Uz ovaj kviz iz Pragminog Školskog kalendara ‘Neopisivo!’, djeca i mladi mogu osvijestiti problem vršnjačkog nasilja na internetu i provjeriti je li njihov način komunikacije na društvenim mrežama primjeren
Izvor: Pragma, Školski kalendar 2018./2019. – Neopisivo!
Školski kalendar, koji udruga Pragma objavljuje svake godine od 2013., zamišljen je kao priručnik za nastavnike i stručne službe u školama i učeničkim domovima s ciljem poticanja različitih vještina kod učenika, s naglaskom na emocionalnoj i medijskoj pismenosti. U njemu su za svaki mjesec u školskoj godini predložene prigodne teme za razgovor i zadatci za učenike, koji se mogu uklopiti u nastavu ili izvannastavne aktivnosti.
Iz Školskog kalendara za 2018./2019. pod nazivom “Neopisivo!”, prenosimo vam zadatak za listopad – kviz uz pomoć kojeg djeca i mladi mogu provjeriti kako koriste društvene mreže, odnosno je li njihov način komunikacije povrjeđujući za druge osobe:
Mentalno zdravlje on(the)line
Budući da u listopadu obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja, važno je prisjetiti se koliko na naše svakodnevno raspoloženje utječu društvene mreže, bilo da smo njihovi korisnici ili tema sadržaja koji prenose. Vršnjačko nasilje jednim se dijelom odvija i u virtualnom svijetu, direktno ili indirektno. Prema nekim stručnjacima za mentalno zdravlje, ono je opasnije od tradicionalnog zlostavljanja jer nasilniku pruža anonimnost, veću publiku (zamalo neograničenu) te iza sebe ostavlja materijalne tragove, zbog čega posljedice mogu biti dugotrajnije i ozbiljno narušiti mentalno zdravlje djece i mladih.
Kako se osjećaju žrtve elektroničkog nasilja i gdje je izlaz
Kviz — jesi li online bully?
1. Društvene mreže služe ti za:
A komunikaciju s bliskim osobama
B prenošenje tračeva i podrugljive komentare
C čitanje vijesti i informiranje
2. Kada si posljednji put provjerio vijest ili informaciju o drugima, prije nego si je odlučio/odlučila podijeliti na društvenim mrežama?
A Trudim se provjeriti svaki podatak iz barem dva izvora, prije nego proslijedim dalje
B Zašto bih se trudio provjeravati takve stvari
C Ne prosljeđujem takve sadržaje, i bez mene ih ima dovoljno
3. Kada si posljednji put u zajedničkom chatu ogovarao/ogovarala osobu koja nije dio tog grupnog razgovora?
A Dogodilo mi se da me uvuku u razgovor o nekoj osobi, ali trudim se birati riječi
B Skoro svaki dan, ne vidim ništa loše u tome – što se ne zna, ne boli
C Nikada, izbjegavam takve teme i/ili grupe
4. Koliko često ostavljaš negativne komentare na objavama na društvenim mrežama?
A Nikada, preferiram ostavljati komplimente i pozitivne poruke podrške
B Često, ali oni moraju biti spremni na takve komentare ako nešto javno objavljuju
C Ponekad upozorim svoje online prijatelje na neprimjeren ili netočan sadržaj
5. Koliko često anonimno ili pod pseudonimima komentiraš sadržaje na društvenim mrežama, forumima i portalima:
A nikada, sve što pišem objavljujem pod punim imenom i prezimenom
B gotovo svakodnevno, tome služi internet i moje je pravo štiti vlastitu privatnost
C ne komentiram takve sadržaje, suzdržavam se od nepotrebnih rasprava
Ključ za odgovore
Najviše odgovora “A”:
Svaka čast! Ti si — svjesno ili nesvjesno — prepoznao/prepoznala pravu svrhu društvenih mreža, a to je, između ostalog, održavanje kontakata s nama bliskim osobama, povezivanje ljudi, dijeljenje lijepih uspomena, podizanje samopouzdanja kroz podršku prijatelja, zadovoljavanje zdrave znatiželje, učenje i informiranje o svijetu i naravno, malo zabave uz duhovite sadržaje. No, uz zabavnu stranu, ona ti služi i kao poligon za vježbanje vještina samokontrole, uljudne komunikacije, otkrivanja lažnih vijesti, sprječavanja govora mržnje, iskazivanje empatije i zauzimanja za žrtve online zlostavljanja. Samo tako nastavi i “zarazi” i druge svojim pozitivnim primjerom!
Najviše odgovora “B”:
Uh, čini se da si pomalo pogrešno protumačio/protumačila što znači pravo na privatnost i slobodu govora. Iako je pozitivno što želiš zadržati vlastitu anonimnost, onog trenutka kada ti postane sredstvo za nanošenje štete drugima, stvari postaju komplicirane. Objava sadržaja na internetu nije ujedno i poziv na zlostavljanje. Zapitaj se zašto osjećaš potrebu nekoga uvrijediti iz ugodnosti vlastitog naslonjača, kada isto to vjerojatno ne bi uradio “uživo”? Čini nam se kako u tome nema baš puno hrabrosti. No, ne moraš očajavati – svoje online navike možeš početi mijenjati, već danas!
Najviše odgovora “C”:
Ti si stvarno poseban/posebna. Način na koji koristiš društvene mreže uvelike se razlikuje od dobrog dijela tvojih vršnjaka, no čini se kako si pronašao/pronašla formulu kojom si zadovoljan/zadovoljna. Kao pravi mladi znanstvenik/znanstvenica, više voliš prikupljati informacije i učiti s društvenih mreža, nego stvarati sadržaj za druge. Privatne trenutke radije dijeliš s bliskim krugom ljudi, a ostalom sadržaju pristupiš s dozom opreza. Čini nam se da nećeš u dogledno vrijeme postati zlostavljač, i baš zato ti predlažemo da što više uživaš i u zabavnoj strani društvenih mreža, na svoj način.
Isključivanje iz grupa na društvenim mrežama i u aplikacijama za dopisivanje
Foto: Daria Nepriakhina on Unsplash
