Učiteljica Ljiljana Studeni, koja već 17 godina vodi izvannastavnu aktivnost pod imenom Medijska skupina, ispričala nam je na koje sve načine djecu potiče da medije koriste za stvaralaštvo i učenje
Piše: Ana Dokler
“Nove generacije učenika potiču te da mijenjaš svoj način rada. Budući da su današnja djeca od rođenja okružena medijima, nastojim integrirati medije u sve nastavne predmete. Tako im čak i stvari koje ih inače ne zanimaju, postaju zanimljive. Također ih potičem na kritičko razmišljanje pa školsko gradivo, medijske sadržaje, kao i razne situacije koje se događaju u razredu, koristim za pokretanje rasprave, jer smatram da je važno da djeca imaju svoj stav i da ga znaju obrazložiti. Čini mi se da bih sav Nastavni plan i program mogla provesti na taj način”, rekla nam je Ljiljana Studeni, mag. primarnog obrazovanja, učiteljica razredne nastave i voditeljica Medijske skupine u zagrebačkoj Osnovnoj školi Jelkovec.
Medije, posebno film, zavoljela je još kao studentica Učiteljskog fakulteta, pohađajući kolegij Medijska kultura kod profesora Krešimira Mikića. Gotovo od početka rada u školi, prije 17 godina počela je voditi i Medijsku skupinu kao izvannastavnu aktivnost – najprije u OŠ braće Radić u Botincu, a zatim i u OŠ Jelokovec, u kojoj radi zadnjih sedam godina.
Pored medijskog obrazovanja učenika, često održava predavanja i radionice iz područja medijske kulture za učitelje i nastavnike, surađuje s više udruga koje djeluju u području medijskog opismenjavanja, autorica je nastavnih materijala filmske kulture te građanskog odgoja i obrazovanja za učenike i učitelje…
Mediji u nastavi: Snimaju intervjue kad ponavljaju gradivo
“Od prvog razreda na roditeljskim sastancima govorim o medijskoj pismenosti, a djecu potičem da medije koriste za stvaralaštvo i učenje. U školu mogu nositi mobitele ili tablete, ali se dogovorimo kako ih i koliko mogu koristiti. Djeca onda ne zlorabe takvu poziciju. Između ostalog, učim ih kako pomoću Googlea pretraživati informacije vezane za gradivo, a uz to obavezno idu i razgovori o sigurnosti na internetu. Često fotografiramo i snimamo video i audiozapise aktivnosti na satu pa poslije to zajedno gledamo ili slušamo i analiziramo”, kaže Ljiljana Studeni.
Njezini učenici, na primjer, često na satu ponavljaju gradivo tako da jedni s drugima rade intervjue pa uz samo gradivo, upoznaju i ovu novinarsku formu. Nakon čitanja lektire, ponekad dobiju zadatak snimiti audio prilog – intervju s glavnim likom iz knjige.
“Radi se u paru, jedan učenik je novinar, a drugi je u ulozi lika. Učenici mogu postavljati pitanja koja izlaze iz okvira događaja u romanu, to jest intervjuom ‘nadograđuju’ lik onako kako su ga doživjeli. Odgovori koje lik daje u intervjuu trebaju biti u skladu s karakterom i njihovom percepcijom lika. Ova stvaralačka aktivnost dragocjen je pokazatelj razumijevanja karaktera pojedinih likova. Nakon što smisle pitanja i odgovore, učenici snimaju intervju pomoću diktafona na mobitelima. Kasnije se slušaju audiozapisi te se uz njih razgovara o karakteru likova. Na satu jezičnoga izražavanja ovi intervjui su dobrodošli primjeri koji učenicima daju uvid u važnost jasnog i razgovjetnog govorenja, tj. usmenog izražavanja. Ova je aktivnost dobra priprema za javni govorni nastup za koji je djecu potrebno osposobiti tijekom njihova obrazovanja, a poželjna je jer je premalo nastavnih sati moguće posvetiti jezičnom izražavanju”, objašnjava učiteljica.
