Trebamo biti svjesni te osvijestiti djecu i mlade da se društvenim mrežama šire brojne dezinformacije i manipulativne objave o ratu u Ukrajini, koje mogu biti dio smišljenje propagande i ciljanih dezinformacijskih kampanja, ali i neodgovorni pokušaji dobivanja što većeg dosega, odnosno što više klikova ili lajkova
Piše: Ana Dokler
“Netočne informacije i lažne vijesti mogu izazvati nepotreban strah, potaknuti nas na krive zaključke i ponašanja te otežati rješavanje krizne situacije pa čak i ugroziti živote.” Ova poruka iz infografike o medijskoj pismenosti u doba koronavirusa, koju su Agencija za elektroničke medije i UNICEF objavili 2020., vrijedi i u kontekstu rata u Ukrajini.
U infografici su istaknuti ključni savjeti za lakše snalaženje u medijskom prostoru u kriznim vremenima, koji vam mogu pomoći i kad se o aktualnoj krizi informirate putem medija i društvenih mreža. Među ostalim, važno je provjeravati izvore vjesti i informacija, biti odgovoran prilikom dijeljenja informacija, ne vrijeđati i ne širiti govor mržnje na društvenim mrežama, izbjegavati prekomjerno izlaganje negativnim vijestima i sadržajima. Uz to, savjet roditeljima je ograničiti izloženost djece uznemirujućim vijestima i pojasniti im informacije u skladu s njihovom dobi.
Trebamo biti svjesni te osvijestiti djecu i mlade da se društvenim mrežama šire brojne dezinformacije i manipulativne objave, koje mogu biti dio smišljenje propagande i ciljanih dezinformacijskih kampanja, ali i neodgovorni pokušaji dobivanja što većeg dosega, odnosno što više klikova ili lajkova.
Posebno zavaravajuće mogu biti objave koje sadrže fotografije ili snimke “s mjesta događaja”, u kojima su zapravo iskorištene stare fotografije ili videozapisi snimljeni u nekom drugom kontekstu. Neki od primjera takvih već raskrinkanih objava su snimka eksplozije objavljena na Twitteru uz tvrdnju da je nastala ovih dana u Kijevu, a riječ je zapravo o snimci iz 2015. na kojoj se vidi ekplozija u jednom skladištu u Kini; viralni video u kojem djevojčica viče na vojnika, koji je zapravo snimljen još 2012. u Palestini, a iskorišten je sada uz opis “Vrati se u svoju zemlju: hrabra djevojčica suprotstavlja se invaziji Putinove vojske”; te navodna live snimka koja prikazuje kako “Ukrajinci ruše ruski avion”, a radi se o isječku iz jedne videoigre.
Pored manipuliranja snimkama i fotografijama na ovaj način, mogući su i pokušaji manipulacije dovođenjem u sumnju autentičnih materijala, kao u slučaju autentične fotografije žene ozlijeđene u ruskom napadu na Ukrajinu, za koju su komentatori na društvenim mrežama tvrdili da je lažna i da je prikazuje posljedice eksplozije plinske boce prije nekoliko godina.
U takvom okruženju, dobro je podsjetiti se da je bolje uzeti s rezervom i ne dijeliti dalje objave na društvenim mrežama za koje nismo sigurni da su istinite. Isto vrijedi i za aplikacije za razmjenu poruka, poput WhatsAppa i Vibera, jer se i putem njih često šire razne dezinformacije, kao što se u Srbiji nedavno počela širiti poruka da “treba izbjegavati izlazak iz kuće jer radijacija raste”.
Budite oprezni s informacijama koje dobivate putem aplikacija za dopisivanje
Pored informiranja iz provjerenih izvora, možete pratiti i portale za provjeru informacija, koji zadnjih dana raskrinkavaju brojne dezinformacije vezane za rat u Ukrajini. Mreža portala za provjeru činjenica SeeCheck, u kojoj uz hrvatski Faktograf sudjeluju i fact-checking portali iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Slovenije, ima live blog s dezinformacijama o ratu u Ukrajini koje se šire u regiji.
Pregled raskrinkanih dezinformacija iz cijelog svijeta možete pak pratiti na stranici ukrainefacts.org, koju je pokrenula španjolska fact-checking organizacija Maldita.es, a pridružili su joj se i brojni drugi članovi Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica (The International Fact-Checking Network, IFCN). Na toj stranici nalazi se i karta svijeta na kojoj se može vidjeti koliko je i kakvih dezinformacija o ratu u Ukrajini do sada raskrikano u pojednim državama.
