Uz pomoć alata umjetne inteligencije ChatGPT i Pictory, naš suradnik Velibor Mandić kreirao je tekst i video o Hrvatskoj, za što mu je trebalo manje od pola sata. Zatim je provjerio jesu li informacije u njemu točne, odnosno jesu li fotografije i snimke autentične. Pogledajte u videu rezultate njegove analize!
Piše: Velibor Mandić
U ne tako dalekoj budućnosti umjetna će inteligencija sve više kreirati i video sadržaje, primjerice one koje gledamo na aplikacijama kao što su YouTube, TikTok, Instagram i druge. Nama običnim gledateljima bit će sve teže prepoznati kada je neki vizualni sadržaj rezultat brze računalne umjetne inteligencije, a kada se radi o autorima koji su u kreiranje videa uložili vrijeme i trud.
Kako bismo saznali u kojoj je mjeri umjetna inteligencija već sada u stanju stvoriti video sadržaj sukladno uputama nas običnih korisnika, odlučili smo testirati dva trenutačno popularna internetska alata i provjeriti na koji način se odvija taj proces. Na početku smo alat umjetne inteligencije ChatGPT upitali da nam napiše tekst za dvominutni YouTube video o Hrvatskoj, a potom smo taj tekst prekopirali u drugi alat umjetne inteligencije, Pictory, koji je, sukladno tekstu, pripremio titlove, glas, glazbenu podlogu i odabrao kadrove. Za cijeli proces nam je trebalo manje od pola sata, no naknadnom analizom utvrdili smo da kadrovi nisu uvijek odgovarali onome što piše u tekstu. Predlažemo da rezultate naše analize pogledate u ovom kratkom videu u kojemu ukazujemo i na metode provjeravanja istinitosti ponuđenih informacija.
Alatima umjetne inteligencije bilo je dakle potrebno manje od pola sata za kreiranje medijske poruke koja traje dvije minute i u kojoj su usklađeni tekst, zvuk i video kadrovi. Naš je zaključak da se u videu mogu pronaći mnoge netočne informacije, te da umjetna inteligencija već sada kreira medijski sadržaj puno brže od ljudskih autora. Naime, za video od dvije minute o, recimo, ljepotama i znamenitostima Hrvatske ili neke druge države ljudskim bi autorima trebali mnogi sati pisanja teksta, snimanja kadrova i glasa, montaže na naprednijem računalu, kao i provjera točnosti informacija.
Nasuprot svemu tome umjetna je inteligencija u stanju sve obaviti brzo i jeftino, te postoji opasnost da će mreže poput YouTube i TikTok preplaviti sadržaji koji su, bez provjere točnosti informacija, u potpunosti kreirani putem alata umjetne inteligencije. U našem prethodnom tekstu o umjetnoj inteligenciji već smo upozorili da će tako kreirani medijski sadržaji u skorašnjoj budućnosti prevagnuti u odnosu na one koje kreiramo mi ljudi. Za sada još nije poznato kako zaustaviti moguće dezinformacije u procesu u kojem umjetna inteligencija preuzima sve više kreativnih sposobnosti.
Budi sam svoj fact-checker: alati za provjeru fotografija i videa