Prilike za razvoj kritičkog mišljenja
“U svemu tražim njihovo mišljenje, pozivam ih da kažu ako im nešto smeta i tražim argumente. Usvoje to i kasnije, u višim razredima, ta djeca uvijek raspravljaju, pitaju i komentiraju. Kritičko mišljenje razvijamo i kroz građanski odgoj. Kad biramo predsjednika razreda, učimo što je politika. Djeca se sama kandidiraju, smišljaju svoje nastupe i kampanje, snimamo ih i razgovaramo o tome, propitujemo je li kandidat vjerodostojan, potvrđuje li svojim djelima ono što govori. Pokušavam im pomoći da shvate zašto je to važno za njihov život”, kaže Ljiljana Studeni.
U trećem razredu njezini učenici već sami rade prezentacije, a kad su nedavno na satu Hrvatskog jezika obrađivali radijsku emisiju, poželjeli su je i sami napraviti. Nakon što su gledali animirni film Vau, vau!, radili su reklamnu kampanju kojom su i svoje vršnjake pozivali da pogledaju taj film.
Filmove, fotografije, prezentacije i druge sadržaje koje su napravila djeca, Ljiljana Studeni kasnije koristi u nastavi. Primjerice, kratki edukativno – igrani film Voda život znači, koji su tijekom projekta za Svjetski dan voda 2010. snimili učenici 2. razreda u OŠ braće Radić, sada s djecom gleda na Prirodi i društvu, kada uče o zaštiti okoliša.
Rad u Medijskoj skupini
Sada, u Medijskoj skupini koju vodi u OŠ Jelkovec, sudjeluje više od 20 djece. Fokus je na filmskoj kulturi – gledaju filmove i analiziraju ih, uče filmski jezik, fotografiraju, snimaju, rade filmove u stop animaciji…
“Izrada animiranog filma je dugotrajan proces. Potičem ih prije svega na čitanje i pisanje, jer mi je važno da shvate da bez pisane riječi nema ni medijskoj sadržaja. Već u prvom razredu pišu kratke priče, koje onda analiziramo i pokušavamo prevesti u kadrove. Djeca glasuju za priču po kojoj žele napraviti film, ili naprave miks različitih priča. Crtaju strip kao varijantu knjige snimanja, a onda izrađujemo pozadinu i likove, uglavnom od plastelina. Zatim sve fotografiramo i poslije montiramo, a snimamo i zvukove za film. Ne inzistiram na estetici pa ti filmići nekad djeluju nadrealistički. Smatram da je, pogotovo nižim razredima, bitan proces u kojem oni kroz stvaranje uče, a ne toliko završni proizvod s kojim bismo išli na natjecanja”, kaže Ljiljana Studeni.
“Lutkarski film Zemlja zdravih jabuka napravili su članovi Medijske skupine, tada sedmogodišnjaci. Radili su na njemu cijelo drugo polugodište prvog razreda, a dovršili ga u prvom polugodištu drugog razreda. Film su radili dugo jer je trebalo naučiti sve faze u nastajanju animiranoga filma i svladati filmsku terminologiju, kao i shvatiti čari timskoga rada. Od ideje za priču, preko pisanja scenarija, ideje za izgled likova, izrade likova, fotografiranja i odabiranja perspektive pa sve do završne faze – dječje je stvaralaštvo. Radeći na filmu naučili su mnogo više od onoga što je predviđeno Nastavnim planom i programom, a rad na filmu iznimno je doprinio motivaciji za školu koja je tijekom prvog razreda prioritet”, objašnjava učiteljica.
Trenutno na sličan način učenici u Medijskoj skupini rade kratki film radnog naslova Razmažena princeza. Razgovor o zdravoj prehrani i o reklamama za zaslađene žitarice, inspirirao ih je da sami naprave propagandni film za brokulu, a glavni lik je princeza koja ne voli jesti brokulu.
