju takav komentar. Potaknule bi ih da daju komplimente koji nisu površni i koji se odnose na osobine i vještine koje druga osoba ima, primjerice ‘Izgledaš sretno’, ‘Čini mi se da ti je ugodno’, ‘Dobra si prijateljica’, ‘Odlično si to obavila’ i slično. Važno je mlade osnažiti da se ne usmjeravaju samo na vanjski izgled, ali kada ga ipak žele komentirati, da rade to na primjereni način”, kažu Matea Belošević i Zrinka Selestrin.
